Imena pojedinih bivših republika SSSR-a?

UInstitutovu pravopisnom rječniku iz 2013. god. piše: Bjelorusija (Hrvatski pravopis. Zagreb: IHJJ, 2013., str. 173.) i Moldavija (str. 296.) bez odrednica pov. (povijesni), a također Republika Bjelorusija i Republika Moldavija (str. 401.- 402.). Učenik osnovne i srednje škole kojemu je ponajprije namijenjen Institutov pravopis, također i bilo koji drugi porabnik može pomisliti da je riječ o kratkim službenim nazivima (Bjelorusija, Moldavija) tih država. Međutim, kratki nazivi su tih tada još republika postojali do raspada Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR-a). 19. rujna 1991. god. Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika (BSSR) bila je preimenovana u Republiku Bjelarus (proistječe od Bijela Rus’, prevedenica od lat. Alba Russia), usvojeni su novi državni grb i nova državna zastava, a kasnije i novi Ustav te građanska putovnica. Od trenutka proglašenja neovisnosti 1991. god. država ima službeni naziv Republika Bjelarus (brus. Respublika Belarus', kraći naziv - Belarus').

bivse ssr

Slično je i s Moldovom koja je svoju neovisnost proglasila 27. kolovoza 1991. god. Od 1945. do 1991. godine je kao savezna republika ulazila u sastav SSSR-a pod nazivom Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika, od 5. lipnja - Sovjetska Socijalistička Republika Moldova (mold. Република Советикэ Сочиалистэ Молдовеняскэ; Republica Sovietică Socialistă Moldovenească). 23. svibnja 1991. god. Vrhovni Sovjet SSRM-a je preimenovao SSR Moldova u Republiku Moldova.

MOldava2

Zanimljivo je, uzgred budi rečeno, da institutski pravopisci rabe bez odrednica pov. (povijesni) za suvremeni pravopisni rječnik iz 2013. god. stare rusizme tipa: boljševik, menjševik, sovhoz, sovjet. U isto vrijeme uz natuknicu npr. bjelogardist ili SSSR imaju odrednicu pov. Na službenim mrežnim stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) susrećemo:

"REPUBLIKA BJELARUS
Uspostava diplomatskih odnosa: 25. 9. 1992." (Diplomatske misije i konzularni uredi RH u svijetu)

"REPUBLIKA MOLDOVA
Uspostava diplomatskih odnosa: 20. 7. 1992." (Diplomatske misije i konzularni uredi u RH).

MVa1

mVA2

Na Wikipediji postoji abecedni popis država svijeta među kojima su i: "Bjelarus - Republika Bjelarus

bjeloruski: Bjelarúś / Белару́сь - Respublika Biełaruś / Рэспу́бліка Белару́сь

ruski: Belorussiya / Белору́ссия - Respublika Belarus / Респу́блика Белару́сь;

Moldova - Republika Moldova rumunjski / moldavski: Moldova - Republica Moldova" (Popis država).

U brošuri "Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku: prema dokumentima Ujedinjenih naroda" nalazimo: "19. Bjelarus, Republika Bjelarus" i "142. Republika Moldova, Republika Moldova" (Zagreb: MVEP RH, 2012., imena država). Pri tom sastavljač brošure prof. dr. sc. Božidar Bakotić piše da "ovaj popis, prema tome, nipošto ne dira u imena država ili zemalja u hrvatskom jeziku koja se rabe izvan navedene službene svrhe (npr.: Bjelorusija, <...> Moldavija ..." (str. 1.). Nazivi Bjelorusija i Moldavija su postojali za vrijeme Sovjetskoga Saveza, a od trenutka proglašenja neovisnosti u 1991. god. te su države dobile službene nazive - Republika Bjelarus i Republika Moldova. Rabiti nazive Bjelorusija i Moldavija možemo vjerojatno samo u kontekstu povijesti tih država. Prema pravopisanju pravilno bi bilo hrvatski pisati izvorno, tj. onako kako se pišu u bjeloruskom i moldovskom - Republika Bjelarus (Belarus’) (Bjelorus) i Republika Moldova (Moldova). U normativnom pravopisnom priručniku nalaze se jedni nazivi, a MVEP rabi druge. Popis naziva država treba što prije srediti i u svim normativnim priručnicima rabiti jednako prema državnomu standardu.

Artur Bagdasarov

Sub, 18-04-2026, 09:02:21

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

NKT: Sanda Ham

Bujica: Aleksandar Radoev Ivanov

Zadnje vijesti

Petak, 17. 04.

Iran: Hormuški tjesnac je potpuno otvoren

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči izjavio je da je Hormuški tjesnac "potpuno otvoren" za sav komercijalni promet tijekom preostalog trajanja primirja između Irana i Sjedinjenih Američkih Država. (hkv)  Komentari
iran sad
Četvrtak, 16. 04.

Inflacija u ožujku 4,8 posto - druga procjena DZS-a

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u ožujku 4,8 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je inflacija osjetnije ubrzala na godišnjoj razini. (hkv)  Komentari
eurocoin
Srijeda, 15. 04.

Anušić s albanskim kolegom: Suradnja za stabilnost

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić sastao se s albanskim kolegom Ermalom Nufijem. Razgovarali su o jačanju trilateralne suradnje Hrvatska-Albanija-Kosovo, mogućnostima daljnjeg razvoja obrambene suradnje te o aktualnoj sigurnosnoj situaciji u jugoistočnoj Europi, Ukrajini i na Bliskom istoku. (hkv)  Komentari
anušić

Pretraži hkv.hr

Izdvojeno

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.