Detalji

Objavljeno: 11. travnja 2010.

Pogibija gotovo cijelog političkog vrha Poljske bez ikakve je sumnje događaj povijesnog značenja. Premda sve ukazuje na nesreću, time će sigurno zastati proces normalizacije poljsko-ruskih odnosa za koju su obje strane očito procijenile da je od obostranog interesa, Poljaci zbog uravnoteženja svojeg položaja spram ostatka EU, a Rusi zbog želje da se približe Uniji. Zanimljivo je da je Putin, iako izravni nasljednik staljinističkih vlastodržaca, u rusko-poljsko približavanje uložio priznanje strašnog zločina u Katynskoj šumi, kojem je jedini cilj bio fizičko uništenje poljskih elita mača, srca i uma. Koliko li se time odvaja od Josipovića, kao izravnog nasljednika titoističkih komunista, kojem ne pada ni na pamet da povede puni sastav hrvatske političke vrhuške do Bleiburga. I tamo se, pod sloganom Nova PravDa, javno distancira od puno sveobuhvatnijeg, genocidnog komunističkog zločina nad vlastitim, a ne susjednim narodom. Uz takva smo razmišljanja zamolili prijatelja HKV-a dr. J. Przystawu, sveučilišnog profesora fizike u Wroclawu i jednog od ranih vodećih članova Solidarnosti, da za čitaoce našeg Portala opiše raspoloženje u Poljskoj, nakon tragedije koja ju je zadesila.(S.Barišić)

Detalji

Objavljeno: 02. srpnja 2009.

Španjolski filozof politike Jose Ortega y Gasset tvrdi u svojoj slavnoj “Revolt masa” da stanje svake demokracije ovisi, na ključan način, o nečemu što može izgledati kao mala tehnička pojedinost: o izbornom postupku. Ako je taj postupak ispravan, ako na pravi način odgovara potrebama i željama društva, sve je u redu, demokracija može funkcionirati. S druge strane, ako je taj postupak pogrješan sve se ruši, čak i ako sve druge demokratske institucije izgledaju u redu.(J. Przystawa)

Detalji

Objavljeno: 22. lipnja 2009.

Prof. dr. sc. Jerzy Przystawa je jedan od vodećih poljskih intelektualaca koji su se kao članovi Solidarnosti svojedobno borili za demokratizaciju Poljske, i koji se sve od tada zalaže za što bolje rješavanje društvenih, obrazovnih i političkih problema te zemlje. Przystawa je nedavno boravio u posjetu Hrvatskoj i održao nekoliko popularnih predavanja iz fizike. Uz njih, održao je i na Institutu Ivo Pilar zapaženo predavanje na temu novije poljske povijesti, odnosno puta kojeg je ova zemlja napravila unazad zadnjih dvadeset godina. U nastavku donosimo zaključni dio teksta o borbi današnje Poljske, kao članice Europske unije, za očuvanje svoga nacionalnog i kulturnog identiteta. Vjerojatno će mnogi čitajući tekst primijetiti frapantnu sličnost između stanja u današnjoj Poljskoj i Hrvatskoj, što ukazuje na činjenicu kako je borba za nacionalni i kulturni identitet problem koji prožima općenito Istočnu Europu, nekada isporučenu Staljinu, a sada usisanu dobrim dijelom unutar granica Europske unije. Drugim riječima, jasno je da je na djelu vrlo široki proces rastapanja nacionalnih zemalja koje svoje interese ne znaju sačuvati, ali je isto tako točno kako svaka akcija ima svoju reakciju, gdje bi ovo drugo Hrvatima danas sutra moglo ići na ruku.(mm)