- Detalji
Mjesec dana poslije Titove odluke da ih "s veseljem" potjera iz svoje partije i anatemizira kao izdajnike komunističke utopije, u Moskvi su u roku od samo nekoliko minuta strijeljana trojica osnivača KPJ. Zbilo se to 19. travnja 1939. kada su pripadnici strijeljačkog odreda Staljinovog NKVD-a po kratkom postupku likvidirali Kostu Novakovića, Simu Miljuša i dr Simu Markovića. Kosta Novaković je jedno od najkrupnijih imena srpske ljevice 20. vijeka. Rođen je u Čačku 1896. godine. U Beogradu je završio Filozofski fakultet i postao član Srpske socijaldemokratske partije. Bio je sekretar Radničke komore Srbije, urednik listova "Budućnost", "Radničke novine", "Radnik" i "Borba". Na osnivačkom kongresu KPJ izabran u njezino najuže rukovodstvo. Jugoslavenske komuniste je zastupao na dva kongresa Kominterne.(
J. Hečimović Nikšić)
- Detalji
Objavljujemo dio predavanja Jure Vujića, geopolitičara i publicista, održanog u Kulturno Informativnom centru 3. lipnja 2008. na temu - Euroazijatizam protiv Atlantizma. Izdvajamo: "Euroazijatsvo teži prema rehabilitaciji velike geopolitike "velikih prostora" ("velike" politiku teoretiziraju Nietzche i J. Freund, kao pojavnost teleološke, prakseološke i eshatološke dimenzije). Takav geopolitički smjer se suprotstavlja postmodernom trendu relativizacije i neutralizacije prostora. "Svaki prostor ima politički značaj i vrijednost", rekao je Ratzel. Geopolitika ima svoje mjesto i značaj u suvremeno doba kada se nove zemljopisne karte redistribuiraju na planetarnoj razini. Geopolitika također relativizira ulogu ideoloških faktora koji su mobilni, te poziva na poštivanje i reaktualiziranje prostornih konstanta i varijabala koji transcendiraju režime kao i političke ideje. Primjerice , Hitler zaslijepljen sa svojim nacističkim idejama, zaratio se sa Rusijom, kontinentalnom silom, kad se htio udružiti s engleskom, pomorskom silom. To je dobar primjer kako ideologija može biti uzrok katastrofe i vojnog poraza kao i geopolitičke nedalekovidljivosti. Danas ista opozicija postoji između geopolitičke logike i "civilizacijske" logike.
Poneki analitičari poput Huntinghtona govore o "ratu civilizacija", dok Islam kao i Zapad ne čine nikakvi homogeni i koherentni geopolitički entitet. Euroazijatska koncepcija geopolitike je na tragu Schmittove povijesne i geopolitičke interpretacije, koji je govorio da je svjetska povijest borba između kontinentalnih sila i pomorskih sila. Zemlja , Tellus, je središte diferenciranih teritorija."
- Detalji
Prema zadnjim dostupnim podatcima njemačkog Statističkog ureda iz Wiesbadena broj hrvatskih državljana u Njemačkoj 31.12.2007. godine iznosio je 225.309 tj. 3,1% svih stranaca. U odnosu na predhodnu godinu smanjen je za 2.201. U braku se nalazi 72.226 osoba, od tog broja 16.659 je s jednom/jednim njemačkim državljaninom, dok ih 113.604 navedeno kao neoženjen/neudana. 12.968 živi rastavljeno, a 5.870 je udovac/udovica. 21,8% svih Hrvata rođeno je u Njemačkoj, tj. 49.117. Kod muških ta je kvota 22,6%, a kod ženskih 21,1%.
Prosječna starost iznosila je 43,9 godine, a dužina boravka s 26,2 godine je jedna među najvećom među strancima. - Detalji
Prije dva tjedna neki mediji podrobnije su izvijestili o načinu na koji je Josip Broz Tito došao do vlasti unutar komunističke partije, točnije fizičkom likvidacijom "drugova" komunista koji su na hijerarhijskoj ljestvici bili puno iznad njega. Ti podatci jasno su vidljivi iz dokumenata većinu kojih je povjesničar i psihoanalitičar Silvin Eiletz (79) u Ruskom državnom arhivu za socijalnu i političku povijest (RGASPI) objavio u nedavno predstavljenoj knjizi “Titove tajnovite godine u Moskvi 1935.-1940.” No, da su te činjenice mnogima bile poznate i prije dokazuje feljton člana Hrvatskoga kulturnog vijeća Josipa Hečimovića-Nikšića, objavljen 2005. u Hrvatskome slovu, a koji ćemo donijeti u četiri nastavka. Izdvajamo: "U ovomu feljtonu pokazat ćemo kakav je bio «drug Tito» prema svojim
najbližim suradnicima-komunistima i koje je sve likvidirao da se dočepa
vlasti, jer mu je to bio glavni cilj u životu. Još uvijek nisu otvoreni
svi arhivi (vjerojatno nikada i ne će biti) koji bi pokazali i dokazali
svu zločinačku ćud Josipa F. Broza. Vidjet će se u ovomu feljtonu kako
krvoločan prema «svojim crvenim drugovima», pa se iz toga može izvući
zaključak kakav je tek bio prema «klasnom neprijatelju»."
- Detalji
Prenosimo dio predavanja Jure Vujića, geopolitičara i publicista, održanog u Kulturno informativnom centru (12. lipnja 2008.) na temu šezdesetosmaša i diktature političke korektnosti. Izdvajamo: "Kad je riječ o značenju revolucije 68. onda ne smijemo zaboraviti da zadiremo u domenu duboke mitologizacije i fantastike. Naime, 68. je postala kabalistička cifra i pomodna paradigma današnjeg vladajućeg liberalno-lijevog meanstreama u zapadnom svijetu. Međutim ako uzmemo u obzir same poznate slogane šesdesetosmaša: „budimo realni tražimo nemoguće“, „želim nešto reći ali ne znam što“, „zabranjeno je zabraniti“ i ako je činjenica da je takva tzv. revolucija započela u Parizu kad su se studenti prigradskog sveučilišta Nanterra pobunili protiv „kućnog reda“ koji je zabranjivao ženske posjete studenskim domovima, onda je lako ustanoviti da je zapravo riječ o jednoj smišljenoj mistifikaciji koja nastoji prekrivati kako kaže R. Aron subverzivno djelovanje jedna buržoaske generacije koja je htjela uzvisiti jedan karnaval na rang oktobarske revolucije. Za mene 68. ima više sociološke značenje negoli na terenu ideja ili političke povijesti i filozofije.
68 je velika aventura generacije baby booma, zlatne francuske mladeži „tridesetih slavnih“ ( trente glorieuses) ili bogatih američkih sveučilištaraca Yalea i Berkleya. Jedan revolt dezorijentirane generacije, razmažene djece, koji su uživali u potrošačkom društvu i materijalnom blagostanju ali su umirali od dosade. Mislim da čimbenik dosade je bio odlučan u takvoj pobuni više negoli čimbenik organizirane ideološke subverzije."
- Detalji
O novim stranicama i web dizajnu Hrvatske televizije nedavno je, zbog sličnosti s jednom drugom televizijskom postajom, bilo puno govora. Nekima se sviđa, a nekima manje. Naravno stvar ukusa. No jedno je doista zanimljivo. U izborniku nailazimo na posebnu kategoriju “Manjine” u kojoj se donose vijesti i video zapisi o djelovanju istih. Čak i Vlasi, kojih je, kako tamo piše, bilo na popisu 2001. slovima i brojkama samo 12 (dvanaest) su navedeni, odnosno posvećuje im se prostor. Na prvi pogled sve dobro i lijepo. Ali iseljenim Hrvatima , njihovoj svakidašnjici, životu i problemima se (osim jednog skrivenog priloga) nažalost na tim stranicama nije ostavilo zasebnog prostora.
Stotine tisuća iseljenika za tu televiziju ne igraju izgleda značajniju ulogu. Sve kao u duhu “neplaćaju pristojbu - nisu zanimljivi”. - Detalji
Pri kraju prošloga nastavka spomenuli smo da u izradu nacrta Zakona o suzbijanju diskriminacije nisu bile uključene vjerske zajednice, kao što nisu bile pozvane ni na javnu raspravu. Sada možemo reći da o svemu nisu bile obaviještene ni obiteljske ni braniteljske udruge, iako je predlagatelj Zakona Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, koje se u svojem imenu rado “kiti” tim zajednicama. No zato su uključivane i pozivane neke udruge koje gotovo da imaju više zaposlenika nego članova! U jednoj izjavi potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor navodi da su u izradi Zakona “nevladin sektor predstavljali Centar za ljudska prava i HHO” (Večernji list, 11. 6. 2008.). Upravo je u prostorijama spomenutoga Centra održan “okrugli stol” 28. ožujka 2008. I ostali smo šokirani! Zašto?(
I.Relković)
- Detalji
Poticaj su mi za ovu temu dale izjave nekih političara u Hrvatskoj, koji u zadnje vrijeme opetovano tvrde, da je marksistički komunizam sličan antifašizmu, da on nije totalitaran ni zločinački u svojoj ideologiji, da su mu samo njegove «devijacije» negativne, te da je za mnoge sadašnje probleme u hrvatskome društvu odgovoran „tuđmanizam“. U ovom izlaganju odgovorit ću na slijedeća pitanja: Po čemu je neki režim totalitaran? Je li marksistički komunizam u svojoj biti, ili tek kao devijacija totalitaran i zločinački? Koje su zajedničke crte fašizma, nacizma i komunizma? Što se podrazumijeva pod izrazom „tuđmanizam“? Je li nužno potrebno «dekomunizirati» Hrvatsku?(B.Lukšić)- Detalji
Osim izravne diskriminacije Zakon o suzbijanju diskriminacije u članku 2. st. 2. uvodi i neizravnu: “Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriteriji ili praksa mogu objektivno opravdati zakonitim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna”.
Što je to “naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa” koja “stavlja” ili bi samo “mogla staviti” neke osobe u nepovoljniji položaj? Da ne bismo izmišljali vlastite primjere, dobro je zaviriti u “nove vrijednosti” koje se i u zapadnim zemljama ovih godina jednako nameću kao i u nas. Tako je krajem prošle godine antidiskriminacijski zakon u Kaliforniji potpisao “konzervativni” guverner Arnold Schwarzenegger. Prema tom se zakonu “u državnim školama zabranjuje sve što bi moglo biti protumačeno kao negativno prema drugim alternativnim izborima, posebice što se tiče seksualne orijentacije”.
(I. Relković)
Potkategorije
Ivan Raos 32
Ivan Raos
Slaven Šuba 163
Mile Pešorda 31
UHD91 11
Marijan Jošt 26
Mate Kovač 10
Damir Pešorda 430
Ante Bokšić 12
Artur Bagdasarov 453
Romano Sole 12
Mirko Omrčen 74
Mile Prpa 187
Zdravko Mršić 101
Ivo Derado 30
Mate Kovačević 135
Mira Ivanišević 220
Damir Tučkar 181
Vaši prilozi 2491
Damir Kalafatić 277
Đivo Bašić 81
Prilozi članova 196
Egon Kraljević 121
Jakov Mamić 15
Ante Periša 12
Lucija Fosić 46
D. S. 5
Antun Babić 86
Željko Dogan 148
Nevenka Nekić 357
Zlatko Miliša 328
Zoran Vukman 52
Obnova 24
Marko Curać 149
Josip Sabol 159
Ivan Bekavac 57
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

