- Detalji
Iako u Hrvatskoj više ništa ne mora iznenaditi javnost, jer nas je 18
godina demokracije priviknulo na raznovrsne političke inicijative, ipak
je prije nekoliko dana plasirana informacija o namjeri da se registrira
udruga “Naša Jugoslavija” u Hrvatskoj, izazvala mali šok. Vijest je,
ovog tjedna, ugledala svijetlo dana na Portalu Javno.hr. Kao inicijator osnivanja hrvatskog ogranka i predsjednik
Koordinacijskog tijela Udruženja “Naša Jugoslavija”, figurira izvjesni
Zlatko Stojković, diplomirani inženjer građevine s adresom boravka u
Njemačkoj. Prva udruga s tim imenom već je osnovana, a gdje bi drugdje
nego u našem istočnom susjedstvu u Smederevu, s namjerom osnivanja u
svim zemljama bivše, propale države.(D.Tučkar)
- Detalji
Hrvatsko žrtvoslovno društvo održalo je, 28. svibnja 2008, u Europskom domu u Zagrebu, tiskovnu konferenciju s koje je odaslan apel vlastima Hrvatske da se konačno primjene standardi Europe i na tretiranje zločina iz razdoblja komunističkog poretka. Predsjednik HŽD prof. dr. Zvonimir Šeparović, te poznati promicatelji istine o zločinima komunizma nad Hrvatima dr. Josip Jurčević i ing. Ante Beljo, pred malobrojnim posjetiteljima konferencije, s još malobrojnijim novinarima, nadahnuto su govorili i obrazlagali potrebu suočavanja s tom tamnom, prešućivanom stranom naše povijesti. Upravo zbog uznapredovanih procesa euroatlantskih integracija, a imajući u vidu Rezolucije Skupštine Vijeća Europe (2006 g.), HŽD je zatražilo ovim apelom vlastima, da se konačno provedu kazneni postupci za još živuće osumnjičenike zločina tog razdoblja, kao da se zajedno sa Slovenijom provedu istraživanja svih masovnih grobnica pogubljenih Hrvata u Sloveniji, naravno i u Hrvatskoj, te konačno sačini što je moguće točniji popis svih žrtava totalitarnoga komunističkog poretka.(D.Tučkar)- Detalji
Kako bi valjda prikrili dugoročnu strategiju u nastupanju prema Zapadu, o kojoj je govorio i Richard Hollbroke, bijela ili bosanska Al'Qaida trenutačno je promijenila taktiku, pa se, kako bi osigurala sigurno zaleđe, usredotočila na različite tehnike rata protiv hercegbosanskih Hrvata. Cilj joj nije samo potisnuti Hrvate iz područja današnje Federacije, nego kao svojevrsna informatička mreža, u ratu za povijest i kulturno naslijeđe, iz kolektivnoga pamćenja vlastite vjerske skupine potisnuti sjećanje na kršćansko podrijetlo. S obzirom na integraciju, stvaranje vlastite nacije i kulturološku razlikovnost, spomenuti bi postupci mogli imati opravdanje tek kad se ne bi odnosili i na gotovo potpuno nijekanje hrvatskoga naroda i njegove povijesti u toj zemlji.(M. Kovačević)
- Detalji
U Argentini, časnik u hrvatskoj odori Predrag Matić-Fred predstavio je zapise o obrani Hrvatske i danima zatočeništva u srpskim koncentracijskim logorima. Udruga Žene u Domovinskom ratu i ove godine iseljenim Hrvatima u Argentini predstavila prijevod na španjolski jezik knjige o Domovinskom ratu. Predsjednica udruge Marija Slišković naglasila je da je prošlogodišnje predstavljanje knjiga svjedočanstava žena bio uvod u naredne posjete i da ove godine donosimo knjigu jednog od hrvatskih branitelja i zatočenika srpskih koncentracijskih logora s vukovarskog područja. Podsjetila je na činjenicu da su hrvatske žene 1991.g. obišle mnoge međunarodne političke moćnike s molbom da zaustave rat i agresiju na Hrvatsku, što nisu učinili i sada nemaju moralno pravo suditi Hrvatskoj za obranu, temelj Hrvatske države je obrana, Hrvatsku su branili mladići u trapericama i tenisicama i da nije obranjena ne bi je bilo.- Detalji
Kako bi se osvetile Sjedinjenim Državama zbog pozivnice Hrvatskoj u NATO, čime je razbijen plan o stvaranju nove balkanske geopolitičke cjeline, britanski su stratezi iskoristili srbijanske parlamentarne izbore i obljetnice hrvatskih velikana - predsjednika Franje Tuđmana i Gojka Šuška - da povedu još jednu kampanju protiv hrvatske državne neovisnosti. U tom obavještajno-medijskom udaru, osim spomenute dvojice hrvatskih državotvoraca cilja se na svaku ideju hrvatske državnosti te na Katolički Crkvu kao dominantnu značajku hrvatskoga identiteta. Da bi se ozloglasilo ideju državnosti uporabljene su već prokušane komunističke tehnike zastrašivanja, a ljudi koji su se borili protiv monarhofašističkoga ili jugokomunističkoga režima, proglašeni su zločincima isključivo zato da se prekrije proračunati i sustavni genocid što ga je srbokomunistička vojska, na čelu s Josipom Brozom, počinila nad hrvatskim narodom. (M. Kovačević)
- Detalji
Izostanak hrvatskoga otpora sve snažnijoj fundamentalističkoj politici tamošnje će Hrvate pretvoriti u pasivne promatrače vlastite sudbine, koja bi nakon masovnih iseljavanja, ostatak tamošnjih katolika zatvorila u svojevrsne rezervate, koje bi muslimanske vlasti mogle pokazivati znatiželjnim putničarima kao preživjele domorodce. Okretanje političkih glava u Zagrebu od problema vlastitoga naroda u susjednoj državi ne će ubrzati hod Republike Hrvatske prema Europskoj uniji nego bi ga zbog snažne bruxelleske potpore Srbije moglo sve znatnije usporavati. U krilatici „Hercegovina radi Bosna se gradi“ možda je najbolje oslikan današnji položaj Hrvata u toj državi.
Naime u pozadini te slike ne skriva se samo ogorčenje zbog nezavidna položaja i pljačke hrvatskog novca, nego ta količina nejednakopravnosti zacijelo je i suvremeni odraz povijesnoga stanja katoličkih Hrvata nakon što su im zemlju potkraj srednjega vijeka zauzeli Osmanlije i držali ih u svojevrsnom ropstvu punih četiri stotine godina.(
M. Kovačević)
- Detalji
Kao što poslije današnjeg dolazi sutrašnji dan tako i svake godine, poslije 11. svibnja dolazi 12- ti, a to znači i dan kada se u Maglaju proslavlja patron župe i slavi sv. Leopold Bogdan Mandić. U sklopu priprema za proslavu, osim duhovnih, na programu su i neke, rekli bi smo, ovozemaljske. Na inicijativu župnika župe, vlč. Jakova Filipovića i akademskog slikara Mladena Ivešića, nastalu još prošle godine, kada su akademski slikari, Mladen Ivešić i Mirjana Pažin – Ivešić, radili na restauriranju slika unutar maglajske crkve, oštećenih ratnim zbivanjima, za proslavu ovogodišnjeg patrona župe predviđena je i slikarska kolonija. Od pozvanih 15 akademskih slikara, pred crkvom sv. Leopolda Bogdana Mandića u utorak 7. svibnja stiglo je njih 12., a radovi koji nastanu do 10. svibnja, kada se završava rad kolonije, ostat će u trajnom vlasništvu svetišta.
Nakana je stvoriti jedan fundus i ne dopustiti njegovo rasipanje kako bi se moglo, eventualno nekada kasnije, napraviti i galeriju.- Detalji
Član Hrvatskoga kulturnog vijeća, gospodin Luka Kurilić, poslao nam je svoj prijevod članka objavljenoga u slovenskom tjedniku Demokracija, autora Pavela Ferluge. U tekstu je izneseno zanimljivo viđenje Titove politike gledane iz perspektive slovenskih nacionalnih interesa, a posebice vezano za pitanje Trsta i gubitak dijela obale naseljenog slovenskim stanovništvom: "Nedvojbeno je Trst bio stvarno značajan za slovensku samosvijest, i to od samih začetaka do konca drugog svjetskog rata… Ako smo pošteni, more uz istarsku obalu nije nikada bilo samo slovensko, zato smo dobili samo mali dio dvojezičnog mora (pretežno venecijanski posjed), ama baš ništa stvarno slovenskog, koje je nedvojbeno bilo od Trsta do Tržiča, gdje je uvijek sva obala bila pretežno u slovenskom posjedu… To je bilo naše more, koje nismo dobili natrag upravo zbog Titove "okupacije" Trsta s opančarima i njegove politike izdaje zapadnih saveznika pod taktikom njegovog genijalnoga gospodara Staljina. To je bio pravi uzrok da se Churchill odlučio za neprijateljsku Italiju umjesto za Titovu Jugoslaviju".- Detalji
Uspješna obrana generala Gotovine sve više pokazuje lice Haaškoga suda, a raskrinkavanje lažnih svjedoka, koji su hrvatske oslobodilačke akcije htjeli upovjestiti kao zločinački pothvat prisilila je organizatore haaške bojišnice na promjenu taktike. Zato se težište, namjesto dosadašnjega pritiska na generala Gotovinu, sve više premješta na skupinu hercegbosanskih Hrvata, koju je Haaško tužiteljstvo također na čelu s predsjednikom Tuđmanom, optužilo za udruženi zločinački pothvat, kojim su navodno zbog stvaranja velike Hrvatske izveli agresiju na BiH. Očito je zbog te akcije Haaški sud nedavno oslobodio i dvojicu bošnjačkih časnika Envera Hadžihasanovića i Amira Kuburu, zaključivši kako Hadžihasanoviću nije dokazano da je imao efektivnu kontrolu nad jedinicom El Mudžahedin u vrijeme zločina pa je prema presudi učinio sve što je mogao da spriječi i kazni okrutno postupanje i zlostavljanje zarobljenika u Bugojnu. Sud se pak nije zamarao odgovorom na pitanje tko je onda doveo mudžahedine, nadzirao i poticao zločine, koji su u ime etnički čiste i islamske BiH ispraznili Bugojno od Hrvata, a gradski nogometni stadion pretvorio u njihov logor i mučilište.(M. Kovačević)
Potkategorije
Ivan Raos 32
Ivan Raos
Slaven Šuba 163
Mile Pešorda 31
UHD91 11
Marijan Jošt 26
Mate Kovač 10
Damir Pešorda 430
Ante Bokšić 12
Artur Bagdasarov 453
Romano Sole 12
Mirko Omrčen 74
Mile Prpa 187
Zdravko Mršić 101
Ivo Derado 30
Mate Kovačević 135
Mira Ivanišević 220
Damir Tučkar 181
Vaši prilozi 2491
Damir Kalafatić 277
Đivo Bašić 81
Prilozi članova 196
Egon Kraljević 121
Jakov Mamić 15
Ante Periša 12
Lucija Fosić 46
D. S. 5
Antun Babić 86
Željko Dogan 148
Nevenka Nekić 357
Zlatko Miliša 328
Zoran Vukman 52
Obnova 24
Marko Curać 149
Josip Sabol 159
Ivan Bekavac 57
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

