Kao što su mediji već izvijestili, prijedlog Olli Rehna o «arbitraži» hrvatsko-slovenske granice Slovenci su odmah prihvatili, a kako i ne bi kad se kao vrag tamjana boje pravde i pravednog suda jer znaju kakva ih odluka na tom sudu čeka. Slovenska strana je za nekakvu «pravičnost» a pravdu i pravednost jednostavno odbacuju; sad je na nama red, lijepo! A naša politička elita ponaša se poput 'mile Gere', duboko povrijeđena ona šuti i oklijeva, ne zna ni sama što bi. 'Ni vrit, ni mimo', kazali bi Zagorci. Treba imati malo karaktera pa Rehnovu prijedlogu treba kazati odlučno ne! Ma, kakvi još pregovori i o čemu, kakav Robert Badinter ili Marti Ahtisaari, kakva medijacija ili pomirenje, ma kakva «pravičnost» kad su «nepravični» Slovenci u pitanju. Eventualno, od gospodina Badintera treba tražiti tek mišljenje o slovenskoj okupaciji svete Gere, nesporno hrvatskog teritorija, koja traje već punih 18 godina naočigled demokratske Europe.(D.Kalafatić)

 

 

Nedavno se u TV emisiji g. Puhovski žalio na anonimnost nekih internetskih portala koji ga vrijeđaju i zagorčavaju mu život. Zato ga pozivam da javno polemizira na nekom Okruglom stolu gdje će mu sučelice biti netko od sudionika ratnih zbivanja jer očito je da g. Puhovski o tome malo znade. Dosada je sudjelujući u raspravama u studiju bio zaštićen autoritetom voditelja koji se nisu nikada usudili protusloviti njegovim tezama . E pa, zamislite sada je na brisanom prostoru običnih gledatelja, anonimnih građana koji konačno imaju priliku reći što misle o njemu – dugogodišnjem arbitru hrvatskih zbivanja po kojem je Hrvatska bila uglavnom krivac za sve. Prošlo je doba komunističke šutnje i vi kao neprikosnoveni liberal, morate prihvatiti izazov moderne komunkacije – htjeli ili ne. Konačno ćete saznati što ljudi misle o Vama. Čitamo u dnevnom tisku da su žene „Bedema ljubavi“ odbile mirenje s Vama na sudu. Čestitam im - iskrene i dosljedne do kraja. Prevelika je bila uvreda, lažna objeda i neistinita povijesna istina. (D.Vatovac)

 

 

U knjizi: Christopher Booker - Richard North, Velika obmana, Tajna povijesti Europske unije, Izvori, Zagreb, 2005, nalaze se brojni podaci i primjeri vezani uz nastajanje europskih integracija. Primjerice, predsjednik Francuske François Mitterand i njemački kancelar Helmut Kohl pružili su 1984. g. jedan drugome ruku "pred desetcima tisuća grobova zato što je mjesto na kojem se odvijala ceremonija bila kosturnica u Douaumontu, blizu Verduna na istoku Francuske." Bila je tu jedna od najžešćih bitki u I. svjetskom ratu. "Samo francuska artiljerija ispalila je više od 12 milijuna granata, njemačka znatno više. Na obje strane bilo je više od 700.000 mrtvih i ranjenih. ...uvjerenje da se takav samoubilački sraz dviju nacionalnih armija više nikada ne smije ponoviti. ...spoznaje da industrijska moć više od ičega određuje tijek rata. Dok se bitka za Verdun razvijala u bespoštedni topnički dvoboj, na frontu su stizali cijeli vlakovi još toplih njemačkih granata iz ruskih tvornica." Grof Richard Coudenhove Kalergi je još 1922. g. objavio knjigu Pan Europa - vizija kojom bi se u svrhu očuvanja mira njemačka industrija ugljena i francuska industrija čelika morale spojiti u jedinstvenu "paneuropsku" industriju. Francuski premijer Edourad Herriot je 1931. g. objavio knjigu Sjedinjene Europske Države... (Đ.Bašić)

 

 

3. ožujka ove godine navršilo se 145 godina od nastanka prvih rukopisnih novina u Bosni i Hercegovini. Dr. sc. Smiljko Šagolj i fra Jozo Krešo pronašli su u Arhivu samostana u Kreševu dva broja najstarijih rukopisnih novina u Bosni i Hercegovini iz 1864. godine pod nazivom Bismilah („U ime Božje“). Fra Jozo Krešo, svećenik u mirovini u samostanu Kreševo, nakon preciznih i do sada poznatih podataka u „Bibliografijama štampe“ o postojanju rukopisnih novina pod nazivom Bismilah („U ime Božje“) na koje ga je uputio dr. Smiljko Šagolj, uspio je u ostavštini pokojnog fra Stipe Buljana pronaći čak dva broja tih novina, sijući zadovoljstvo o svjedočanstvu tih hrvatskih začetaka novinarstva u Bosni. Radeći na svojoj doktorskoj disertaciji, kaže dr. Šagolj, u više povijesnih djela naišao sam na podatak da je fra Frano Momčinović izdavao rukopisne novine (dakle, rukom pisane i u više primjeraka prepisivane) u Ponijevu kod Novog Šehera kraj Žepča, i to „iza 1864. godine“. O tomu je najbolje podatke dao dr. fra Danijel Ban u Franjevačkom glasniku za 1937. u tekstu “Jedna bilješka iz kulturne povijesti bosanskih franjevaca XIX. stoljeća“ koji je ”donio“ sljedeći ogled iz lista: “Uredništvo nad oborenim ćošetom. – Cijena: list i pulja – Broj 2 – Gdje i prvi – Godina iza 1864. – kakva je mjeseca, ne znamo, jer je oblačno; a ni dana, jer kalendara novog još nejmamo. – Uređuje, tiska i naklada Pritucalo Smetenović”.(M.Vuković)

 

 

Godinama se u medijima protura, i uveliko uspijeva nametnuti priča kako Hrvati u BiH ne žele ovo, ne žele ono, vrše segregaciju u školstvu itd., jer su svi mediji u vlasništvu muslimanske-bošnjačke, političke oligarhije. No, tko uistinu koči sve što bi se dobroga u BiH moglo napraviti, tko koga pokušava asimilirati i još ponešto može se vidjeti iz razgovora koji smo imali s nastavnikom matematike i fizike u srednjoj mješovitoj školi u Žabljaku, na Usori, gospodinom Slobodanom Krajinom. Ukratko, odlukom o uspostavi općine Usora, nakon razgraničenja s općinom Tešanj, Federalna vlada se obvezala napraviti, kao obeštećenje za školu „Kulin Ban“ koja je ostala u općini Tešanj, školu u Žabljaku i za to izdvojila oko milijun i pol maraka. Projekt izgradnje započeo je 1998. i dovršen je 2008. Tada se tu useljava srednja mješovita škola „Stjepan Radić iz Sivše. Objekt je predan na dvojnu uporabu, jer tu nastavu izvodi i osnovna škola „fra Ivan Frano Jukić“ iz Sivše, a podurčno odjeljenje iz Žabljaka. Problem nastaje s početkom školske 2008/2009 godine, jer ministarstvo obrazovanja Zeničko-Dobojskog kantona nije htjelo registrirati školu za koju je federalna vlada izdvojila milijun i pol maraka. Njihov razlog je taj, da su u nju sada došla i hrvatska djeca iz Tešanjke.(A.Marinčić)

 

 

...Nova nacionalna društvena (politička, gospodarska, sigurnosna i socijalna strategija) treba spriječiti da se poslije izlaska iz krize, koja je istovremeno pogodila cio svijet, obnovi stanje koje je kao nužnu posljedicu imalo izbijanje krize. Kandidati za obnašanje mjesnih i područnih dužnosti vlasti mogu, smiju i trebaju obećati da će odrediti regionalnu strategiju revitalizacije i rasta gospodarstva te ukupnog društvenog razvitka i boljitka, s tim da se naglasi da se takva strategija može ostvariti jedino ako se buduće hrvatske središnje vlasti poduzetnički posvete obnovi, razvitku, radu i proizvodnji u cijelom hrvatskom društvu. Ovogodišnji mjesni i područni izbori trebaju dovesti prave političare na vodeća mjesta u županijama, gradovima i općinama prvobitno zato da osiguraju dovođenje pravih i odgovornih političara u sabor i vladu naše države. Stoga se kampanje kandidata, koji shvaćaju svu ozbiljnost stanja u Hrvatskoj i ozbiljnost stanja hrvatskog naroda, trebaju voditi tako da birači, koji dobro osjećaju i razumiju sadašnje stanje u Hrvatskoj, prihvate mjesne i područne izbore kao referendum za promjenu sadržaja i načina vođenja ukupne hrvatske politike, kao referendum o neprimjerenosti pristupa sadašnjih državnih vlasti vođenju države koja je u gotovo beznadnom stanju...(Z.Mršić)

 

 

Zahvaljujući našem vrlo ekspeditivnom Državnom odvjetniku, Mladenu Bajiću, Simo Dubajić (86. g.) bit će sutra u zatvoru u Remetincu! Tu senzacionalnu vijest doznali smo iz naših veoma povjerljivih izvora bliskih Uredu na Pantovčaku. Isporuka tog starog partizanskog borca-majora dogovorena je u telefonskom razgovoru između našeg predsjednika Stipe Mesića i srbijanskog Borisa Tadića a sve u cilju daljnjeg unapređenja naših ionako uznapredovalih prijateljskih odnosa u balkanskom regionu. Kako javljaju naši izvori, radi se o pragmatičnoj, dogovorenoj 'razmjeni'. Naime, Beograd će Hrvatskoj isporučiti Simu Dubajića, a zauzvrat će Hrvatska razmotriti povlačenje tužbe prema Srbiji za genocid i ratne štete, te razmisliti o povlačenju priznanja Kosova kao nove balkanske države.(D.Kalafatić)

 

 

Posjet hrvatskoga izaslanstva Beogradu na čelu s predsjednikom Vlade Ivom Sanaderom otvorio je niz pitanja u hrvatsko-srpskim odnosima, a na međudržavnoj razini i pitanje budućnosti dviju država. Predsjednik Hrvatske vlade otputovao je u Beograd u trenutku kad očito postoje problemi oko ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Taj put trenutačno sprječava slovenska politika iza koje se skriva versailleska strategija Londona oko državnoga ustrojstva prostora bivše Jugoslavije. Sanader je u Beograd formalno došao s ponudbenim paketom o gospodarskoj suradnji i tzv. hrvatskoj pomoći Srbiji oko ulaska u Europsku uniju i NATO. Beograd je od susreta s hrvatskim premijerom očekivao rješavanje konkretnih pitanja, na što je upozorio srbijanski premijer Mirko Cvetković. Naime, hrvatska tužba pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu ne opterećuje samo međudržavne odnose Srbije i Hrvatske, nego stvara dugoročno dodatne probleme Beogradu oko moguće odštete Hrvatskoj i negativne percepcije Srbije i Srba u međunarodnoj javnosti.(M.Kovačević)