Erhard BusekNašim mukama po trnovitom putu pristupa EU-i nikad kraja, ne samo da se nismo maknuli ni korak dalje od euro-izmišljotine nazvane «Zapadnim Balkanom» nego sve više taj naziv prihvaćamo 'zdravo za gotovo' tonući u memljivo blato balkanske žabokrečine. A za kojih pet, šest, sedam… godina bi mogli, koje li časti, na čelu «zapadno-balkanskog bloka prići EU-i i time bi izbjegli regionalno suparništvo; tako veli umni ko-medijator Erhard Busek! Tko se sve od dokone europske birokracije nije latio truda da nam 'nesebično pomogne' u euro-pristupu i kakve su sve zapreke i laži samozvani birokratski mudraci izmišljali da nas u tome spriječe? Pa, prisjetimo se samo nekih: Najprije nam je od Međunarodne zajednice, posebno UK-a, bio nametnut ultimatum 'aut Gotovina aut EU', pa kad smo to lijepo, akcijskim planom riješili i uz pomoć britanskih MI 6 uhitili i transferirali našeg junaka u Haag, evo nove ultimativne ucjene 'aut ZERP aut EU'. I tu smo se poput poslušnog kućnog ljubimca pokrili po ušima, mahnuli repom i odrekli se jadranskih riba i ulova hrvatskih ribara u korist Italije.(D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
 

 
RuševoU selu Ruševu u Požeštini, 40-tak kilometara udaljenom od Đakova, u organizaciji Hrvatskoga društva političkih zatvorenika – Ogranka Đakovo, održana je peta po redu komemoracija žrtvama komunističkog terora, odnosno partizanskih jedinica 21. srpske i 6. ličke divizije, koje su po ulasku u Đakovo 17. travnja 1945. provodile brojna uhićenja i smaknuća. Tako je skupina od oko 200 ljudi, vojnika i civila, mahom Đakovčana i stanovnika okolnih sela, otjerana u koloni u četveroredu vezana žicom u Ruševo, gdje su po sjećanju preživjelih zvjerski ubijeni. Prema sjećanju djece ubijenih, listu za likvidaciju sastavljali su domaći komunisti, članovi Narodnooslobodilačkih odbora. (S.i P.Šola)
Add a comment Add a comment        
 

 
pismoPočetkom travnja. na Portalu objavljen je osvrt «Pod hitno zakonski regulirati prodaju kvadratnih kilometara Hrvatske» i komentar «Nema prodaje – samo iznajmiti». Ujedno su pozvani građani da se obraćaju svojim protestima, zahtjevima i prijedlozima Hrvatskom saboru, VRH-e i ostalim mjerodavnim institucijama. S tim u svezi, ovdje bih željela iznijeti svoja osobna iskustva od 1990. godine pa na ovamo. Nakon uspostave mlade hrvatske države dostavljala sam prijedloge za izmjenu nekih komunističkih propisa, koji su zagorčavali život građana. Ti prijedlozi su se mogli promijeniti ili ukinuti automatizmom, jer su se odnosili na administrativne propise. Dobiveni odgovor:»Sve je dobro i pametno napisano. Samo su prijedlozi preuranjeni». (M.Ivanišević)
Add a comment Add a comment        
 

 
Foreign OfficeNetom smo pristupili moćnom NATO-savezu, postadosmo ponosni i puni očekivanja kako će nam i taj važan korak pristupu euroatlantskim asocijacijama osigurati ne samo 'kišobransku zaštitu' od mogućih neprijatelja nego i pomoć 'Saveznika' u rješavanju gospodarskih problema izazvanih aktualnom recesijom. Za protekle Uskršnje blagdane skoro svi hoteli na Kvarnerskoj i Istarskoj rivijeri bili su otvoreni a s ponosom smo dočekali i, nekad tradicionalni «Majestic-Imperator Train», na relaciji Beč-Opatija (Matulji). Turistička predsezona svojim pokazateljima daje realnu nadu da će i ova godina donijeti turističku 'žetvu' ravnu barem prošlogodišnjoj. Svi strani gosti izrazili su zadovoljstvo našom tradicionalnom gostoljubivošću, a pri tome su se osjećali potpuno sigurnim u našoj zemlji.(D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
 

 
Josip KregarRiječ korupcija vjerojatno je izvedenica iz riječi «skorup» odnosno za sve one koji se 'bave tim zanatom' narod će figurativno reći: pobrali su skorup (ili vrhnje!). Prije par dana dobili smo još jednog ozbiljnog kandidata za Zg-gradonačelnika, dekana pravnog fakulteta, Josipa Kregara. Nema tome davno kako je 'pukla' afera 'Indeks' zbog koje je naš Predsjednik izrazio duboko žaljenje što je od te operacije napravljen maestralni spektakl za 'široke narodne mase', sasvim bespotrebno! Zamjerio on pisanim medijima što su iznijeli imena i prezimena umjesto inicijala uhićenih i uz to još priložili i njihove slike. Stoga ću se i ja u ovom napisu, a da mi netko ne bi zamjerio, služiti samo inicijalima. Čudom se čudio naš pametni Stipe premda je od 'neovisnih novinara' jedinu, ekskluzivnu akreditaciju imao upravo pouzdani mu 'EPH-Jutarnji'…..i nitko drugi.(D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
 

 
komunizamKomunizam je bez sumnje najkrvavija ideologija 20. stoljeća, koja je od Vladivostoka do Kočevskog roga, od Katinske šume do Jazovke, od Bleiburga do Pol Potove Kambođe posijala preko stotinu milijuna mrtvih, uglavnom nevinih civila. Kao ideologija marksistički komunizam je utoliko jedinstven, što klasna mržnja i fizičko eliminiranje ljudi tvore samu njegovu idejnu bit. Za Marxa i njegove sljedbenike ljubiti znači mrziti istog neprijatelja. Marksistički komunizam ubija ljude ne zato, jer su počinili zlo, nego zato, jer pripadaju klasi ljudi koja je objektivno štetna. On, dakle, uvodi načelo objektivne krivnje. Marksistički komunizam ubija čovjeka radi čovječanstva, ubija sadašnje ljude, da bi budući naraštaji bili sretni. Dogme ove najkrvavije svjetovne religije su zapravo presude, nakon kojih slijedi smaknuće onih koji te dogme ne prihvaćaju. Ova je totalitarna sastavnica komunizma učvršćena uzdizanjem komunističke ideologije na rang apsolutne , znanstvene istine. Ta navodno apsolutna istina opravdava teror; ona ovlašćuje partiju da upravlja svim aspektima osobnog i društvenog života. Ovaj ideološki maniheizam, podjela na crne i bijele, na „good guys“ i „bad guys“ , kao u američkim western filmovima, temelj je komunističkog političkog terora. Neistomišljenik postaje neprijatelj, zločinac; njega se sotonizira i bestijalizira, prikazuje kao životinju lišenu čovječnosti. Radi toga komunisti smatraju da ne ubijaju ljude, nego „buržuje“, „narodne neprijatelje“, „kapitaliste“.(B.Lukšić)
Add a comment Add a comment        
 

 
Andrija HebrangAndrija Hebrang uhićen je u Beogradu 18. svibnja 1948. godine, protiv njega je vođena istraga u zatvoru UDBE-e (Glavnjača) za Jugoslaviju, u Beogradu zbog kaznenog djela protiv naroda i države. Prema službenoj verziji počinio je samoubojstvo u istražnom zatvoru 11. lipnja 1949. godine (vješanjem o nisko-podni radijator, nap. a.) i pokopan na nepoznatom mjestu i od strane nepoznatih osoba bez sudjelovanja članova obitelji. Andrija Hebrang bio je žrtva ('antifašističkog', nap. a.) progona i nasilja iz političkih i ideoloških razloga-navodi se, uz ostalo, u Rješenju beogradskog Okružnog suda. Beogradski sud je prosuđivao o zahtjevu za rehabilitacijom na temelju spisa tajnog Dosjea Andrije Hebranga, ali uza sve to, vjerodostojna interpretacija sudbine hrvatskoga domoljuba i antifašiste još uvijek ostaje nepoznata. Dakle, hrvatski domoljub-nacionalista, bliski Titov suradnik a uz to još i deklarirani antifašista ubijen je u ime tog istog antifašizma; uistinu bizarno!(D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
 

 
LustracijaPojam lustracije i dekomunizacije jedna je stvar, no njihova pravna praksa sasvim je druga stvar - i praktički neizvediva u Hrvatskoj. Zašto? Odmah se postavlja pitanje kako i u kojoj mjeri pravno pokrenuti dekomunizaciju. Kojim kronološkim redom? Odgovore na ta pitanja pokušao je dati Tomislav Sunić -književnik, prevoditelj i bivši profesor politologije u SAD-u, u svome komentaru objavljenom u Hrvatskom listu. "Koje slojeve hrvatskog stanovništva i koje struke ona mora obuhvatiti? Koliko duboko ona mora zadirati? Moraju li žrtve moguće lustracije, tj. dekomunizacije, biti samo članovi bivše KPH ili, pak, njihovi pomagači - od kojih većina njih nikada nisu bili članovi KPJ ili KPH, ali koji su igrali bitnu ulogu u intelektualnom, diplomatskom i medijskom legitimiranju jugoslavenskog komunističkog terora? Želja velikog broja Hrvata za dekomunizacijom Hrvatske dobrim dijelom temelji se na rezoluciji Europskog vijeća (1481.) od 3. veljače 2006., koja oštro osuđuje komunističke zločine. No ta rezolucija nije pravomoćna. Za tekst rezolucije glasovalo je 99 europskih zastupnika, a protiv teksta rezolucije 42 zastupnika. Nakon toga bilo je dosta medijskih službenih i neslužbenih svađa i kritika povodom donošenja rezolucije, pogotovo od strane Rusije, kao i kod brojnih ljevičarskih i liberalnih intelektualaca diljem Europe."(T.Sunić)
Add a comment Add a comment        
 

 
Zoran JankovićZoran Janković gradonačelnik Ljubljane, ovih je dana usprkos brojnih medijskih otkrića grobišta i jama sa žrtvama komunističkih egzekucija u vremenu poraća II svjetskog rata, te nedvojbenih dokaza Titove krivnje za masovne egzekucije, šokirao Slovence prijedlogom da se nova avenija, sjeverni ulaz u Ljubljanu nazove Titova ulica. Na ovu je inicijativu žestoko reagirala na novinskoj konferenciji 7. travnja mladež stranke Nova Slovenija, koju su predstavljali generalni sekretar Jernej Vrtovec i član izvršnog odbora MSi Aleksander Reberšek. Do 20. travnja traje prikupljanje potpisa za peticiju pod nazivom “Ne Titovoj ulici”, a pojavio se i protuprijedlog da se ulica imenuje “Ulicom žrtava Josipa Broza Tita”, kojeg smatraju izravno odgovornim za smrt “milijun ljudi”!(D.Tučkar)
Add a comment Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

 

 

Ned, 26-04-2026, 18:44:16

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.