Bašćina

Društvo prijatelja glagoljice iz Zagreba izdaje možda najljepši i najbolji stručni časopis u Hrvatskoj pod nazivom Bašćina. U njemu se obrađuju teme vezane uz hrvatsku glagoljicu kao jednu od identitetskih oznaka hrvatskoga naroda. Glavni urednik ovog glasila je poznati povjesničar prof. dr. Tomislav Galović. Treba istaknuti i autora grafičkih priloga jer je časopis likovno izuzetno atraktivan. To je Denis Lešić, dok je autor glagoljičkog fonta Filip Cvitić.

BAŠĆINA – glasilo Društva prijatelja glagoljice, br. 26, Zagreb, studeni 2025.

Broj 26 naše Bašćine podijeljen je u sljedeće tematske cjeline: Iz baštine hrvatskoga glagoljaštva; Istraživači glagoljice; Obljetnice; Suvremenost glagoljice kroz duhovnost i kulturu, znanost i umjetnost; Iz Društva prijatelja glagoljice i In memoriam – na spomen.

Nažalost, danas napušten čuveni franjevački samostan – pustinja na Braču

U prvoj tematskoj cjelini „Iz baštine hrvatskoga glagoljaštva“ vrijednim prilozima javljaju se sljedeći autori:

Ante Škobalj (1914. – 2000.): Glagoljaška pustinja Blaca kao uzor i primjer ostalih redovničkih pustinja na Braču i drugim otocima (priredio Darko Žubrinić).

Antonija Zaradija Kiš: Sveti Klement Puljički uz 1140. obljetnicu od smrti Metodijeve (815. – 885.).

Darko Žubrinić: Glagoljica u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i poveznice s Poljskom koncem 14. st.

Jasna Dravec Braun: Tragom članka „Glagoljski prvotisci i pavlini“ Ćirila Petešića.

Martina Valec – Rebić: Krsto Frankopan glagoljicom iz Križevaca.

Ivan Nađ: Iz povijesti Župe sv. Martina, biskupa u Šćitarjevu – 500. obljetnica glagoljice u Šćitarjevu ili osam stoljeća veza Senja i Šćitarjeva.

Leonard Eleršek i Rado Žic Mikulin: Miklouš Zrinski – branitelj Sigeta grada 1566., II. dio.

Mirna Lipovac: Knjiga datja i prijatja fra Anđelka Badurine.

Marica Čunčić i Grozdana Franov-Živković: Pet pravnih dokumenata s područja Crne Gore na hrvatskoj ćirilici.

Maximus Radman Hansen: The Unifying Power of the Croatian Glagolithic Alphabet.

U tematskoj cjelini Istraživači glagoljice objavljen je članak Narcise Potežice: „Povodom 90. rođendana akademkinje Anice Nazor“.

U rubrici Obljetnice Antonija Zaradija Kiš piše o glagoljaškim obljetnicama, Ljiljana Troskot o jubilarnoj godini 2025. u benediktinskoj crkvi sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu kod Tkona, a Narcisa Potežica i Ivanka Koller-Štefančić o Mješovitom pjevačkom zboru „Bašćina“ Društva prijatelja glagoljice.

U tematskoj cjelini „Suvremenost glagoljice kroz duhovnost i kulturu, znanost i umjetnost“ nalaze se sljedeći prilozi:

Darko Žubrinić i Mirna Lipovac: „Kolika je u stvari masa Bašćanske ploče?“

Davorka Radica: Pokoj vični Drinskim mučenicama skladatelja Živka Ključe.

Slobodan Lang: Obraćanje liječnicima u srednjoj Bosni.

Darko Žubrinić: Poezije Sanje Fališevac.

Dražen Pribilović: Postav izloženih predmeta otočne baštine u Tkonu.

Milka Tica: XI. stoljeća hrvatske glagoljice – pokretna, putujuća izložba Knjižnice Medveščak.

Danijela Zagorec: Kosinj – zagrljaj prošlosti i sadašnjosti.

Filip Cvitić: Hvala za glagole – prikaz personalnih proizvoda kategorije nakita i plakata.

U rubrici „Iz Društva prijatelja glagoljice“ Darko Žubrinić objavljuje govor na izbornoj skupštini DPG-a 16. siječnja 2025., zatim piše o Nenadu Bachu kao počasnom članu DPG-a, a i zajedno s Mirnom Lipovac o edukativnim panoima DPG-a.

Otac Mile Vranešić

U rubrici „In memoriam“ Darko Žubrinić objavio je prilog: „Otac Mile Vranešić (1951. – 2025.), legenda Žumberka“. Kao poseban dodatak dr. Žubrinić je priredio prilog „Glagoljička azbuka po Jurju Lovrincu“.

Svaki od navedenih priloga zaslužuje posebnu pozornost. Časopis Bašćina služi na ponos Hrvatskoj. Preporučam Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske pretplatiti sva naša diplomatsko-konzularna predstavništva na časopis Bašćina kako bi ga mogla koristiti kao reprezentativno štivo u svome radu. Glagoljica je naš signum nationalis i trebamo se njome ponositi.

Đuro Vidmarović