Detalji

Objavljeno: 16. studenoga 2025.

Polaganjem vijenaca na Središnjem spomeniku u Slunju u spomen na poginule hrvatske branitelje, povorkom sjećanja "Da se ne zaboravi", tribinom i izložbom fotografija u Pučkom otvorenom učilištu obilježena je u nedjelju 34. godišnjica okupacije Slunja i progonstva Slunjana 1991. u Domovinskom ratu. (hkv)

Detalji

Objavljeno: 10. studenoga 2025.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u Bogdanovcima kod Vukovara u ponedjeljak je obilježena 34. godišnjica stradanja toga mjesta u Domovinskom ratu u čijoj su obrani poginula 133 hrvatska branitelja i civila od kojih su 89 bili mještani. (hkv)

Detalji

Objavljeno: 27. listopada 2025.

U srijedu, 22. listopada 2025. članovi Udruge MACELJ 1945., hodočasnici i članovi domoljubnih udruga iz Varaždina i Zagreba, obilježili su spomendan prvog ukopa 1163 žrtve u najvećoj grobnici u Hrvata, na Macelju, uz Crkvu Muke Isusove. (I. Jaklin)

Detalji

Objavljeno: 01. kolovoza 2025.

U Dalju je u petak obilježena 34. godišnjica pogibije 39 hrvatskih branitelja, uz poruku potpredsjednika Vlade i ministra Davora Božinovića da je to bio jedan od najtragičnijih događaja na početku Domovinskog rata, koji je pokazao da narod koji brani svoju državu i dom ne može biti pobijeđen. (hkv)

Detalji

Objavljeno: 11. lipnja 2024.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić u Mostaru je sudjelovao na otkrivanju spomenika "Zore slobode" u sklopu obilježavanja 32. obljetnice oslobodilačke operacije Lipanjske zore. (hkv)

Detalji

Objavljeno: 31. srpnja 2011.

Unatoč nepobitnoj povijesnoj istini da je „Oluja" bila međunarodno-pravno legitimna i oslobodilačka vojno-redarstvena operacija, ta je operacija u optužnici Haškog tužiteljstva i u presudi Haškog suda našim proslavljenim ratnim zapovjednicima, generalu A. Gotovini i generalu M. Markaču, okvalificirana kao "udruženi zločinački pothvat", koji je predvodio prvi hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik OS RH, dr. Franjo Tuđman. Sve to uz prešutno suglasje, kao posljedice nesposobnosti, kukavičluka, dodvorništva i izdaje naših nacionalnih interesa od strane naših Vlada (Račanove, Sanaderove, ali i aktualne Vlade), te hrvatske policije i hrvatskog državnog odvjetništva na čelu s M. Bajićem.(Ž.Sačić)

Detalji

Objavljeno: 07. travnja 2011.

Prenosimo tekst Josipa Jovića preuzet iz trećega Zbornika radova Dani dr. Franje Tuđmana – Hrvati kroz stoljeća, Veliko Trgovišće, 2010., kojeg je uredio Nenad Piskač. Izdvajamo: "Kulturniji, obrazovaniji i promišljeniji od Mesića, Josipović u bitnome ostaje čovjek iz istog kruga ljudi i ideja kao i sam Mesić, što je jasno naznačio već svojim prvim potezima. Za njega se nakon prvih mjeseci obnašanja dužnosti moglo kazati kako zaista nije «fikus» ni «kuhana noga», kako ga se znalo s omalovažavanjem nazivati, već čovjek s jakim ambicijama, koji je preuzeo političku inicijativu u zemlji pa i u onim područjima koja prelaze njegove ovlasti. Novu stranicu povijesti još nije okrenuo, već je knjigu počeo listati unazad."

Detalji

Objavljeno: 23. siječnja 2011.

Nakon raspada Jugoslavije uzrokovanog nizom okolnosti, od rušenja Berlinskog zida i pada komunizma, do velikog nezadovoljstva naroda unutar zajednice, prvenstveno hrvatskog naroda, dolazi do agresije JNA i pobunjenih Srba na novonastalu Republiku Hrvatsku. Neprijateljske nakane komadanja Hrvatske skoro su uspijele i to upravo na području Masleničkog ždrila gdje je Hrvatska energetski i komunikacijski presječena na dva dijela, te je time ugroženo čitavo hrvatsko primorje, kao i zapriječena prometna i gospodarska povezanost sjevera i juga budući da se čitav promet odvijao isključivo preko otoka Paga i trajektne linije Prizna-Žigljen koja je zbog vremenskih neprilika često bila u prekidu. Hrvatska je doslovce bila prepolovljena.(R.Milković)