Nakon što se novi ministar kulture Zlatko Hasanbegović pokazao upornim u svojim stavovima, unatoč mnogobrojnim i prizemnim medijskim napadima, glavni predvodnik medijske kampanje protiv njega, Hrvatska radio-televizija (HRT), promijenio je način rada. Umjesto da nastavi s navođenjem svjesnih dezinformacija (odnosno, laži) o njemu, HRT je nekritički izvijestio o prosvjedu na Markovom trgu, održanom 1. veljače 2016. u 18 i 30, prikazujući ga kao neutralni glas javnosti. (V. Šumanović)

Add a comment        
 

 

Kada se na stranu stavi HRT-ova (Radmanova) konstrukcija zbilje prema kojoj su udruge koje vode Matula i Sarnavka “neovisni glas javnosti”, uočava se povezanost troje partijskih dužnosnika (Radmana, Matule i Sarnavke) koji su u virtualnoj stvarnosti HRT-a formalno podijelili uloge, ostajući predani istom cilju – zaštiti vrijednosnog sustava socijalističke Jugoslavije i obrani njegovih vodećih ličnosti i simbola. (V. Šumanović)

Add a comment        
 

 

Nakon što se u medijima saznalo da je dr. sc. Zlatko Hasanbegović predložen za ministra kulture, u velikoj većini najutjecajnijih medija u Republici Hrvatskoj (RH) pokrenut je proces medijskog ocrnjivanja. Opisani proces s jedne strane je pokazao na nisku razina novinarstva u RH, dok je s druge strane još jednom potvrdio do koje mjere svjetonazorske teme dominiraju hrvatskim javnim prostorom. (V. Šumanović)

Add a comment        
 

 

Mesićevo suprotstavljanje raspravi o razdoblju Drugoga svjetskog rata i socijalističke Jugoslavije (koju Mesić, u skladu s vlastitim shvaćanjem javne diskusije, definira kao "pljuvanje") ukazuje na okolnost da će se društvena skupina kojoj Mesić predstavlja glasnogovornika i dalje truditi da se onemogući kvalitetna i detaljna javna diskusija kojom bi hrvatska javnost, kao i javnost ostalih država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, bila upoznata s karakterom jugoslavenskog komunističkog poretka. (V. Šumanović)

Add a comment        
 

 

Nejasno je na temelju kojih je podataka, jugoslavenska historiografija temeljila svoju tvrdnju da je Drvar bio središte ustanka i da je taj ustanak bio "partizanski", odnosno da ga je vodila KPJ. Najpoznatija dva ustanička područja u južnom dijelu Bosanske krajine, koje spominje i službena jugoslavenska historiografija, bila su područja oko Drvara i Mrkonjić Grada (Varcar Vakufa). U oba ustanička središta pripadnici tamošnjih postrojbi (nazvanih "brigadama") bili su sastavljeni od lokalnog srpskog stanovništva koje najvjerojatnije nije ni znalo za postojanje KPJ. (V. Šumanović, HT)

Add a comment        
 

 

Tijekom postojanja socijalističke Jugoslavije, na području Socijalističke Republike Hrvatske 27. srpanj je obilježavan kao "Dan ustanka naroda Hrvatske". Istoga dana u drugoj je jugoslavenskoj republici, Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini, obilježavan "Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine". Oba ova republička događaja, kao što se može zaključiti na datum njihovog obilježavanja, odnosila su se na isti događaj – srpski ustanak na jedinstvenom području Bosanske krajine, Like i Kninske krajine. (V. Šumanović, HT)

Add a comment        
 

 

Opisana Polovinina samostalnost, kao i simbolika koju je tada isticao Đujić, ukazivala je da ustanak od 27. srpnja nije organizirala KPJ (odnosno, KPH). Dakle, ustanički predstavnici čak i kada su isticali komunističku simboliku (poput Đujića) ili čak i ako su sami bili članovi KPJ (odnosno, KPH) poput Polovine i Jovanića, nisu vodili politiku u skladu s tadašnjim odlukama vodstva KPJ i KPH. (V. Šumanović, HT)

Add a comment        
 

 

Ustanak 27. srpnja, prema službenoj interpretaciji KPJ, dogodio se na jednom jedinstvenom (krajiškom) području pod vodstvom lokalnih komiteta KPJ koji su koordinirali samu akciju. Vodstvo KPJ s Titom na čelu, koje se tada još uvijek nalazilo u Beogradu, sa samim događajem nije imalo nikakve izravne veze. Međutim, unatoč tome, kako je naglašeno u službenoj verziji KPJ, taj je ustanak, od kojeg su nakon rata obilježavana dva zasebna republička praznika, bio nedvojbeno partizanski, odnosno njime je nedvojbeno upravljala KPJ. (V. Šumanović)

Add a comment        
 

 

Navođenje važnosti 27. srpnja upravo na 22. lipanj ukazuje kako simbolika 22. lipnja ni na minimalnoj razini nije ispunila svoju funkciju. Na činjeničnoj razini 22. lipanj je, čak i od njegovih zagovaratelja, ostao stanovita nepoznanica glede koje je nejasno zbog čega ju se obilježava. S druge strane, na simboličnoj razini, 22. lipanj nije uspio po važnosti zamijeniti 27. srpanj, kojeg su njegovi zagovaratelji nazivali "ustankom srpskih partizana u Hrvatskoj", dok ga se u hrvatskoj javnosti, kako je naveo Balen, percipiralo kao "ustanak četnika". (V. Šumanović, HT)

Add a comment        
Pon, 11-12-2017, 08:43:32

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0058_Medvednica.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).