- Detalji
Prije godinu dana, 13. siječnja 2009. uspinjao sam se kroz šumu u pratnji domaćina Josipa Grabarevića. Obojica smo prtili snijeg penjući se prema gradu, u koji smo jedva ušli, jer bijaše obrasao sav u korov, šiprag i trnje, iako u siječnju nema vegetacije. Razmišljao sam što bi trebalo učiniti da se Gvozdansko otme iz trnja i zaborava. U kuli sam zapalio svijeće i pomolio se sa željom da se ponovno vratim, u isto doba iduće godine.(D.Borovčak)
- Detalji
Današnje selo Gvozdansko nalazi se u dolini potoka Žirovca, na cesti koja vodi od Gline prema Bosanskom Novom, dvadesetak kilomatara od Dvora na Uni (Novigrada). U toj dolini razvijao se život, obrađivala polja, pasla stoka i činilo sve potrebno za proizvodnju hrane rudarima, majstorima kovačima novca i za vojnu posadu. Poviše sela na strmom brijegu još i danas strše ruševine slavnog grada Gvozdansko. Utvrda je spomenik hrvatskog graditeljstva, a kakvoča gradnje potvrđuje se kroz petstoljetnu opstojnost dojmljivih obrisa kula i zidova kaštela.(D.Borovčak)
- Detalji
Padom Bosanskog Kraljevstva 1463. godine i teškim porazom hrvatske vojske na Krbavskom polju 1493. godine počinje razdoblje trajne nesigurnosti i obrambenih ratova za povijesnu opstojnost Hrvatskoga Kraljevstva. Više od dva stoljeća ogromni napori hrvatskoga plemstva i hrvatskoga naroda bili su usmjereni i okrenuti problemu ratne i egzistencijalne ugroženosti. Brojnim poznatim i manje poznatim junaštvima i nesebičnim djelima ostaci ostataka nekad slavnog Hrvatskoga kraljevstva jedva su očuvani od silovitih naleta turskih osvajača.(D.Borovčak)
- Detalji
Dana 10. prosinca 2009. godine, o prigodi Međunarodnog dana ljudskih prava, građanska inicijativa „More je kopno“ izvela je performance na Narodnom trgu u Splitu, te održala konferenciju za novinare. Aktivisti „More je kopno“ nosili su flastere preko usta, u znak toga da je Hrvatska utopljena u šutnju i prešućivanje. Tijekom nastupa istaknut je i transparent s natpisom: „Izdaja! Ne damo more!“ s kojim je, U Splitu, dana 31.10.2009. i pokrenuta akcija protivljenja štetnom ugovoru sa Slovenijom, te iz čega se kasnije i rodila akcija za referendum, poznatija pod imenom „More je kopno“.(D.Borovčak)
- Detalji
Ovog 13. listopada na misnom slavlju u Fatimi prigodom 92. obljetnice Gospina ukazanja, na trgu ispred Bazilike Gospe od krunice okupilo se prema procjenama lokalnih novinara oko 140 tisuća hodočasnika iz 25 zemalja svijeta u 113 prijavljenih grupa. Misno slavlje započelo je velikom procesijom i nošenjem Gospinog kipa preko trga Esplanade. Posebnu radost vjernika izazvala je najava apostolskog nuncija Rina Passigatoa da će papa Benedikt XVI. iduće godine u svibnju, u vrijeme prvog Gospinog ukazanja, posjetiti Fatimu. Misu je predvodio lisabonski kardinal José Policarpo uz koncelebraciju apostolskog nuncija u Portugalu Rina Passigatoa i još 11 biskupa te 355 svećenika iz raznih zemalja. Naglasak kardinalove ovogodišnje poruke bio je na fatimskom misteriju Božje ljubavi. Na kraju misnog slavlja pozdravljane su sve hodočasničke skupine iz drugih zemalja na svim jezicima te su tako na hrvatskom jeziku pozdravljeni nazočni hodočasnici iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.(D.Borovčak)
- Detalji
24. rujna 2009. u prepunoj je dvorani Hrvatske matice iseljenika predstavljeno hrvatsko izdanje knjige Suzanne Brooks-Pinčević Britanija i Bleiburžka tragedija. Pozdravno pismo autorice Suzanne Brooks-Pinčević pročitala je Maja Runje iz Udruge Krug za trg. Knjigu su predstavili prof. dr. Zvonimir Šeparović-predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva, Tom Beram-predsjednik Hrvatskog međudruštvenog odbora odbora za NSW iz Australije, Stjepan Brajdić-preživjeli sudionik Bleiburške tragedije, sudionik Križnog puta, osuđenik na smrt i robijaš iz jugokomunističkih kazamata te prof. dr. Miroslav Tuđman. Na završetku predstavljanja zaslužnim se pojedincima zahvalio urednik knjige Tomislav Nürnberger. Predstavljanje su pratili izvjestitelji i kamere HRT-a i OTV-a.(D.Borovčak)
- Detalji
Donosimo reportažu o misnom slavlju koje je 13. rujna 2009. u Boričevcu predvodio gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović, popraćenu uz tekst Ike fotografijama Damira Borovčaka. Tom prigodom župljani su se prisjetili i oko 2000 stanovnika tog mjesta koji su početkom Drugog svjetskog rata ubijeni ili protjerani iz svojih domova. "U propovijedi se biskup Bogović osvrnuo na „novu ranu", činjenicu da „neki i danas podržavaju kult prve puške koja je ovdje bila uperena na sve što je hrvatsko i katoličko, koja je bila protiv svake hrvatske države.Tako, naime, Boričevljani tumače inicijative da se obnavlja spomenik onima koji su uništavali njihovo mjesto". Odgovor na to nije sanjati o osveti i nasilju, širiti kult „neke naše slične puške". Odgovor je da širimo kult križa, poručio je biskup.Boričevljani imaju pravo na punu istinu o stradanju njihova mjesta i ljudi. Pritom također želim istaknuti da ova država na razne načine pokazala svoj odmak od kulta ovdašnje prve puške; pa i time što je pristupila obnovi ove crkve. Moramo također biti svjesni ograničene vrijednosti političkih prosudbi, upozorio je biskup."
- Detalji
66. Obljetnica, komemoracija. Sveto Misno slavlje predvodi pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić, 2009 je godina, demokratska Republika Hrvatska, u Dvoru na Uni „demokratski“ izabrana vlast naravno, vratili se „humani demokrate“ i upravljaju lokalnom zajednicom, vrli naši političari upravljaju državom, političari predstavnici nekih manjina obilježavaju neke čudne „ličke“ „ustanke“ i jako se ljute ako im ne dođe pokoji „većinski“ političar, a jučer u Zrinu niti jednog lokalnog ni državnog političara dužnosnika da se pokloni nevinim žrtvama, niti jednog jedinog novinara bilo lokalnog bilo većeg lista, radija, televizije!? Što li za te „demokrate“ i „slobodne medije“ znači Zrin, slavni Šubići Zrinski, Slavni Nikola Zrinski i Jelena Zrinska, poklanih 213 od ukupno više od 900 protjeranih i raseljenih Zrinjana, konfiscirane im sve i do danas ne vraćene imovine? Živimo li mi to europsko civilizirano ili pogansko barbarsko vrijeme? Demokraciju ili diktaturu? Jasan odgovor je dan jučer u našem slavnom i mučeničkom Zrinu!(D.Borovčak)
- Detalji

- Detalji

- Detalji

- Detalji

- Detalji

- Detalji

- Detalji
Zagreb, 4. lipnja; U Dvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta na Kaptolu jučer je predstavljena knjiga autora Mladena Lojkića U klopci demona. O knjizi su govorili s teološkog gledišta o. dr. Mijo Nikić, predavač s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu koji je prikazao Sotonu i njegove taktike te o. Vatroslav Halambek kao recenzent knjige na temu đavolskih zavođenja. S društveno političkog gledišta o knjizi su govorili prof. dr. Nedjeljko Kujundžić, također recenzent knjige te katolički publicist i analitičar Damir Borovčak kao urednik knjige. Virtualnim pregledom Borovčak je ukazao na demonske zločine u povijesti iz dinastije Tudor i vladavine Henrika VIII., koji se reflektiraju sve do danas.Dan održavanja promocije ove knjige poklapa se s demonskim zločinom koji je počinjen u noći 4. na 5. lipnja 1945.g. kada su pogubljeni 21 svećenik, franjevac i bogoslov kao početak stradanja više tisuća žrtava u Maceljskoj šumi, a samo su dio stradanja Hrvata na Križnim putevima poslije Bleiburga, naglasio je Borovčak. Mladen Lojkić ukazuje na problematiku koja bi trebala biti itekako prisutna u razmišljanjima katoličkih vjernika u današnjim realnim i suvremenim okolnostima. On se svojom trećom knjigom U klopci demona, nakon Vladara svijeta i Kletve kralja Zvonimira, u vrlo kratkom vremenskom razmaku predstavio kao autor snažnih sadržaja, te odredio kao vrstan prepoznavatelj uzroka i posljedica svjetskog i hrvatskog društveno-političkog stanja.U nastavku donosim nekoliko fotografija s predstavljanja knjige i izlaganje p. Mije Mikića pod naslovom Sotonizam - taktika sotone.
- Detalji

- Detalji

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".