U nedjelju 9. studenog na mjesnom groblju Šandrovac otkriven je spomenik prešućivanim hrvatskim mučenicima i stradalnicima iz vremena Drugog svjetskog rata. Tako Šandrovac postaje još jedno hrvatsko spomen mjesto prešućivanog i tragičnog komunističkog terora i stradanja nedužnih hrvatskih ljudi. Zalaganjem Odbora za podizanje spomenika prešućivanim hrvatskim žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća Bjelovarsko-bilogorske županije i načelnika mjesta Josipa Dekanića, ove nedjelje održana je u Šandrovcu komemoracija u spomen na 89 žrtava iz vremena od 1941. do 1946. Na mjesnom groblju otkriven je spomenik na kojem se nalaze popisane sve žrtve s danom rođenja i danom i mjestom smrti. U otkrivanju spomenika učestvovao je uz rodbinu i potomke žrtava, Bjelovarsko-bilogorski župan Miroslav Čačija, članovi Odbora za podizanje spomenika, članovi općinskog poglavarstva s načelnikom Josipom Dekanićem, te veterani Hrvatske vojske.Spomenik je blagoslovio župnik vlč. David Andreić. Potom je u mjesnoj crkvi Pohođenja Blažene Djevice Marije održana koncelebrirana sv. misa, koju je predvodio vojni kapelan iz Bjelovara vlč. Damir Vrabec. Na groblju pri otkrivanju spomenika govorio je dopredsjednik županijskog Odbora za podizanje spomenika Zdravko Ivković čiji govor slijedi u cijelosti. (D.Borovčak)

 

 

Na Dan neovisnosti, 8. listopada, u Vratišincu u gornjem Međimurju varaždinski biskup Josip Mrzljak blagoslovio je spomen-obilježje poginulim hrvatskim braniteljima i žrtvama poratnog komunističkog terora na području župe Vratišinec. Na spomen-obilježju nalaze se imena dvadesetero župljana, kao i župnika Hinka Krodera kojeg su partizani mučili i ubili 1945. godine. Nakon blagoslova i odavanja počasti i zahvale hrvatskim braniteljima i mučenicima, biskup Mrzljak predvodio je u župnoj crkvi Uzvišenja sv. Križa misu zadušnicu za sve stradalnike, te za domovinu Hrvatsku u povodu praznika njezine neovisnosti. Spomen-obilježje u obliku dvaju slomljenih krila, simbola prekinutih života, iz kojih izranja veliki bijeli križ spasenja, žrtvovanja i ljubavi podignut je kao trajni spomen i zahvala svim poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu, te žrtvama jugokomunističkog terora s područja župe Vratišinec, te u spomen na sve neznane mučenike za domovinu Hrvatsku.(tekst Ika, slike D.Borovčak)

 

 

Donosimo reportažu s Mise zadužnice, održane u nedjelju, 1. lipnja 2008. godine kod crkve Muke Isusove u Donjem Maclju (župa Đurmanec). Misu, koja je služena u spomen na žrtve Križnog puta 1945. godine, predvodio je predsjednik Komisije Hrvatske biskupske konferencije "Iustitia et pax" zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić. Tekst IKE popraćen je fotografijama koje je snimio Damir Borovčak. Iz propovijedi biskupa Košića izdvajamo: "...onaj tko to ne vidi, da je Bleiburg i križni putovi nakon toga - a Macelj je najveće groblje pobijenih Hrvata nakon Drugog svjetskog rata - najveća tragedija Hrvata u povijesti i tko to izbjegava priznati i pokloniti se žrtvama svoga naroda, taj je lud graditelj, zajedno s egzekutorima ubojica vlastitog naroda kad je već pobijen i stradao od zatornika tuđinaca, taj je zapravo izdajica vlastitog roda i naroda. Međutim, dok je nad onima koji trpe Božji blagoslov, nad onima koji ubijaju je prokletstvo.... Teško je zamisliti istinoljubivog Hrvata koji se ne želi pokloniti žrtvama svoga naroda, dok se istodobno klanja žrtvama drugih naroda. Istina je teška, često nas suočava s novim velikim trpljenjima, ali ona je jedino pravi temelj na kojem se može graditi budućnost. Kad čovjek gradi na laži, kad ne želi ni istražiti ni čuti istinu, tada riskira da kao onaj ludi graditelj doživi da mu se sve sruši".

 

 

Donosimo reportažu Damira Borovčaka s predstavljanja nove knjige udruge Žene u Domovinskom ratu, održane 16. siječnja 2008. godine u Novinarskom domu u Zagrebu. Izdvajamo: "Sa stalnom porukom Snagom ljubavi – činiti dobro, u najnovijim su knjigama žene Petrinje i Siska posvjedočile istinu o patnji i stradanjima u vremenu Domovinskog rata. U te dvije knjige 60-tak žena svjedočilo je temeljem proživljenoga svoja sjećanja, od kojih je tridesetak večeras nazočilo predstavljanju. Predstavljanje je počelo scenskim nastupom učenica škole iz Petrinje. Uz koordinatorice žena iz Petrinje i Siska, na predstavljanju je svoja sjećanja i doživljaje svjedočio i pomoćni zagrebački biskup Vlado Košić, koji je u tom ratnom vremenu bio župnik u Hrastovici, a kasnije i u Petrinji. Bio je doslovno župnik na prvoj crti bojišnice, uvijek sa svojim župljanima. I danas u Moščenici stoji križ do kuda su prognanici iz Petrinje sa svojim župnikom Košićem mogli doći iz Siska zapaliti svijeće".

 

 

Uz tekst IKA-e, a zajedno sa slikama Damira Borovčaka, donosimo reportažu s otvorenja Muzeja blaženog Alojzija Stepinca, kojeg je prekjučer u Zagrebu svečano otvorio kardinal Josip Bozanić u kuli Nebojan na zagrebačkom Kaptolu. Sam muzej utemeljen je još 1995. godine, no do sada se nalazio u skučenom i neprikladnom prostoru. U prvoj dvorani izloženi su eksponati vezani uz mučenički život kardinala Stepinca, odnosno predmeti vezani uz progone komunističke vlasti prema tadašnjem zagrebačkom nadbiskupu. Posebna pozornost posvećena je montiranom sudskom procesu, zatim uzničkim danima u zloglasnom zatvoru Lepoglavi, zatočeništvu u Krašiću, smrti te beatifikaciji. U drugoj dvorani prikazano je kardinalovo djetinjstvo i mladenaštvo, zatim Stepinčeva obitelj te njegova svećenička karijera. Iako je većina eksponata bila izložena u starom muzeju, novi će postav imati neke novine. Prvi će put biti izložen križ koji je blaženi Stepinac nosio na hodočašće u Svetu zemlju 1937. godine. U sklopu muzeja smještena je multimedijalna dvorana te suvenirnica.

 

 

Povodom 320. obljetnice smrti biskupa Martina Borkovića, zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić predvodit će misno slavlje u srijedu 31. listopada u 18 sati u zagrebačkoj katedrali. Vezano uz spomenutu obljetnicu donosimo izvadak iz knjige Damira Borovčaka «Voliš li Hrvatsku?» (str. 147 - 152) – u obliku male reportaže, u kojoj se može saznati više o životu i djelu tog značajnog hrvatskog svećenika i domoljuba. "Biskup Martin Borković, kao predhodnik Stepinca sigurno se ubraja među najistaknutije zagrebačke biskupe i povijesne osobe. Zaslužio je počasti i dostojno naše sjećanje. Na žalost, danas u Zagrebu nema ni ulice s njegovim imenom, ni njegova spomenika, ni spomen-ploče o njegovoj zasluzi za proglašenje sv. Josipa zaštitnikom Hrvatske u Hrvatskom saboru. Posve je zapostavljeno i zaboravljeno njegovo časno ime, kao i njegova značajna uloga u povijesti, kojom je zadužio svoj hrvatski narod i zaslužio trajno poštovanje svih hrvatskih naraštaja".

 

 

Do dvorca Lužnica vrlo se jednostavno stiže iz središta Zaprešića, cestom prema graničnom prijelazu Harmica, u smjeru mjesta Brdovec. Poslije samo nekoliko kilometara putnici ugledaju jednokatni dvorac, vrlo skladnog i simetričnog pročelja. U središnjici dvorca, svečana dvorana s balkonima. Dvorac sa slikovitim kulama na uglovima, baroknih detalja i renesansnih motiva stoji na blagoj uzvisini, okružen njegovanim parkom. Namijena kula nije obrambena, ni nadzor ulaza, već samo naslijeđe graditeljske tradicije. Pogledi kao iz priče, kako prema dvorcu, tako i iz stambenih kula, s čijih se prozora pružaju idilični vidici.(D.Borovčak)

 

 

U prepunoj velikoj dvorani Muzeja Mimara Zagrebu, 23. je listopada održan koncert potpore i podrške Zvonku Bušiću, domoljubnom Hrvatu osuđenom na 30 godina američkog zatvora. «U američkom je zatvoru već 32. godinu. Kaznu je počeo služiti u svojoj 30. godini, a sada je u svojoj 62. godini života. Trebao je biti pušten po isteku kazne, no on danas u Americi još uvijek nepravedno robija, puno dulje od dosuđene presude. Kako je moguća tako okrutna nepravda u zemlji koja sama sebe ističe kao uzor ljudskih prava, slobode i demokracije?» Pismo podrške pročitala je jedna od organizatorica Kluba prijatelja – Maja Runje, nastupila je i glazbenica Meri Cetinić, a program je vodila dramska umjetnica Anja Šovagović-Despot.

 

 

U Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu vrlo uspješno je izveden program "Postaja Križnog puta Zagreb" u organizaciji zagrebačkih gospođa iz društva Krug prijatelja, koje skrbi da se tragične uspomene hrvatskog naroda ne zaborave. Dvorana Glazbenog zavoda je bila puna i u dvosatnom programu nazočni su pozorno pratili program koji su izveli HKUD "Prigorec" iz Markuševca i vokalna grupa "Žuna" Bedekovčina. Program je podsjetio na teška stradanja hrvatskog naroda poslije tzv. "oslobođenja" tijekom 1945. Cijeli događaj izvrsno je vodio poznati dramski umjetnik Joško Ševo, interpretirajući prigodne tekstove. Impresivna su bila autentična svjedočanstva stradalnika i uznika tog vremena. O represivnom i krvavom komunističkom režimu govorili su gđa Kaja Pereković i gosp. Stjepan Brajdić kao tadašnji osuđenici na smrt. Također vrlo je interesantno bilo i svjedočenje profesorice Cike Mikolčić, koja se volonterski bavi istraživačkim radom arhivske građe tog vremena. Nažalost, već uobičajeno, mediji su u potpunosti ignorirali ovaj događaj.

 

 

Jesmo li uopće svjesni u kakvoj zemlji božanske ljepote, predivne prirode i klime živimo? Jesmo li svjesni tradicije i baštine koju nasljeđujemo svojim rođenjem u Hrvatskoj? Jesmo li uopće svjesni kako imamo obvezu čuvati za buduće naraštaje sve što nam je Bog dao na uživanje? To su pitanja koja naviru kada brodom iz dubrovačke luke Gruž plovimo prema Elafitskim otocima. Elafitsko otočje čini sedam otoka: Daksa, Koločep, Sv. Andrija, Lopud, Rudo, Šipan i Jakljan. U prošlosti su svi bili nastanjeni, a danas samo četiri, od kojih su Koločep, Lopud i Šipan iznimne turističke atrakcije. Oni su i u prošlosti imali posebnu važnost za Dubrovačku Republiku, jer su ondje bili izgrađeni ljetnikovci, samostani i dvorovi najbogatije dubrovačke vlastele.(D.Borovčak)

 

 

...Godine 1990. g. Ljubica Štefan bila je prvi puta u Izraelu. U Memorijalnom centru vidjela je prostor koji je namijenjen pravednicima među narodima. Zapitala se, kako da tu uopće nema prostora koji pripada njezinom hrvatskom narodu. Prisjetila se pomaganja Židovima u Karlovcu i humanosti svog pokojnog strica Luje. Zato odmah po dolasku u Zagreb 1992.g., piše židovskim organizacijama o tome kako su njezin stric i ona pomagali Židovima u Drugom svjetskom ratu... Branila je i dokazivala istinu o kardinalu Stepincu, ukazujući kako je zagrebački nadbiskup u vrijeme Drugog svjetskog rata izravno pomagao i doprinio spašavanju većeg broja Židova od nacista...

 

 

 

 

Na štetu Hrvatske godinama ostaju otvorena pitanja sa susjedima. Na Sv. Geri nalazi se slovenska vojska, u Međimurju granica nije definirana, Savudrijsku valu Slovenija svojata u cijelosti i proglašava svoje gospodarsko pravo na hrvatsko more sve do 45° geografske širine, na lijevoj obali Dunava 11,5 tisuća hektara hrvatske zemlje nalazi se pod srpskom okupacijom, a sporna je i morska granica kod Prevlake. Iznimka je kopneni dio Prevlake koji je 15. prosinca 2002. ipak vraćen ponovno pod hrvatsku upravu.