Kao što su mediji već izvijestili, prijedlog Olli Rehna o «arbitraži» hrvatsko-slovenske granice Slovenci su odmah prihvatili, a kako i ne bi kad se kao vrag tamjana boje pravde i pravednog suda jer znaju kakva ih odluka na tom sudu čeka. Slovenska strana je za nekakvu «pravičnost» a pravdu i pravednost jednostavno odbacuju; sad je na nama red, lijepo! A naša politička elita ponaša se poput 'mile Gere', duboko povrijeđena ona šuti i oklijeva, ne zna ni sama što bi. 'Ni vrit, ni mimo', kazali bi Zagorci. Treba imati malo karaktera pa Rehnovu prijedlogu treba kazati odlučno ne! Ma, kakvi još pregovori i o čemu, kakav Robert Badinter ili Marti Ahtisaari, kakva medijacija ili pomirenje, ma kakva «pravičnost» kad su «nepravični» Slovenci u pitanju. Eventualno, od gospodina Badintera treba tražiti tek mišljenje o slovenskoj okupaciji svete Gere, nesporno hrvatskog teritorija, koja traje već punih 18 godina naočigled demokratske Europe.
Dokle ćemo mlatiti praznu slamu s bahatim premijerom Borutom Pahorom, koji je samo potrčkalo i politički maneken najmoćnijeg slovenskog političara iza javne scene - Dimitrija Rupela? Šteta novog izgubljenog vremena. Slovenci iz vlasti (a još više oni iz sjene ili iz političkog podzemlja) vuku nas za nos već dugih dva desetljeća i ucjenjuju nas gdje god i kako god stignu a sad bi medijaciju, pomirenje, «arbitražu», s kim i zbog čega? Sloveniju treba jednostavno tužiti i to odmah, i to izravno Međunarodnom sudu pravde u Haagu, ICJ-u (International Court of Justice) a zato imamo itekako mnogo razloga. U prvom redu, tužba bi imala daleko veću učinkovitost, snagu i prednost, jer za razliku od nepostojeće «komisije za arbitražu ili medijaciju», Međunarodni sud pravde u Haagu već odavno postoji i prilično je nezavisan u svom radu. Osim toga, on već ima i svoje precizno utvrđene rokove (što uopće nije slučaj s «arbitražom»).
Nadalje, ICJ raspolaže ogromnim svjetskim i europskim iskustvom, jer su pred njim svoje granične sporove već vrlo uspješno i na obostrano zadovoljavajući način rješavale i takve zemlje, odnosno države kao što su to Danska, Njemačka i Nizozemska. A što je također važno, nakon toga bismo pred istim sudom trebali tužiti Republiku Sloveniju i za ostale naše neriješene probleme, primjerice dug Ljubljanske banke odnosno notornu pljačku hrvatskih štediša, stalno potkradanje struje i neplaćanje dugova Hrvatskoj u Nuklearnoj elektrani Krško, jedinstvenu u Europi -okupaciju Svete Gere, teritorijalne otimačine na Muri i Dravi, itd., itd., ili, najnovije otvoreno posezanje (službenom deklaracijom u slovenskom Parlamentu) za cijelom Savudrijskom valom i ona četiri hrvatska sela s lijeve obale rijeke Dragonje. Jel i netko sa strane EK/EU-a kritizirao ili osudio takav jednostrani stav najvišeg zakonodavnog tijela Slovenije, Državnog zbora, jeli to slovenska platforma za moguću Ahtisarijevu političku arbitražu, medijaciju?
Druga nam je mogućnost rješenje spora oko naše granice na moru i jednako podizanje tužbe pred također mjerodavnim, Međunarodnim sudom za pravo mora u Hamburgu; osim toga tamo «sjedi» naš prof. dr. Budislav Vukas (donedavni vicepredsjednik tog Međunarodnog Suda). I još nešto, veoma bitno: Europska Unija vjerovala je Sloveniji koja je tvrdila/lagala da su sva bilateralna pitanja, pa i ona granična, sa susjedima riješena, na osnovi čega je Slovenija i primljena u EU'. Barem tako rekao je Mesić odgovarajući na pitanje (austrijskog radija) je li Bruxelles pogriješio kada je Sloveniju unatoč neriješenim bilateralnim pitanjima primio u EU. Dakle, Slovenija je na prevaru ušla u EU; a s prevarantima i lupežima se ne smije pregovarati niti nagađati, osim pred Sudom pravde.
Zaključimo: Tužba, i samo Tužba ICJ-u u Haagu može urazumiti i zaustaviti gramzivu Ljubljanu u njenom novom agresivnom posezanju za hrvatskim teritorijem i hrvatskim morem. A i svijet će nas više cijeniti ako budemo odlučni, pogotovo kada je pravda na našoj strani… što Slovenci dobro znaju!
Damir Kalafatić (uz djelomično korištenje napisa A. R. Jadrijevića)
{mxc}



Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na 
