20. svibnja 2009. u zagrebačkoj katedrali služena je sveta misa prigodom 5. obljetnice smrti hrvatskog književnika Dubravka Horvatića. Misi su uz članove Udruge Hrvatski zbor i Matice hrvatske nazočila Dubravkova supruga i rodbina, školski kolege, prijatelji i poštovatelji. Poslije mise na grobu Dubravka Horvatića na Mirogoju zapaljene su svijeće i položeno cvijeće. (N.Marić, J.Milić, D.Borovčak)

 

 

Građanska inicijativa Krug za Trg koje se zalaže za povratak imena Kazališni trg današnjeg Trga maršala Tita najavila je u petak, 15. svibnja 2009. novi, treći po redu, prosvjedni skup kojim traže preimenovanje tog trga u središtu grada. Na konferenciji za novinare pred ulazom u Hrvatsko narodno kazalište (HNK) Tomislav Stockinger u ime Koordinacijskog odbora inicijative naglasio je da nastavljaju tražiti preimenovanje trga, dodavši da dobijaju sve veću potporu pojedinaca i udruga. Istaknuo je da danas, na 64.-tu obljetnicu Bleiburške tragedije, započinje mimohod članova inicijative oko trga, a da će vrhunac tih događanja biti nakon izbora 6. lipnja novim okupljanjem. Napomenuo je da se ta inicijativa bori i protiv onih koji žele "prekrajati noviju hrvatsku povijest i tvrde da su partizanski zločini nakon Drugog svjetskog rata bili samo ekscesi pojedinaca".(D.Borovčak, Hina)

 

 

U srijedu 6. svibnja navećer u Dvorani Vijenac na Kaptolu u Zagrebu održano je komemorativno okupljanje u znak vječnog sjećanja na ljude čije je nevine živote uništilo komunističko zlo na Bleiburgu i na teškim križnim putovima pod nazivom Bosih nogu šum u pogrebnom hodu. Prikazano je šest portreta hrvatskih mučenika fotografijama, riječju i glazbenim prilozima. U programu su nastupili dramski umjetnici Anja Šovagović Despot i Joško Ševo te glazbeni izvođači Čedo Antolić, Ana Dagelić, Breza Pavić i Ženski pjevački zbor „Danica“. Iako je poziv upućen svim medijima, odaziv izvjestitelja ponovno je bio neprimjeren vrijednom sadržaju i inicijativi koje dolaze od Udruge Krug sada već sve poznatijih gospođa - javnih djelatnica koje se zalažu kako bi istina i pravda konačno dobile svoje mjesto u hrvatskoj novijoj povijesti.(D.Borovčak)

 

 

 

 

U Zaboku je u ponedjeljak 27. travnja upriličeno svečano otkrivanje prvog spomenika na otvorenome u Hrvatskoj Ani Katarini Zrinski-Frankopan. Autorica spomenika je akademska kiparica Mirjana Drempetić Hanžić Smolić. Svečanost je započela misnim slavljem koje je predvodio zagrebački pomoćni biskup Valentin Pozaić uz koncelebraciju zabočkog župnika Marijana Culjka u župnoj crkvi Sv. Jelene Križarice. Biskup Pozaić je u propovijedi najprije govorio o biblijskoj povijesnoj izdaji, zatim o povijesnim neistinama koje nas prate sve do današnjih dana, te o povijesnim okolnostima vezanim uz Katarinu Zrinski Frankopan.(IKA, D.Borovčak)

 

 

Slovensko mjesto Celje bilo je 1945. veliko prikupljalište i raskrižje zarobljenika nakon završetka Drugog svjetskog rata. Neki su tada natjerani na Križni put 'po šumama i gorama' sve do Makedonije, a neki u smrt u slovenskim jamama. Kraj Celja i Laškog, u rudarskim oknima Sv. Barbare, demonski je smišljeno i organizirano samo jedno od 1600 jugostratišta. Dvadeset godina nakon pada komunizma i 64 godine poslije tih događaja u komunistički nazvanom Barbarinom rovu, započinje otkapanje 40 kubika betona, opeke, gline i željeza u dužini od gotovo 5 metara. Tako se otvorilo okno jezovitih prizora – dugačak tunel pun mumificiranih leševa. Zbog nedostatka zraka tijela nisu mogla potpuno istrunuti i pojavila se slika užasa. Početkom ožujka vijest je osvanula u slovenskim TV-emisijama, novinama i internet portalima, dok je dva iduća dana u Hrvatskoj vladao potpuni muk. Činilo se kako će takva vijest u Hrvatskoj biti prešućena odnosno bitno reducirana da se 'otkriće' tog strašnog zločina priguši za hrvatsku javnost.(Tekst i fotografije: Damir Borovčak)

 

 

Prigodom Stepinčeva potrebno je neprekidno tražiti odgovore na pitanja o uzrocima suđenja nadbiskupu Stepincu, mnogobrojnim likvidacijama Hrvata poslije Drugog svjetskog rata, nasuprut pokušaja lakiranja komunističkih zločina kao »rubne« pojavnosti antifašizma. Reformirani komunisti u posljednjem desetljeću su u velikoj mjeri uspjeli blokirati javnu, objektivnu i znastvenu raspravu o bivšem komunističkom režimu, njegovim žrtvama i ideološkom inficiranju najmlađih naraštaja. Zbog toga je vrlo vrijedno zalaganje Dr. Željka Horvatića o potrebi ispravaka »juridičkih zločina« objavljenog u intervjuu u Glasu koncila od 8. veljače ove godine. To je jedan od osnova za hrvatsku objektivnu budućnost. Naime, do istine se ne stiže preskanjem preko laži. A ključne laži i podvale nalaze se u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća, odnosno uz događaje stvaranja prve i druge Jugoslavije, mimo demokratske volje hrvatskog naroda, s posebnim osvrtom na pojavu komunizma, njegovu krvavu ulogu u Drugom svjetskom ratu i poraću, masovne tortore, suđenja i robijanja, te vodeću zločinačku ulogu J.B. Tita u nasilno nametnutom jugokomunističkom režimu protiv volje većine Hrvata.(D.Borovčak)

 

 

U nedjelju 7. prosinca u Križevcima organizirana je središnja proslavu 140. obljetnice osnutka Hrvatskog domobranstva i obilježavanje 90. obljetnice Prosinačkih žrtava. Organizatori tih događanja bili su ogranci koordinacije Udruge hrvatskog domobrana sjeverozapadne Hrvatske, a sudjelovali su ogranci Hrvatskog domobrana iz Zeline, Zlatara, Novog Marofa, Varaždina, Koprivnice, Đurđevca, Zagreba i domaćina iz Križevaca, uz predstavnike Časničkog kluba 242 i Udruge Macelj 1945. iz Zagreba. Na proslavi se okupilo dvjestotinjak sudionika, uglavnom starije generacije. Nažalost izostali su mlađi naraštaji kojima bi takvi događaji bili poučni i najpotrebniji za povijesno učenje hrvatskog opstanka.(D.Borovčak)

 

 

Franjevci su u Vukovar došli 1687.g. poslije povlaćenja Turaka. Od 1722. godine započinju voditi »Samostansku kroniku«, pisanu djelom na latinskom, a kasnije na hrvatskom jeziku. Pučku školu za katoličku djecu osnovali su 1736.g. U samostanu počinju djelovati poznati hrvatski pisci, kritičari i prevoditelji. Spontano se razvija i samostanska knjižnica koja je do pred Domovinski rat brojila oko 17.000 svezaka. Najstarije knjige bile su tri inkunabule iz 1486.g., a knjižnica je čuvala i 14 vrlo rijetkih knjiga iz 16. stoljeća. Kako su franjevci u Vukovaru brinuli za hrvatski jezik, svjedočilo je i sedamdesetak svezaka tzv. »Rarissime Croaticae«, piše u knjizi fra Špehara. Inače, samostanska knjižnica u Vukovaru poznata je po rijetkim knjigama, primjerice od 1850.g. i po hrvatskim latinistima, te se tako ubraja, uz Dubrovnik i Trsat, u posebno značajne franjevačke knjižnice. U vremenu srbočetničkog razaranja Vukovara, crkva sv. Filipa i Jakova, samostan i knjižnica, teško su stradali. Knjige su raznešene, spaljene i nestale na sve strane. Samo manji dio se vratio.(D.Borovčak)

 

 

26. studenog u Velikom je Trgovišću, u obnovljenoj spomen školi koju je nekoć pohađao Dr. Franjo Tuđman održano predstavljanje Zbornika radova prvih Dana dr. Franje Tuđmana održanih u svibnju ove godine. Predstavljanje je organiziralo mjesno poglavarstvo, a o Zborniku su govorili dr. Milan Vuković, prof. Đuro Vidmarović i urednik zbornika Nenad Piskač. Okupljenima se u ime domaćina obratio načelnik Velikog Trgovišća dipl. inž. Zdravko Vutmej, a u ime organizacijskog odbora dr. Rajko Fureš. Na kraju se skupu obratio i dr. Miroslav Tuđman, sin pokojnog predsjednika. Na predstavljanju se okupila puna učionica posjetitelja iz Hrvatskog zagorja i Zagreba, koja je nakon predstavljanja razgledala obnovljenu školu i zajednički se fotografirala. U školi postoji spomen učionica koju je pohađao hrvatski predsjednik dok je bio osnovnoškolac, te galerija umjetničkih slika, kao i odjel mjesne knjižnice.(D.Borovčak)

 

 

U organizaciji Udruga hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990.-1991. ove će se godine 17. studenog u Vukovaru održati 4. Znanstveno-stručni simpozij na temu »Ratna bolnica 1991. godine«. Prije dvije godine u vukovarskoj bolnici otvoren je i spomen muzej na sve ono što su vukovarska bolnica, njeno medicinsko osoblje, pacijenti i ranjenici pretrpjeli u tri mjeseca razaranja i okupacije grada. Potrebno se podsjetiti na te strašne i sudbonosne dane, posebno one zadnje krajem studenog 1991. Ali ne samo u studenom, postoji i svakodnevna prilika da na tom mjestu sve generacije hrvatskih učenika na satu povijesti uče uživo, o zločinu, o velikosrpskim hordama, o herojskoj obrani slobode, o međunarodnom licemjerju...(D.Borovčak)

 

 

U nedjelju 9. studenog na mjesnom groblju Šandrovac otkriven je spomenik prešućivanim hrvatskim mučenicima i stradalnicima iz vremena Drugog svjetskog rata. Tako Šandrovac postaje još jedno hrvatsko spomen mjesto prešućivanog i tragičnog komunističkog terora i stradanja nedužnih hrvatskih ljudi. Zalaganjem Odbora za podizanje spomenika prešućivanim hrvatskim žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća Bjelovarsko-bilogorske županije i načelnika mjesta Josipa Dekanića, ove nedjelje održana je u Šandrovcu komemoracija u spomen na 89 žrtava iz vremena od 1941. do 1946. Na mjesnom groblju otkriven je spomenik na kojem se nalaze popisane sve žrtve s danom rođenja i danom i mjestom smrti. U otkrivanju spomenika učestvovao je uz rodbinu i potomke žrtava, Bjelovarsko-bilogorski župan Miroslav Čačija, članovi Odbora za podizanje spomenika, članovi općinskog poglavarstva s načelnikom Josipom Dekanićem, te veterani Hrvatske vojske.Spomenik je blagoslovio župnik vlč. David Andreić. Potom je u mjesnoj crkvi Pohođenja Blažene Djevice Marije održana koncelebrirana sv. misa, koju je predvodio vojni kapelan iz Bjelovara vlč. Damir Vrabec. Na groblju pri otkrivanju spomenika govorio je dopredsjednik županijskog Odbora za podizanje spomenika Zdravko Ivković čiji govor slijedi u cijelosti. (D.Borovčak)

 

 

Na Dan neovisnosti, 8. listopada, u Vratišincu u gornjem Međimurju varaždinski biskup Josip Mrzljak blagoslovio je spomen-obilježje poginulim hrvatskim braniteljima i žrtvama poratnog komunističkog terora na području župe Vratišinec. Na spomen-obilježju nalaze se imena dvadesetero župljana, kao i župnika Hinka Krodera kojeg su partizani mučili i ubili 1945. godine. Nakon blagoslova i odavanja počasti i zahvale hrvatskim braniteljima i mučenicima, biskup Mrzljak predvodio je u župnoj crkvi Uzvišenja sv. Križa misu zadušnicu za sve stradalnike, te za domovinu Hrvatsku u povodu praznika njezine neovisnosti. Spomen-obilježje u obliku dvaju slomljenih krila, simbola prekinutih života, iz kojih izranja veliki bijeli križ spasenja, žrtvovanja i ljubavi podignut je kao trajni spomen i zahvala svim poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu, te žrtvama jugokomunističkog terora s područja župe Vratišinec, te u spomen na sve neznane mučenike za domovinu Hrvatsku.(tekst Ika, slike D.Borovčak)

 

 

Donosimo reportažu s Mise zadužnice, održane u nedjelju, 1. lipnja 2008. godine kod crkve Muke Isusove u Donjem Maclju (župa Đurmanec). Misu, koja je služena u spomen na žrtve Križnog puta 1945. godine, predvodio je predsjednik Komisije Hrvatske biskupske konferencije "Iustitia et pax" zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić. Tekst IKE popraćen je fotografijama koje je snimio Damir Borovčak. Iz propovijedi biskupa Košića izdvajamo: "...onaj tko to ne vidi, da je Bleiburg i križni putovi nakon toga - a Macelj je najveće groblje pobijenih Hrvata nakon Drugog svjetskog rata - najveća tragedija Hrvata u povijesti i tko to izbjegava priznati i pokloniti se žrtvama svoga naroda, taj je lud graditelj, zajedno s egzekutorima ubojica vlastitog naroda kad je već pobijen i stradao od zatornika tuđinaca, taj je zapravo izdajica vlastitog roda i naroda. Međutim, dok je nad onima koji trpe Božji blagoslov, nad onima koji ubijaju je prokletstvo.... Teško je zamisliti istinoljubivog Hrvata koji se ne želi pokloniti žrtvama svoga naroda, dok se istodobno klanja žrtvama drugih naroda. Istina je teška, često nas suočava s novim velikim trpljenjima, ali ona je jedino pravi temelj na kojem se može graditi budućnost. Kad čovjek gradi na laži, kad ne želi ni istražiti ni čuti istinu, tada riskira da kao onaj ludi graditelj doživi da mu se sve sruši".

 

 

Donosimo reportažu Damira Borovčaka s predstavljanja nove knjige udruge Žene u Domovinskom ratu, održane 16. siječnja 2008. godine u Novinarskom domu u Zagrebu. Izdvajamo: "Sa stalnom porukom Snagom ljubavi – činiti dobro, u najnovijim su knjigama žene Petrinje i Siska posvjedočile istinu o patnji i stradanjima u vremenu Domovinskog rata. U te dvije knjige 60-tak žena svjedočilo je temeljem proživljenoga svoja sjećanja, od kojih je tridesetak večeras nazočilo predstavljanju. Predstavljanje je počelo scenskim nastupom učenica škole iz Petrinje. Uz koordinatorice žena iz Petrinje i Siska, na predstavljanju je svoja sjećanja i doživljaje svjedočio i pomoćni zagrebački biskup Vlado Košić, koji je u tom ratnom vremenu bio župnik u Hrastovici, a kasnije i u Petrinji. Bio je doslovno župnik na prvoj crti bojišnice, uvijek sa svojim župljanima. I danas u Moščenici stoji križ do kuda su prognanici iz Petrinje sa svojim župnikom Košićem mogli doći iz Siska zapaliti svijeće".

 

 

Uz tekst IKA-e, a zajedno sa slikama Damira Borovčaka, donosimo reportažu s otvorenja Muzeja blaženog Alojzija Stepinca, kojeg je prekjučer u Zagrebu svečano otvorio kardinal Josip Bozanić u kuli Nebojan na zagrebačkom Kaptolu. Sam muzej utemeljen je još 1995. godine, no do sada se nalazio u skučenom i neprikladnom prostoru. U prvoj dvorani izloženi su eksponati vezani uz mučenički život kardinala Stepinca, odnosno predmeti vezani uz progone komunističke vlasti prema tadašnjem zagrebačkom nadbiskupu. Posebna pozornost posvećena je montiranom sudskom procesu, zatim uzničkim danima u zloglasnom zatvoru Lepoglavi, zatočeništvu u Krašiću, smrti te beatifikaciji. U drugoj dvorani prikazano je kardinalovo djetinjstvo i mladenaštvo, zatim Stepinčeva obitelj te njegova svećenička karijera. Iako je većina eksponata bila izložena u starom muzeju, novi će postav imati neke novine. Prvi će put biti izložen križ koji je blaženi Stepinac nosio na hodočašće u Svetu zemlju 1937. godine. U sklopu muzeja smještena je multimedijalna dvorana te suvenirnica.