0-_zg_katedrala.jpgZagreb, 4. lipnja; U Dvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta na Kaptolu jučer je predstavljena knjiga autora Mladena Lojkića U klopci demona. O knjizi su govorili s teološkog gledišta o. dr. Mijo Nikić, predavač s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu koji je prikazao Sotonu i njegove taktike te o. Vatroslav Halambek kao recenzent knjige na temu đavolskih zavođenja. S društveno političkog gledišta o knjizi su govorili prof. dr. Nedjeljko Kujundžić, također recenzent knjige te katolički publicist i analitičar Damir Borovčak kao urednik knjige. Virtualnim pregledom Borovčak je ukazao na demonske zločine u povijesti iz dinastije Tudor i vladavine Henrika VIII., koji se reflektiraju sve do danas.Dan održavanja promocije ove knjige poklapa se s demonskim zločinom koji je počinjen u noći 4. na 5. lipnja 1945.g. kada su pogubljeni 21 svećenik, franjevac i bogoslov kao početak stradanja više tisuća žrtava u Maceljskoj šumi, a samo su dio stradanja Hrvata na Križnim putevima poslije Bleiburga, naglasio je Borovčak. Mladen Lojkić ukazuje na problematiku koja bi trebala biti itekako prisutna u razmišljanjima katoličkih vjernika u današnjim realnim i suvremenim okolnostima. On se svojom trećom knjigom U klopci demona, nakon Vladara svijeta i Kletve kralja Zvonimira, u vrlo kratkom vremenskom razmaku predstavio kao autor snažnih sadržaja, te odredio kao vrstan prepoznavatelj uzroka i posljedica svjetskog i hrvatskog društveno-političkog stanja.U nastavku donosim nekoliko fotografija s predstavljanja knjige i izlaganje p. Mije Mikića pod naslovom Sotonizam - taktika sotone.

Add a comment Add a comment        
 

 
Macelj - Gora zločina3. lipnja 2009. u Pučkom je otvorenom učilištu u Krapini održana tiskovna konferencija u organizaciji Udruge Macelj 1945., Hrvatskog društva političkih zatvorenika i Župe Sv. Juraj Đurmanec povodom predstavljanja dokumentarnog filma Macelj - Gora zločina. Tom prigodom o razlozima i načinu nastanka filma govorili su autori teksta prof. Mihovil Bogoslav Matković i povjesničar dr. Josip Jurčević, te kao svjedok Križnog puta koji se pojavljuje u filmu, preživjeli domobranski polaznik časničke škole Stjepan Brajdić.(D.Borovčak)
Add a comment Add a comment        
 

 
Oltar domovinePrije 15 godina prvi puta se Dan državnosti slavio na Medvedgradu. Dr. Franjo Tuđman otkrio je i odredio Oltar domovine kao protokolarno mjesto odavanja počasti svima palim braniteljima u povijesti Hrvatske za njenu slobodu. Postrojavaju se počasne i povijesne hrvatske postrojbe, bitnice ispaljuju naboje, predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman upisuje se u knjigu dojmova. Tako sve do pred svoju smrt, kada posljednji puta odaje počast na Oltaru domovine na blagdan Svih svetih 1. studenog 1999. Svih tih godina narod radosno hodočasti i slavi svoju državnost i svoje branitelje na Medvedgradu.(D.Borovčak)
Add a comment Add a comment        
 

 
Tiskovna konferencijaTiskovna konferencija za novinare održana 28. svibnja 2009. u hotelu Westin u Zagrebu povodom koncerta Marka Perkovića Thompsona za Dan branitelja 30. svibnja u 21 sat na Trgu bana J. Jelačića u Zagrebu bila je izuzetno posjećena - čak 6 kamera TV-kuća i 20-tak novinarskih izvjestitelja. Zbor braniteljskih Udruga iz Domovinskog rata na konferenciji za novinare povodom koncerta  pozvao je sve posjetitelje da sa sobom ponesu isključivo službene hrvatske simbole, obilježja pobjedničke Hrvatske vojske i grada Zagreba zbog loših iskustava od prošle godine koja su im, kako su rekli, priredili pojedini provokatori. (tportal, Damir Borovčak)
Add a comment Add a comment        
 

 
Demografsko savjetovanje23.svibnja 2009. održano je savjetovanje u dvorani Vijenac, Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu na Kaptolu na temu demografske obnove. U posljednjem broju lista "Narod" (travanj 2009.) predstavljen je trogodišnji Program demografskog preporoda Hrvata. O tome je li to utopija ili mogućnost govorilo se na savjetovanju. Svoja izlaganja iznosili su predavači s različitim temama. Uz istaknute teologe govorili su i poznati hrvatski društveno politički i javni djelatnici. Savjetovanje se održalo u povodu 40. obljetnice rada don Ante Bakovića na hrvatskoj populacijskoj politici.(D.Borovčak)
Add a comment Add a comment        
 

 
Dubravko Horvatić20. svibnja 2009. u zagrebačkoj katedrali služena je sveta misa prigodom 5. obljetnice smrti hrvatskog književnika Dubravka Horvatića. Misi su uz članove Udruge Hrvatski zbor i Matice hrvatske nazočila Dubravkova supruga i rodbina, školski kolege, prijatelji i poštovatelji. Poslije mise na grobu Dubravka Horvatića na Mirogoju zapaljene su svijeće i položeno cvijeće. (N.Marić, J.Milić, D.Borovčak)
Add a comment Add a comment        
 

 
Krug za trgGrađanska inicijativa Krug za Trg koje se zalaže za povratak imena Kazališni trg današnjeg Trga maršala Tita najavila je u petak, 15. svibnja 2009. novi, treći po redu, prosvjedni skup kojim traže preimenovanje tog trga u središtu grada. Na konferenciji za novinare pred ulazom u Hrvatsko narodno kazalište (HNK) Tomislav Stockinger u ime Koordinacijskog odbora inicijative naglasio je da nastavljaju tražiti preimenovanje trga, dodavši da dobijaju sve veću potporu pojedinaca i udruga. Istaknuo je da danas, na 64.-tu obljetnicu Bleiburške tragedije, započinje mimohod članova inicijative oko trga, a da će vrhunac tih događanja biti nakon izbora 6. lipnja novim okupljanjem. Napomenuo je da se ta inicijativa bori i protiv onih koji žele "prekrajati noviju hrvatsku povijest i tvrde da su partizanski zločini nakon Drugog svjetskog rata bili samo ekscesi pojedinaca".(D.Borovčak, Hina)
Add a comment Add a comment        
 

 
Šest portreta iz pogrebnog hodaU srijedu 6. svibnja navećer u Dvorani Vijenac na Kaptolu u Zagrebu održano je komemorativno okupljanje u znak vječnog sjećanja na ljude čije je nevine živote uništilo komunističko zlo na Bleiburgu i na teškim križnim putovima pod nazivom Bosih nogu šum u pogrebnom hodu. Prikazano je šest portreta hrvatskih mučenika fotografijama, riječju i glazbenim prilozima. U programu su nastupili dramski umjetnici Anja Šovagović Despot i Joško Ševo te glazbeni izvođači Čedo Antolić, Ana Dagelić, Breza Pavić i Ženski pjevački zbor „Danica“. Iako je poziv upućen svim medijima, odaziv izvjestitelja ponovno je bio neprimjeren vrijednom sadržaju i inicijativi koje dolaze od Udruge Krug sada već sve poznatijih gospođa - javnih djelatnica koje se zalažu kako bi istina i pravda konačno dobile svoje mjesto u hrvatskoj novijoj povijesti.(D.Borovčak)
Add a comment Add a comment        
 

 

KrapanjHrvatska je zemlja tisuću otoka, velikih, malih, naseljenih, nenaseljenih... Tisuću otoka čini tisuću različitih priča iz mukotrpne hrvatske povijesne baštine. U tim pričama postoji i ona o najmanjem naseljenom otoku, o nadmorski najnižem otoku, te o najboljim roniocima. Ovaj puta to je ista priča o otoku Krapnju. Površine je svega 0,36 km², dok mu najviša nadmorska točka ne prelazi 1,25 metara. Pa i tako mali otok, koji jedva viri iz mora, u povijesti je bio meta krvavih osvajača.(D.Borovčak)

Add a comment Add a comment        
 

 
Katarina Zrinski FrankopanU Zaboku je u ponedjeljak 27. travnja upriličeno svečano otkrivanje prvog spomenika na otvorenome u Hrvatskoj Ani Katarini Zrinski-Frankopan. Autorica spomenika je akademska kiparica Mirjana Drempetić Hanžić Smolić. Svečanost je započela misnim slavljem koje je predvodio zagrebački pomoćni biskup Valentin Pozaić uz koncelebraciju zabočkog župnika Marijana Culjka u župnoj crkvi Sv. Jelene Križarice. Biskup Pozaić je u propovijedi najprije govorio o biblijskoj povijesnoj izdaji, zatim o povijesnim neistinama koje nas prate sve do današnjih dana, te o povijesnim okolnostima vezanim uz Katarinu Zrinski Frankopan.(IKA, D.Borovčak)
Add a comment Add a comment        
 

 
sv BarbaraSlovensko mjesto Celje bilo je 1945. veliko prikupljalište i raskrižje zarobljenika nakon završetka Drugog svjetskog rata. Neki su tada natjerani na Križni put 'po šumama i gorama' sve do Makedonije, a neki u smrt u slovenskim jamama. Kraj Celja i Laškog, u rudarskim oknima Sv. Barbare, demonski je smišljeno i organizirano samo jedno od 1600 jugostratišta. Dvadeset godina nakon pada komunizma i 64 godine poslije tih događaja u komunistički nazvanom Barbarinom rovu, započinje otkapanje 40 kubika betona, opeke, gline i željeza u dužini od gotovo 5 metara. Tako se otvorilo okno jezovitih prizora – dugačak tunel pun mumificiranih leševa. Zbog nedostatka zraka tijela nisu mogla potpuno istrunuti i pojavila se slika užasa. Početkom ožujka vijest je osvanula u slovenskim TV-emisijama, novinama i internet portalima, dok je dva iduća dana u Hrvatskoj vladao potpuni muk. Činilo se kako će takva vijest u Hrvatskoj biti prešućena odnosno bitno reducirana da se 'otkriće' tog strašnog zločina priguši za hrvatsku javnost.(Tekst i fotografije: Damir Borovčak)
Add a comment Add a comment        
 

 
Kardinal StepinacPrigodom Stepinčeva potrebno je neprekidno tražiti odgovore na pitanja o uzrocima suđenja nadbiskupu Stepincu, mnogobrojnim likvidacijama Hrvata poslije Drugog svjetskog rata, nasuprut pokušaja lakiranja komunističkih zločina kao »rubne« pojavnosti antifašizma. Reformirani komunisti u posljednjem desetljeću su u velikoj mjeri uspjeli blokirati javnu, objektivnu i znastvenu raspravu o bivšem komunističkom režimu, njegovim žrtvama i ideološkom inficiranju najmlađih naraštaja. Zbog toga je vrlo vrijedno zalaganje Dr. Željka Horvatića o potrebi ispravaka »juridičkih zločina« objavljenog u intervjuu u Glasu koncila od 8. veljače ove godine. To je jedan od osnova za hrvatsku objektivnu budućnost. Naime, do istine se ne stiže preskanjem preko laži. A ključne laži i podvale nalaze se u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća, odnosno uz događaje stvaranja prve i druge Jugoslavije, mimo demokratske volje hrvatskog naroda, s posebnim osvrtom na pojavu komunizma, njegovu krvavu ulogu u Drugom svjetskom ratu i poraću, masovne tortore, suđenja i robijanja, te vodeću zločinačku ulogu J.B. Tita u nasilno nametnutom jugokomunističkom režimu protiv volje većine Hrvata.(D.Borovčak)
Add a comment Add a comment        
 

 
Proslava 140. obljetnice domobranstva U nedjelju 7. prosinca u Križevcima organizirana je središnja proslavu 140. obljetnice osnutka Hrvatskog domobranstva i obilježavanje 90. obljetnice Prosinačkih žrtava. Organizatori tih događanja bili su ogranci koordinacije Udruge hrvatskog domobrana sjeverozapadne Hrvatske, a sudjelovali su ogranci Hrvatskog domobrana iz Zeline, Zlatara, Novog Marofa, Varaždina, Koprivnice, Đurđevca, Zagreba i domaćina iz Križevaca, uz predstavnike Časničkog kluba 242 i Udruge Macelj 1945. iz Zagreba. Na proslavi se okupilo dvjestotinjak sudionika, uglavnom starije generacije. Nažalost izostali su mlađi naraštaji kojima bi takvi događaji bili poučni i najpotrebniji za povijesno učenje hrvatskog opstanka.(D.Borovčak)
Add a comment Add a comment        
 

 
VukovarFranjevci su u Vukovar došli 1687.g. poslije povlaćenja Turaka. Od 1722. godine započinju voditi »Samostansku kroniku«, pisanu djelom na latinskom, a kasnije na hrvatskom jeziku. Pučku školu za katoličku djecu osnovali su 1736.g. U samostanu počinju djelovati poznati hrvatski pisci, kritičari i prevoditelji. Spontano se razvija i samostanska knjižnica koja je do pred Domovinski rat brojila oko 17.000 svezaka. Najstarije knjige bile su tri inkunabule iz 1486.g., a knjižnica je čuvala i 14 vrlo rijetkih knjiga iz 16. stoljeća. Kako su franjevci u Vukovaru brinuli za hrvatski jezik, svjedočilo je i sedamdesetak svezaka tzv. »Rarissime Croaticae«, piše u knjizi fra Špehara. Inače, samostanska knjižnica u Vukovaru poznata je po rijetkim knjigama, primjerice od 1850.g. i po hrvatskim latinistima, te se tako ubraja, uz Dubrovnik i Trsat, u posebno značajne franjevačke knjižnice. U vremenu srbočetničkog razaranja Vukovara, crkva sv. Filipa i Jakova, samostan i knjižnica, teško su stradali. Knjige su raznešene, spaljene i nestale na sve strane. Samo manji dio se vratio.(D.Borovčak)
Add a comment Add a comment        
 

 
Zbornik o danima dr. Franje Tuđmana26. studenog u Velikom je Trgovišću, u obnovljenoj spomen školi koju je nekoć pohađao Dr. Franjo Tuđman održano predstavljanje Zbornika radova prvih Dana dr. Franje Tuđmana održanih u svibnju ove godine. Predstavljanje je organiziralo mjesno poglavarstvo, a o Zborniku su govorili dr. Milan Vuković, prof. Đuro Vidmarović i urednik zbornika Nenad Piskač. Okupljenima se u ime domaćina obratio načelnik Velikog Trgovišća dipl. inž. Zdravko Vutmej, a u ime organizacijskog odbora dr. Rajko Fureš. Na kraju se skupu obratio i dr. Miroslav Tuđman, sin pokojnog predsjednika. Na predstavljanju se okupila puna učionica posjetitelja iz Hrvatskog zagorja i Zagreba, koja je nakon predstavljanja razgledala obnovljenu školu i zajednički se fotografirala. U školi postoji spomen učionica koju je pohađao hrvatski predsjednik dok je bio osnovnoškolac, te galerija umjetničkih slika, kao i odjel mjesne knjižnice.(D.Borovčak)
Add a comment Add a comment        
 

 
Vukovarska bolnica U organizaciji Udruga hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990.-1991. ove će se godine 17. studenog u Vukovaru održati 4. Znanstveno-stručni simpozij na temu »Ratna bolnica 1991. godine«. Prije dvije godine u vukovarskoj bolnici otvoren je i spomen muzej na sve ono što su vukovarska bolnica, njeno medicinsko osoblje, pacijenti i ranjenici pretrpjeli u tri mjeseca razaranja i okupacije grada. Potrebno se podsjetiti na te strašne i sudbonosne dane, posebno one zadnje krajem studenog 1991. Ali ne samo u studenom, postoji i svakodnevna prilika da na tom mjestu sve generacije hrvatskih učenika na satu povijesti uče uživo, o zločinu, o velikosrpskim hordama, o herojskoj obrani slobode, o međunarodnom licemjerju...(D.Borovčak)
Add a comment Add a comment        
 

 
ŠandrovacU nedjelju 9. studenog na mjesnom groblju Šandrovac otkriven je spomenik prešućivanim hrvatskim mučenicima i stradalnicima iz vremena Drugog svjetskog rata. Tako Šandrovac postaje još jedno hrvatsko spomen mjesto prešućivanog i tragičnog komunističkog terora i stradanja nedužnih hrvatskih ljudi. Zalaganjem Odbora za podizanje spomenika prešućivanim hrvatskim žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća Bjelovarsko-bilogorske županije i načelnika mjesta Josipa Dekanića, ove nedjelje održana je u Šandrovcu komemoracija u spomen na 89 žrtava iz vremena od 1941. do 1946. Na mjesnom groblju otkriven je spomenik na kojem se nalaze popisane sve žrtve s danom rođenja i danom i mjestom smrti. U otkrivanju spomenika učestvovao je uz rodbinu i potomke žrtava, Bjelovarsko-bilogorski župan Miroslav Čačija, članovi Odbora za podizanje spomenika, članovi općinskog poglavarstva s načelnikom Josipom Dekanićem, te veterani Hrvatske vojske.Spomenik je blagoslovio župnik vlč. David Andreić. Potom je u mjesnoj crkvi Pohođenja Blažene Djevice Marije održana koncelebrirana sv. misa, koju je predvodio vojni kapelan iz Bjelovara vlč. Damir Vrabec. Na groblju pri otkrivanju spomenika govorio je dopredsjednik županijskog Odbora za podizanje spomenika Zdravko Ivković čiji govor slijedi u cijelosti. (D.Borovčak)
Add a comment Add a comment        
Sub, 14-12-2024, 11:36:03

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.