Detalji

Objavljeno: 15. ožujka 2010.

Đurmanec, subota 13. ožujka – U organizaciji Župe sv. Jurja Đurmanec, Društva hrvatskih katoličkih muževa te Udruge Macelj 1945. jučer je održan tradiconalni korizmeni križni put "Stopama pobijenih - Đurmanec – Ilovac – Macelj" u molitvi, pjesmama i prigodnim razmatranjima. Okupljanje vjernika započelo je na prvoj postaji križnog puta – željezničkoj stanici Đurmanec, koja je u svibnju i lipnju 1945. bila ishodište stradavanja dopremljenih ratnih zarobljenika. Partizani su ratne zarobljenike sa željezničke stanice sprovodili prema obližnjem logoru u pilani Đurmanec te ih u grupama na noćnim pohodima otpremali na desetak kilometara udaljene razne lokacije Maceljske gore gdje su se vršile masovne likvidacije.(D.Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 31. siječnja 2010.

29. siječnja 2010. u Zagrebu pokazao sav jad i bijeda uredništva tiskanih i elektronskih medija u Hrvatskoj. Koja je to sila spriječila dolazak kamera tzv. javne televizije, ali i drugih TV-kuća, na višekratno najavljen događaj? Koji je to strah spriječio dolazak fotoreportera i izvjestitelja tiskovnih glasila zabilježiti riječi istine majki i žena koje su podmetnule svoja leđa kad je cijelom narodu, a posebno djeci u Hrvatskoj, bilo najteže? Nije li to klasičan vid diskriminacije žena, najvrijednijih žena koja je Hrvatska u ovom povijesnom razdoblju imala i dala svom narodu? Od kuda hrabrost urednicima svih redakcija u Hrvatskoj, koji su višekratno zaprimili najavu događaju, da svoju netrepeljivost prema ženama izražavaju tako primitivno i bahato? Tko će sada urednike medija prozvati zbog širenja nejednakosti spolova i degradiranja žena? Ignorirati dolazak predsjednice Komisije za kulturu Europskog parlamenta te predsjednicu Komisije žena Europske narodne stranke Doris Pack, koja je upravo ovih dana izabrana za još jedan mandat u Europski parlament, nije li to pravi primitivizam medijskih urednika?(D.Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 20. siječnja 2010.

Prigodom 60. obljetnice stradanja Zrina bivši ministar kulture Antun Vujić je 2003. posjetio i obišao ruševine grada. Tada je dogovoreno da će Ministarstvo kulture obnoviti povijesne spomenike, utvrdu Zrin i crkvu Sv. Marije Magdalene. No pet-šest godina kasnije obnova je gotovo zanemarena. Kad su preklani o 65. obljetnici stradanja posjetitelji obilazili crkvu i grad mogli su vidjeti da radovi nisu odmakli daleko. Tuga i jad još su veći kad ih na ulazu u grad dočekao poderani i ofucani hrvatski stijeg, a u gradu povaljen i kamenjem zatrpan jarbol, na kojem se barjak nekoć vijorio. Sramota za izvođače radova, sramota za posjetitelje, sramota za hrvatsku državnu vlast i Ministarstvo kulture koje financira i nadgleda radove.(D.Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 19. siječnja 2010.

Prigodom obilježavanja krvavog partizanskog genocida i sjećanja na stradale hrvatske žrtve u Zrinu, 7. rujna 2008. na temeljima župne crkve Našašća Svetog Križa, misno slavlje predvodio je pomoćni biskup zagrebački mons. Valentin Pozaić. U svojoj propovijedi je rekao: Danas nije moguće ne sjetiti se jednog drugog uništenja vašega grada: onoga po rukama mržnje i nasilja onih koji se danas nasilno pokušavaju bezazleno zvati antifašistima. Datumi su značajni: 7. rujna 1566. uništile su osmanlije Zrinski grad Siget, i njegove branitelje. Dana 9. rujna 1943. uništili su tzv. antifašisti grad Zrin i njegove stanovnike.(D.Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 18. siječnja 2010.

Prošle godine u rujnu, na misi zadušnici u Zrinu, predsjednik komisije Justitia et pax biskup Vlado Košić postavio je otvoreno pitanje odgovornima u današnjoj hrvatskoj državi: kako je moguće da nitko od protjeranih Zrinjana do danas nije ostvario pravo na povrat očito nepravedno oduzete imovine!? Pitanje su prešutjeli svi dnevni hrvatski mediji, pitanje zločina u Zrinu prešućuje hrvatska vlast i odgovorna ministrstva. O istini se i dalje bezobrazno šuti, kako nekad u Titovom komunizmu tako i danas u fiktivno slobodnoj Hrvatskoj, jer lažni antifašisti stalno manipuliraju istinom. No u međuvremenu se otkriva strašna podvala. Zbog ultimatuma Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) u svezi održavanja vladajuće koalicije na vlasti, hrvatska je Vlada pristala da iz rezervnih fondova izdvoji preko milijun kuna za obnovu spomenika u Srbu.(D.Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 14. siječnja 2010.

Prije godinu dana, 13. siječnja 2009. uspinjao sam se kroz šumu u pratnji domaćina Josipa Grabarevića. Obojica smo prtili snijeg penjući se prema gradu, u koji smo jedva ušli, jer bijaše obrasao sav u korov, šiprag i trnje, iako u siječnju nema vegetacije. Razmišljao sam što bi trebalo učiniti da se Gvozdansko otme iz trnja i zaborava. U kuli sam zapalio svijeće i pomolio se sa željom da se ponovno vratim, u isto doba iduće godine.(D.Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 13. siječnja 2010.

Današnje selo Gvozdansko nalazi se u dolini potoka Žirovca, na cesti koja vodi od Gline prema Bosanskom Novom, dvadesetak kilomatara od Dvora na Uni (Novigrada). U toj dolini razvijao se život, obrađivala polja, pasla stoka i činilo sve potrebno za proizvodnju hrane rudarima, majstorima kovačima novca i za vojnu posadu. Poviše sela na strmom brijegu još i danas strše ruševine slavnog grada Gvozdansko. Utvrda je spomenik hrvatskog graditeljstva, a kakvoča gradnje potvrđuje se kroz petstoljetnu opstojnost dojmljivih obrisa kula i zidova kaštela.(D.Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 12. siječnja 2010.

Padom Bosanskog Kraljevstva 1463. godine i teškim porazom hrvatske vojske na Krbavskom polju 1493. godine počinje razdoblje trajne nesigurnosti i obrambenih ratova za povijesnu opstojnost Hrvatskoga Kraljevstva. Više od dva stoljeća ogromni napori hrvatskoga plemstva i hrvatskoga naroda bili su usmjereni i okrenuti problemu ratne i egzistencijalne ugroženosti. Brojnim poznatim i manje poznatim junaštvima i nesebičnim djelima ostaci ostataka nekad slavnog Hrvatskoga kraljevstva jedva su očuvani od silovitih naleta turskih osvajača.(D.Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 14. prosinca 2009.

Dana 10. prosinca 2009. godine, o prigodi Međunarodnog dana ljudskih prava, građanska inicijativa „More je kopno“ izvela je performance na Narodnom trgu u Splitu, te održala konferenciju za novinare. Aktivisti „More je kopno“ nosili su flastere preko usta, u znak toga da je Hrvatska utopljena u šutnju i prešućivanje. Tijekom nastupa istaknut je i transparent s natpisom: „Izdaja! Ne damo more!“ s kojim je, U Splitu, dana 31.10.2009. i pokrenuta akcija protivljenja štetnom ugovoru sa Slovenijom, te iz čega se kasnije i rodila akcija za referendum, poznatija pod imenom „More je kopno“.(D.Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 19. listopada 2009.

Ovog 13. listopada na misnom slavlju u Fatimi prigodom 92. obljetnice Gospina ukazanja, na trgu ispred Bazilike Gospe od krunice okupilo se prema procjenama lokalnih novinara oko 140 tisuća hodočasnika iz 25 zemalja svijeta u 113 prijavljenih grupa. Misno slavlje započelo je velikom procesijom i nošenjem Gospinog kipa preko trga Esplanade. Posebnu radost vjernika izazvala je najava apostolskog nuncija Rina Passigatoa da će papa Benedikt XVI. iduće godine u svibnju, u vrijeme prvog Gospinog ukazanja, posjetiti Fatimu. Misu je predvodio lisabonski kardinal José Policarpo uz koncelebraciju apostolskog nuncija u Portugalu Rina Passigatoa i još 11 biskupa te 355 svećenika iz raznih zemalja. Naglasak kardinalove ovogodišnje poruke bio je na fatimskom misteriju Božje ljubavi. Na kraju misnog slavlja pozdravljane su sve hodočasničke skupine iz drugih zemalja na svim jezicima te su tako na hrvatskom jeziku pozdravljeni nazočni hodočasnici iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.(D.Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 25. rujna 2009.

24. rujna 2009. u prepunoj je dvorani Hrvatske matice iseljenika predstavljeno hrvatsko izdanje knjige Suzanne Brooks-Pinčević Britanija i Bleiburžka tragedija. Pozdravno pismo autorice Suzanne Brooks-Pinčević pročitala je Maja Runje iz Udruge Krug za trg. Knjigu su predstavili prof. dr. Zvonimir Šeparović-predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva, Tom Beram-predsjednik Hrvatskog međudruštvenog odbora odbora za NSW iz Australije, Stjepan Brajdić-preživjeli sudionik Bleiburške tragedije, sudionik Križnog puta, osuđenik na smrt i robijaš iz jugokomunističkih kazamata te prof. dr. Miroslav Tuđman. Na završetku predstavljanja zaslužnim se pojedincima zahvalio urednik knjige Tomislav Nürnberger. Predstavljanje su pratili izvjestitelji i kamere HRT-a i OTV-a.(D.Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 14. rujna 2009.

Donosimo reportažu o misnom slavlju koje je 13. rujna 2009. u Boričevcu predvodio gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović, popraćenu uz tekst Ike fotografijama Damira Borovčaka. Tom prigodom župljani su se prisjetili i oko 2000 stanovnika tog mjesta koji su početkom Drugog svjetskog rata ubijeni ili protjerani iz svojih domova. "U propovijedi se biskup Bogović osvrnuo na „novu ranu", činjenicu da „neki i danas podržavaju kult prve puške koja je ovdje bila uperena na sve što je hrvatsko i katoličko, koja je bila protiv svake hrvatske države.Tako, naime, Boričevljani tumače inicijative da se obnavlja spomenik onima koji su uništavali njihovo mjesto". Odgovor na to nije sanjati o osveti i nasilju, širiti kult „neke naše slične puške". Odgovor je da širimo kult križa, poručio je biskup.Boričevljani imaju pravo na punu istinu o stradanju njihova mjesta i ljudi. Pritom također želim istaknuti da ova država na razne načine pokazala svoj odmak od kulta ovdašnje prve puške; pa i time što je pristupila obnovi ove crkve. Moramo također biti svjesni ograničene vrijednosti političkih prosudbi, upozorio je biskup."

Detalji

Objavljeno: 07. rujna 2009.

66. Obljetnica, komemoracija. Sveto Misno slavlje predvodi pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić, 2009 je godina, demokratska Republika Hrvatska, u Dvoru na Uni „demokratski“ izabrana vlast naravno, vratili se „humani demokrate“ i upravljaju lokalnom zajednicom, vrli naši političari upravljaju državom, političari predstavnici nekih manjina obilježavaju neke čudne „ličke“ „ustanke“ i jako se ljute ako im ne dođe pokoji „većinski“ političar, a jučer u Zrinu niti jednog lokalnog ni državnog političara dužnosnika da se pokloni nevinim žrtvama, niti jednog jedinog novinara bilo lokalnog bilo većeg lista, radija, televizije!? Što li za te „demokrate“ i „slobodne medije“ znači Zrin, slavni Šubići Zrinski, Slavni Nikola Zrinski i Jelena Zrinska, poklanih 213 od ukupno više od 900 protjeranih i raseljenih Zrinjana, konfiscirane im sve i do danas ne vraćene imovine? Živimo li mi to europsko civilizirano ili pogansko barbarsko vrijeme? Demokraciju ili diktaturu? Jasan odgovor je dan jučer u našem slavnom i mučeničkom Zrinu!(D.Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 30. lipnja 2009.

Vrijeme poslije Drugog svjetskog rata bilo je vrijeme nemilosrdnih masovnih odmazdi i ubijanja. U lipnju 1945. sude vojni sudovi po brzom i kratkom postupku, a smrtne se kazne provode odmah po presudi. Vjesnik od 30. lipnja 1945. na str. 2 objavljuje članak o suđenju u Zagrebu, pod naslovom »Inspiratore i izvršioce nečuvenih ratnih zločina nad našim narodom i njihove pomagače stigla je zaslužena kazna«. U članku se navodi da je predhodnog dana 29. lipnja »Vojni sud komande grada Zagreba donio presudu« (...) koja je i »izvršena nakon odobrenja po vojnom sudu II. armije«. Navedeni popis osuđenika raznovrstan je po vjerskoj konfesiji i crkvenoj hijerarhiji, po nacionalnosti i obrazloženju presude.(D.Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 17. lipnja 2009.

16. lipnja 2009. u bjelovarskoj je crkvi sv. Terezije Avilske u koncelebraciji nekoliko svećenika služena sv. misa za sve žrtve Križnoga puta s područja Bjelovarsko-bilogorske županije. Nakon mise na spomeničkom području gubilišta u šumi Lug nastavljen je spomen na sve hrvatske žrtve jugokomunističkog boljševizma, pogubljene u poraću 1945.g. Početnu molitvu i blagoslov grobnice predvodio je župnik sv. Terezije Avilske iz Bjelovara vlč. Josip Stipančević. Zatim su vijence položili i svijeće zapalili predstavnici Županije Bjelovarsko-bilogorske, Grada Bjelovara te više udruga iz Bjelovara, Donjih Mosti, Varaždina, Koprivnice, Križevaca i Zagreba.(D.Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 15. lipnja 2009.

U Karlovcu je 14. lipnja u Nacionalnom svetištu sv. Josipa održano misno slavlje prigodom 322. obljetnice izbora i proglašenja sv. Josipa zaštitnikom hrvatske domovine i naroda. Svetu misu je služio pomoćni biskup Vlado Košić. Njegovu homiliju u nastavku prenosimo u cijelosti. Sv. misi su nazočili Damir Jelić, gradonačelnik grada Karlovca čiji je također zaštitnik sv. Josip, te župan Karlovačke županije Ivan Vučić i dožupan Ivan Banjavčić. Saborski zastupnici ni ovom prigodom nisu bili nazočni. Poslije mise u Dvorani sv. Josipa priređena je prigodna tribina. U sažetom ali vrlo poučnom povijesnom presijeku iznijete su sve bitne činjenice vezane uz višestoljetno štovanje sv. Josipa kao zaštitnika hrvatske domovine i naroda.(D.Borovčak)