S povjesničarom i vanjskopolitičkim komentatorom „Slobodne Dalmacije“ dr. sc. Tihomirom Rajčićem razgovarali smo povodom izlaska njegove knjige „Beogradske tajne I. svjetskog rata“. U razgovoru smo se dotaknuli sadržaja knjige, ali i drugih (geo)političkih aktualnosti. (D. Dijanović)

Vukovar, 18. studenoga 2023. Ono najljepše što se dogodilo u najtužnijem danu jest mnoštvo veće no ikada otkad postoji Kolona sjećanja, doista začudan broj dolaznika sa svih strana ne samo hrvatskih, starijih i mlađih, žena s djecom u kolicima. To se mnoštvo točnijim riječima zove hrvatski narod. (H. Hitrec)

Hrvatski je narod sklon laganoj depresiji, uvijek nečime nezadovoljan, ne cijeni ni to da smo na prvom mjestu u Europi, doduše po dijabetesu, ali i to govori da nam sjajno ide. Kakav Fellini, kakav Slatki život, mi smo prvaci, nadam se i na Europskom prvenstvu u nogometu, gdje bismo se mogli naći u istoj skupini sa Srbijom. Bolje to, nogometno, nego ratno, barem dok ne stignemo Srbiju u naoružanju, ali ni tada, ne dao…

I Hrvatska je posljednjih godina ušla u migracijski žrvanj. Ove godine u Hrvatskoj je bilo oko 200.000 stranih radnika, a agencija Fitch ističe da Hrvatskoj treba pored ovoga još novih 200.000 stranaca. Već time oni bi u Hrvatskoj čini više od 10 posto stanovništva, što se kroz nekoliko desetljeća pretvoriti u 30-40 posto. Identitetski inženjering uvijek kreće s pričama o nedostatku radne snage, a onda se pretvara u…

Ovogodišnji Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježen je najvećim, najduljim i najbrojnijim Kolonama sjećanja. Te činjenice potkrijepljene su i brojevima, pa je tako u vukovarskoj koloni bilo oko 150 tisuća ljudi, a u Škabrnji oko 25 tisuća ljudi. (D. Marinac)

Odgovori na najvažnija pitanja današnjice (je)su pretpostavka otklona iz ralja manipuliranja, epidemija i trovanja ljudi. (Z. Miliša)

Treba očekivati kako će Duginov manifest o „ruskom svijetu“ samo dati vjetra još žešćemu nastupu „srpskoga svijeta“; to traži veća izdvajanja za obranu Hrvatske kako bi se još više ojačali svi segmenti obrane hrvatskoga državnoga teritorija (M. Curać)

Prvaci hrvatske parlamentarne oporbe na proglašenje hrvatskoga diplomata personom non grata u Srbiji reagirali su više-manje jednoglasno i moglo bi se reći pomalo površno; po njima je sve u funkciji skorih srbijanskih izbora, a sve drugo je zanemareno (M. Curać)

O zbivanjima na političkoj sceni, jugoslavenskim tendencijama u kulturi, odnosu prema prijedlogu Zakona o hrvatskom jeziku i drugim temama razgovarali smo s književnikom i kolumnistom Damirom Pešordom. (D. Dijanović)