Književnost u službi ideologije

Nisam veliki optimist. Lijevo-liberalna, ateistička i anacionalna legija naših pisaca ovladala je našim javnim prostorom zahvaljujući medijima čiji vlasnici ili poslodavci podržavaju takvu kulturnu politiku. Budući da im đurose resorno Ministarstvo do sada nije suprotstavljalo, a ono je zaduženo za kulturnu politiku, što znači via facti da im je osiguravalo odstupnicu, pa i zaštitu, u ime „inkluzivnosti“. No sada su, neizbježno, „prevršili svaku mjeru“ i postali ministrici smetnja u njezinoj javnoj djelatnosti. Javno su obznanjeni podatci o velikim novčanim iznosima koje brojne LGBT udruge dobivaju od države i grada. Kao zahvalnost – incident! Lijevo-liberalna, ateistička i anacionalna legija slijedi politički kurs nastojeći da on postane prevladavajući u društvu. U praksi to znači razaranje tradicionalnog morala kao oblika etničke samobitnosti, a sukladno tome i vrijednosti koje se temelje na judeo-kršćanskoj etici. Pod plaštem umjetničke slobode i razaranja tzv. tabu-tema krije se žučljiva borba protiv dekaloga, protiv braka, obitelji i nacije, a sukladno tome borba za legalizaciju opojnih droga, abortusa, istospolnih brakova, prava na posvajanje djece i njihovo odgajanje u skladu sa svojom životnom filozofijom, nakana da homoseksualnost dobije tretman javnog dobra uvođenjem programa educiranja djece u tom smjeru u osnovnim i srednjim školama, eutanazije kao osobnog prava, ako je bolesnik u nemogućnosti sam to poželjeti, obitelj ima pravo narediti njegovu eutanaziju „kako bi mu skratila muke“, te na kraju, kao samorazumljivo, sve ovo uključuje i pedofiliju kao „prirodno stanje“ i stoga javno dostupno. Ako je tako, tada bi i država to trebala zakonski dopustiti.

Sve se ovo uspješno provodi kroz film, glazbu, književnost, ples, kazalište, performanse, TV nizanke, a učvršćuje posebnim medicinskim, sociološkim, politološkim, pravnim itd. studijama. Stvaraju se homogene političke LGBT skupine i političke stranke (npr. u Nizozemskoj), podržavaju se kandidati za parlament kako bi ondje stvarali zakonodavnu inicijativu, držali govore o ljudskim pravima i njihovu kršenju, te kandidati za sve razine izvršne vlasti, od općine do Sabora. S ushićenjem naš tisak obznanjuje kako su u pojedinim gradovima Europe pripadnici LGBT skupine postali gradonačelnici, veleposlanici, ministri… Pokret je internacionalan jer mu tradicija i nacija ne predstavljaju vrijednost, tako da u organiziranju javnih povorki, tzv. povorki ponosa, sudjeluju gay aktivisti iz mnogih zemalja kako bi domaća javnost bila impresionirana velikim brojem sudionika. Ponekad to ima i oblik desanta na državu. Recimo, organiziranje na silu, pod prijetnjom međunarodnih sankcija, „parade ponosa“ u Crnoj Gori bio je oblik nasilja nad malim narodom koji je cijelu svoju povijest, kulturu i moralnu samobitnost sagradio na junaštvu i muževnosti. Prisiljavati ga na prihvaćanje svih sadržaja koje mu nudi LGBT pokret značilo bi totalno razaranje ove etnije.

Vučić je bio lukav: shvativši dominaciju LGBT ideologije u EU-u, za predsjednicu Vlade, dakle premijerku, imenovao je parlezbijku koja živi u partnerskom braku i ima posvojeno dijete. Međutim, to mu se nije posebno honoriralo (ali se cijenilo!) zbog koketiranja s Putinom.

Pokušaj organiziranja slične manifestacije u Rusiji, koje su pomagali gay aktivisti – zastupnici u Europskom parlamentu, pa čak i osobno došli u njoj sudjelovati, završio je intervencijom policije i naredbom predsjednika da se visoka gospoda uhite, uz poštovanje imuniteta, i ukrcaju u prvi zrakoplov za Bruxelles. Naravno, možemo se zgroziti zbog intervencije policije, ali dolazak eurozastupnika, bez najave i protokolarnih sadržaja, s nakanom javne podrške domaćinima iste spolne orijentacije, bio je oblik nepoštivanja unutarnjeg zakonodavstva i međunarodnih normi ponašanja te oblik agresije.

Posebno je bio uspješan prodor LGBT aktivista u Rimokatoličku crkvu. Vješto su ubacivali svoje aktiviste na studij na bogoslovne fakultete kako bi postali svećenici, župnici, pa i biskupi. Ti su potom djelovali dalje, optužujući Crkvu za ono što sami prakticiraju – za homoseksualizam. Crkva nije bila dorasla infiltraciji ovakvih kadrova. U sjemeništima su „trule jabuke“ širile trulež oko sebe, a župnici – tajni LGBT aktivisti – ili su gradili sliku o pokvarenosti svećenika ili su na teološkoj razini vršili pritisak da Crkva prihvati homoseksualne parove kao i ostale vjernike, što znači pravo na ispovijed, svetu pričest, pa čak i sakrament braka. Vrhunac je „teološko“ opravdavanje prava na svećeničko ređenje. Neke protestantske Crkve tom su pritisku podlegle. Papa Franjo u svojoj bezgraničnoj dobroti izjavio je: „Tko sam ja da im sudim“, što se shvatilo kao zeleno svjetlo. U razaranju Crkve i dekaloga LGBT pokret gotovo je osvojio Europu. Izvršena je dekristijanizacija na najvišoj razini. Stvorene su LGBT, uključujući i pedofilske, stranke koje postaju parlamentarne, a njihovi članovi dobivaju visoke državne pozicije. Posljednja Crkva u zapadnoj Europi koja je na taj način eutanazirana bila je u Irskoj. Njemačka Crkva pokušava ovaj tsunami zaustaviti ustupcima koji su dvojbeni s kristološkog aspekta. Crkva u Italiji pod pritiskom je neokomunista, masonskih zajednica, agnostika, okultista i LGBT aktivista. Ostale su za rastakanje i pokoravanje još jedino snažne Crkve u Poljskoj i Hrvatskoj, stoga su pod „baražnom paljbom“. Osobno pratim ove pokušaje, ali i uspjehe u sferi kulture, i sve sam uvjereniji kako LGBT tsunami niti država Milko Valentne pokušava ozbiljno zaustaviti. Osobe iz područja kulture koje se opiru tom tsunamiju marginalizirane su ili getoizirane. Ne zadugo, lovit će ih po Trgu bana Jelačića kao čudake i azilirati u Vrapču. Molitelji krunice nisu daleko od takve akcije. Na put tom tsnamiju može stati samo Crkva koja se moli i djeluje u skladu s Kristovim učenjem. Primjer su koncerti „Progledaj srcem“ u organizaciji Laudato TV-a iz Zagreba.

Čudi me (kao književnika u visokim godinama, ali bistra uma) što se digla tolika graja oko oduzimanja nagrade piscu Milku Valentu, laureatu ovogodišnjeg Goranovog proljeća. On je ustrajno i žustro svoj književni talent stavio na raspolaganje navedenoj ideji. Govorio je javno, stjecao simpatije, nagrade i priznanja. S te strane djelovao je pošteno. Žiri (provjereni kadar) u obrazloženju nagrade, između redaka, sve je to lijepo naglasio. Koliko su njime manipulirali, druga je priča. Možda je sada malo „prekardašio“, odnosno prerano je „kukuriknuo“. Nije bio strpljiv. Za koju godinu vjerojatno bi njegovo razmišljanje o pedofiliji bilo prihvaćeno s aplauzom. Međutim, godine stižu. Rođen je 1948. godine. Kako je napisala Desanka Maksimović: „Nemam više vremena.“

Ali pokret skrbi za svoj podmladak. Na istoj manifestaciji nagrađena je i predstavljena nova vedeta gay-književnosti. Čitam o njoj na svemrežju:

„Na ovoj istoj manifestaciji, 'Goranovo proljeće', nagradu za mlade pjesnike dobila je Karla Kostadinovski, queer aktivistica. Rođena je 1996. u Zagrebu, završila je preddiplomski studij kroatistike i bohemistike na FFZG-u, što joj je u životu donijelo to da relativno dobro razumije slovenski i da na svakom poslu i angažmanu lektorira sve što ima slova. Sa svojom strukom filologinje radi u marketingu, prodaji i PR-u, uglavnom u kulturi; vodila je emisije na Radio Studentu, pisala tu i tamo za neke portale, radila u Hrvatskom narodnom kazalištu, Teatru &TD, Frakturi, vodi raznorazne radionice, a trenutačno je voditeljica odnosa s javnošću Centra za mirovne studije i producentica drag queer kolektiva House of Flamingo. U slobodno vrijeme radi. Svoju poeziju objavljuje na blogu Murati od baršuna, tu i tamo joj nešto sitno objave, uđe u neki krug nagrade, ali ništa ozbiljno. Iako bi voljela. Fun fact: dok je pisala ovo, shvatila je da su joj dvije najdraže knjige sadržajno povezane s nacizmom.“

Radi objektivnosti prilažem neke radove nagrađene poetese, kako bi čitatelji sami prosudili estetske dosege njezine poezije:

Svoju poeziju objavljuje na blogu Murati od baršuna.

“vi ste ridali na Tri metra iznad neba a mi na Fleabag
deeeeeebela mačka mača se laća ali ne shvaća da sve se duplo vraća – djedova skala je lupanje ritmike
dok na mobitelu plaćam račune svojih roditelja u pregledu galerije izviruju slike tvojeg kurca – ne mlati gloginje nego plati struju
sudba kleta u ovom šturom rimovanju smeta” (dio iz pjesme Nježni crni leš)

“nostalgija ti daje mrenu na tim prekrasnim očima / pjenušavim ustima pljuje gemištabilne slinurine dok šakama u navratima miluje suhi fikus i vrišti: JA SAM BIO JEBENI LEŠ!!!
• rekla sam murati a ne morati
ti mi dođeš kao bumerang – jebeno nemam pojma kak funkcioniraš” (dio iz pjesme Dal da stavim križ?)

“p ooo tt ooo p p ooo tt encijalni | nemoj se prestrašit samo vadim #bicikl iz šupe# a zašto ste se prestrašili samo vadim bicikl iz šupe
u zadnje vrijeme često nailazim na riječ “serenity”, ne znam što mislim o tome, Venus mi je uvijek bila draža
povuci me za kosu samo zbog onog minijaturnog uzdaha, e tog, da, da, možeš i malo jače, okej, ne, ne, okej je, probaj jače slobodno, možda malo prejako, ej, ovo sad baš boli, ajde uspori, stani, dosta, prestani, skalpirat ćeš m…………………………………..
zašto na taj visoki ton nevinog balenčeta odgovaram sablasnim kreketanjem iz dubine dubina?
okomito ležanje samo je stajanje bez para, leleeeee” (dio iz pjesme Bog je imao moždani).

Mol, mol, moj preveliki mol

"254 minirazloga nakon, na svoju nesreću, I’m back back back nije mi smiješno i ovo nije pozitivan znak sretna i vesela, novi povratci i svježina amy_winehouse_back_to_black.mp3 sve će biti top top topchich fali mi da si dobro
ova bi zima mogla biti udobna u tvojoj hudici, valjda ćemo stat ova je zima bila okej, ti si stala u moju hudicu
htjela sam isKORistiti sintagmus notorna bolikurčina ali mi se više ne sviđa, malo mi je osnovnoškolski, nisam to onda napisala ako sam sada oprala ruke od toga je li to tako
brigada kukavica kukavica brigade kukuvicu brigigigi kakavic briga diga kuk brige
I made you a mistake / mixtape
drastično si smršavila, tijelo ti je počelo kopniti, a koža naočigled stanjivati se, upala si sama u sebe, a kao debeli maršal ostao je nepromijenjen tvoj nos – tanak – grbav – dugačak – i na njega smo vješali vješalice s našim prašnjavim, svježe opranim ljetnim košuljicama"

Milko je od svojih dobio nagradu i njegovi su mu je oduzeli. To je obiteljska igra.

Glede tsunamija, nisam optimist, dakle, kako kažu, dobro sam informirani realist. Vjerujem kako Krist nije bez razloga povišenim tonom rekao apostolu Petru: „Ti si Petar – Stijena i na toj Stijeni sagradit ću Crkvu svoju, ni vrata paklena ne će je razoriti!“ Premda nemam više puno vremena, ali i pored toga ostajem na tragu stare sintagme: Sve za vjeru i Domovinu.

Đuro Vidmarović

Čet, 2-04-2026, 06:55:49

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.