...Sedamnaest godina nakon uspostave hrvatske države, deset godina nakon održanog predavanja Ljubice Štefan i objavljivanja podataka o žrtvama Jasenovca od 1945. - 1947./48. i pet godina nakon njene smrti, ovih se dana povodom posjeta biskupa Škvorčevića Jasenovcu, ponovno javlja glas o potrebi spoznaje pune istine o tom logoru. Mediji su samo kratko objavili izjavu dr. Josipa Jurčevića da je "jasenovački logor nakon 1945. bio logor za poražene u ratu" (Večernji list, 13. ožujka 2007.). Jurčević je spomenuo da se o tome još uvijek šuti i ne pokreće znanstveno istraživanje stvarnog stanja (GK, 18. ožujka 2007.). Doista, zašto se već jednom ne istraži područje bivšeg logora Jasenovac? Zašto se ne izvrše ekshumacije i objektivno utvrdi potpuna istina tko se sve nalazi u jasenovačkim masovnim grobnicama?

 

 

U ovom tekstu sam izdvojila nekoliko primjera koji zorno pokazuju kako zastupnici nesavjesno vode brigu o radu Vlade Republike Hrvatske. Danima se prepucavaju satovima, imovinskim karticama itd., premda za rješavanje nepoštenja političara i ostalih građana postoje druge službe, koje su dužne voditi istrage o kriminalu i korupciji. No, onaj dio koji je propisan Ustavom Republike Hrvatske i njezinim zakonima zastupnici Hrvatskog sabora ne sprovode. Zato se pitam, a vjerojatno nisam jedina, tko zapravo danas vlada hrvatskim narodom i ostalim građanima Republike Hrvatske i gdje to sve skupa vodi?

 

 

Ivana Arapović, koja trenutno živi u Kanadi, piše kako su hrvatski predsjednik i vlada danas postali gotovo zaštitnici srpskih ratnih zločinaca koji bi u normalnim okolnostima trebali biti sudski gonjeni u Hrvatskoj, ako već ne mogu biti suđeni u Haagu. Kao jednog od provoditelja ovakve politike u medijima ističe Davora Gjeneru, koji u lobiranju srpskih interesa ide tako daleko da kaže: "Meni se čini da je pozicija [da Hrvatska treba povući tužbu] koju u javnosti zastupa profesor Šimonović vrlo promišljena i razborita. Hrvatska se nalazi u ozbiljnim problemima zato što 90-ih godina nije funkcionirala kao normalno uređena pravna država. Mnogi su procesi koji su se tada vodili administrativno nedorađeni. Mislim da je u vezi ove presude vrlo važno istaknuti negativno iskustvo s kraja Prvog svjetskog rata, kad je dosuđivanje ratnih reparacija u Njemačkoj stvorilo osnovu za stvaranje fašističke većine. Iz ovog su razloga međunarodne vlasti nesklone određivanju isplate ratnih šteta.".

 

 

... Previše je u povijesti zapamćeno zala od i danas neshvatljivih inkvizicija, reformacijskih i protureformacijskih sukoba, osmanskih i sličnih osvajačkih pohoda, ubijanja nevinih ljudi i djece u terorističkim napadima na zrakoplove, hotele i škole ili pak športaša na Olimpijskim igrama. Od bliskoistočnih sukoba, slanja židovske, muslimanske i svjetske mladeži u besmislene ratove, a u nas od popđujićevskih zlodjela do razaranja Vukovara i drugih mjesta, te mnogostrukih rušenja crkava i džamija i inih vjerskih svetinja u nedavnom Domovinskom ratu. Stoga je sasvim neprihvatljivo bez argumenata učestalo graditi napade baš na katoličanstvo i Vatikan iz kojeg i ranije i danas dopiru najsnažnije poruke za mir ...

 

 

Već sam način na koji se u Hrvatskoj provodi Proces za suradnju u jugoistočnoj Europi (SEECP) budi opravdani na strah da se ponovo dogovaraju suradnje sa susjednim balkanskim zemljama koje nemaju nikakvih dodirnih točaka sa željama i potrebama hrvatskih građana. Naime, daleko od očiju javnosti ovih dana sastaju se hrvatski predstavnici s predstavnicima Albanije, BiH, Makedonije, Crne Gore i Srbije, kako bi za 11. svibnja 2007. pripremili sastanak šefova država i vlada SEECP-a u Zagrebu, na kojem će se uspostavit na razini SEECP-a i operativno tijelo, tzv. Vijeće za suradnju. Koliko su ove aktivnosti u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske trenutno nije jasno budući da se one dobro skrivaju. No, kada bi se zaista radilo o dogovorima koji bi bili od koristi Hrvatskoj onda bi valja predsjednik Vlade, koji koristi svaku priliku kako bi istaknuo uspjehe svoje vlade, o SEECP-u zvonio na sva zvona. No, zvona se ne čuju. Prenosimo komentar Mate Kovačevića iz Fokusa u kojem se može saznati nešto više o novom balkanskom okupljanju u Zagrebu 11. svibnja.

 

 

U nedjelju, 30. prosinca 2018., u 92. godini u Buenos Airesu je preminuo poznati hrvatski javni politički djelatnik, dugogodišnji član i čelnik Hrvatske republikanske stranke (HRS), politički pisac i publicist, prof. Kazimir Katalinić. Tim povodom ponovno donosimo razgovor koji je s prof. Katalinićem 2007. za "Fokus" vodio Damir Borovčak. (hkv)

 

 

Ne smijemo biti naivni i ne reagirati na najoštriji način, na blaćenje i krivotvorenje povijesnih činjenica od strane "Baltimore Sun-a" i pisanja Julije Gorin, koja u naslovu svoga članka pita: "Kada će se svijet suprotstaviti fašističkoj Hrvatskoj?". Ako ovo ostane kao "smiješna kritika iz SAD-a", koja nas zabavlja, onda mi potvrđujemo to što piše "Baltimore Sun", što ni u kojem slučaju nije istina, ali nas zato može skupo koštati. Bilo bi zanimljivo saznati što je naša diplomacija, odnosno veleposlanstvo u SAD-u učinilo po ovom pitanju?

 

 

Posredstvom člana HKV-a iz Varaždina, dr. Nikice Majnarića, dobili smo dopis gospodina Ante Čuvala iz Sjedinjenih Američkih Država. Ugledni hrvatski iseljenik, g. Čuvalo, osvrće se na nedavnu provokaciju Julije Gorin u "Baltimore Sunu", a u nastavku predlaže bolju koordinaciju između Hrvata u Americi, više analitike i manje defanzivnih poruka prema uredništvima koja objavljuju neistine o Hrvatima i njihovoj novijoj povijesti. G. Čuvalo s pravom upozorava da kroatofobi i rasisti poput J. Gorin ne mogu naškoditi Hrvatskoj koliko sami Hrvati koji su od polovice 19. st. do danas donosili loše odluke. Na žalost, kaže, g. Čuvalo, hrvatska Vlada nema strategiju promicanja RH u stranim medijima. Reagira se individualno i sporadično, a trebalo bi u tom području voditi proaktivnu strategiju. Primjerice: imati solidne internetske stranice gdje bi se našla imena i fotografije kroatofoba, uključujući novinare, političare, itd. G. Ante Čuvalo apelira posebno na mlade Hrvate u SAD-u, koji imaju znanje i volju da prihvate njegovu inicijativu.