- Detalji
Zvonko Bušić rođen je 1946. godine u hercegovačkom selu Gorice. U ranom djetinstvu dobio je nadimak Taik je je tako izgovarao riječ "čovik". Osnovnu školu završio je u Gorici, gimnaziju u Imotskom. Studirao je slavistiku u Zagrebu. Potkraj 60-ih godina našao se kao politički emigrant u Beču, Austrija. Tamo je upoznao američku studenticu Julienne Eden Schultz. Godine 1976. s njom i trojicom prijatelja - Petrom Matanićem, Slobodanom Vlašićem i Franom Pešutom - oteo je, bez oružja, putnički zrakoplov na liniji New York - Chicago. Nakon otmice zatražio je da američki tisak objavi njegov proglas koji prikazuje stanje hrvatskoga naroda u Jugoslaviji i poziva na uspostavu saomstalne hrvatske države. Zahtjev je podupro upozorenjem na bombu ostavljenu ( s uputama o deaktiviranju) u pretincu željezničke postaje Grand Central u New Yorku. Zatim je zrakoplov okrenuo prema Europi. Kanio je iz njega baciti rečeni proglas nad Lodonom, Parizom, Zagrebom i Splitom. Američki je tisak pod pritiskom vlasti objavio proglas. No dogodila se nesreća. Pri demontiranju bombe poginuo je policajac. Otmičari su se u pariškoj zračnoj luci Charles de Gaulle nakon pregovora predali policiji. U Americi su godine 1977. osuđeni na dugotrajne zatvorske kazne. Taik i Julie osuđeni su na doživotni zatvor, s pravom na pomilovanje, a Matanić, Vlašić i Pešut na 30. godina zatvora. Svi osim Taika odavno su na slobodi. Supruga Julienne čekala je i dočekala, poput Penelope, svoga Odiseja Taika koji nije lutao morima, nego je 32 godine odležao u najstrože čuvanim zatvorima SAD-a. 14. srpnja 2008. godine nakon 32 godine sprovedene u američkom zatvoru, Zvonko Bušić, jedan od najpoznatijih hrvatskih zatočenika vratio se natrag u svoju toliko voljenu domovinu Hrvatsku!(Z. Ranogajec)- Detalji
S portala Hrvati AMAC
donosimo komentar iz kojega se jasno vidi pozadina uhićenja Radovana Karadžića i očitoj zaštiti koja mu je svih ovih godina od strane svjetskih moćnika pružana, bez obzira na današnje opovrgavanje istog. Izdvajamo: "Bez obzira na sav užas pokolja u Srebrenici kao i na ostala Karadžić-Mladićeva (ne)djela, uključivo i genocid, upravo je groteskno da se sudi samo ideologu tih ratnih zločina a zaboravlja se odgovornost njegovih tadašnjih 'saveznika'! Srbija nije a vjerojatno i nikada neće isporučiti Ratka Mladića koji je bio tek stroj za ubijanje, puki egzekutor plana stvorenog u 'ludim glavama' drugih ideologa i uz blagoslov svjetskih (ne-)moćnika(?); Mladić bi ionako prije sam sebi presudio. Dakle, tko su bili i tko su i danas nevidljivi (i vidljivi) 'saveznici' tih notornih ratnih zločinaca, oni, koji su to mogli i morali spriječiti a nisu?"(kamićak)- Detalji
Vodeće industrijske nacije stoje danas pred dilemom: Povećati investicije za gradnju novih nuklearnih reaktora na račun zapostavljanja razvoja obnovljivih izvora energije, ili prekinuti daljnju izgradnju nuklearki a povećati investicije u obnovljive energije. Vođa pronuklearnog scenarija je Francuska, a scenarija obnovljivih energija je Njemačka. Kroz zadnjih tridesetak godina je kod političara oscilirala dominacija jednog ili drugog scenarija, ovisno o momentalnim tehničkim i psihološkim problemima vezanim uz nuklearke kao i od duljine svjesne memorije većih atomskih nesreća poput Harrisburga (USA), Lucensa (Swiss), Windscale odnosno Sellafielda (GB), Saint-Laurenta (Francuska) i Černobila (Rusija) i veliki broj manjih ili većih tehničkih smetnja. Većina aktivnih građana je protiv nuklearne energije, ali to nije slučaj za industrijske bosove. Razlog je jednostavan: ako država (poreznici), investira u gradnju jedne nuklearke, onda danas samo pogon privatnoj industriji donosi u prosjeku dnevno po milijun eura čiste zarade. Kod tolikog novca lako dolazi do korupcije i političke malverzacije na štetu objektivnosti u diskusiji i ne obaziranja na želje i dobrobit građana.(I. Derado)
- Detalji
Zgrozio sam se pročitavši izjavu gosp. Kajina (omen est omen) o njegovom stavu prema održavanju Thompsonovog koncerta u pulskoj Areni te njegovo razmišljanje o hrvatskom Mandeli, Zvonku Bušiću (http://www.domovinskirat.hr/content/view/8981/1430/lang,hr/). Tolika količina mržnje u tom čovjeku zahtjeva psihijatrijske seanse, premda je moje uvjerenje da bi za njega bilo najbolje podvrgnut se egzorcizmu. Kako je Kajin nije ateist nego antiteist ostavio bi ga u rukama psihijatrije. Kako se uopće mogla nakupit tolika količina negativne energije u tom sitnom kržljavom tijelu je čudo, a možda baš zbog toga. Čudim se isto kako ga mržnja više nije pojela. Skrivajući se iza istarskog antifašizma on je satelit iredente. Otkriva ga mržnja prema domoljubima i njihovom nastojanju da povrate pjesmom nacionalni ponos, a koji se sustavno obezvrjeđuje od 2000. godine. Hrvatski nacionalni ponos nije bez podloge i nije sagrađen na mitovima.(O. Šarunić)- Detalji
Danas više nitko nebi znao pouzdano reći jesu li Hrvati zločinački ili human, plemenit narod. Jesu li nacisti, fašisti, desničari (ako baš moramo...), ili boljševici, komunisti i demokrati (u nekom novom ruhu). Nameću se takva pitanja, napose kad se svoj na svome svelo na ukrcavanje u neki Mesićev vlak ili se zaostaje zauvijek, ili pak na, tko je jamio, jamio je (bez ikakvih osobnih insuinacija na račun autora ove satirične upute vlastodršcima ili komu je već išla ali nek se ni to ne zaboravi...). Moj je otac govorio, dijete kad si meni lijepo kako si tek ostalom svijetu, pred svaku Polnoćku. Spartansko-romanski kućni odgoj ima časti, dostojanstva, ali i malo filozofije. Dokuči se kad se odraste. Diskretan je i skroman, pruži toplu riječ ali ukaže i na moguću subjektivnost. Nepopustljiv i tvrd u bitnim stvarima, ali nikad toliko da se od njega puca.(I.Arapović)- Detalji
Članovi Koordinacije braniteljskih udruga hrvatskog kraljevskog grada Knina i članovi HKD Napredak predvođeni fra Petrom Klarićem hodočastili su 27. srpnja, u Drvar, gdje se obilježavao Dan molitvenog sjećanja na mučenike i žrtve Banjalučke biskupije, kao spomen na 27. srpnja, 1941. g. kada je među prvim nevinim žrtvama iz drvarske župe pao vlč. Waldemar Maximilian Nestor kada se u rano nedjeljno jutro šumskom uskotračnom željeznicom vraćao s hodočašća Sv. Ani u Kosovo kod Knina, kamo je tradicionalno hodočastila njegova župa. Istog dana skupa sa njim ubijen je još nepoznat broj njegovih župljana. Istog dana odveden je i ubijen župnik Bosanskog Grahova vlč. Juraj Gospodnetić a dva tjedna kasnije župnik u Krnjeuši vlč. Krešimir Barišić. Kao spomen na njih te još 36 svećenika i oko 15. 000 katolika banjalučke biskupije ubijenih u Drugom svjetskom ratu i poraću, te tri svećenika i jedne časne sestre te oko 760 katolika nevino ubijenih u Domovinskom ratu utemeljen je Dan molitvenog sjećanja.
Na svečanosti se okupilo oko 1000 vjernika, kako iz Drvara, tako i hodočasnika iz raznih dijelova RH i BiH. (T. Čolak)- Detalji
Donosimo komentar prof. dr. sc. Branimira Lukšića, člana Hrvatskoga kulturnog vijeća, u kojem se raspravlja što pojedinci mogu učiniti kako bi se obranili od kaosa koji se uvodi kroz nedavno izglasovani Zakon o suzbijanju diskriminacije. Lukšić tako piše: "Prijedlog se zakona prešutno temelji na potpunom moralnom pluralizmu. No, za razliku od političkog pluralizma, koji je preduvjet demokratskoga društva, moralni pluralizam doprinosi krizi i konačnoj propasti demokracije, jer potkopava onaj minimum moralnog konsenzusa, bez čega nema demokracije. Moralni pluralizam uvodi potpunu relativnost svih vrijednosti, uz potpunu apsolutnost slobode, njezinu nevezanost za istinu. On negira razlikovanje dobra i zla, koje je temelj svakog vjerskog, moralnog i pravnog poretka. Ne samo moral „visokih religija“ (kršćanstva, islama, judaizma), nego i prirodni moral, temelji se na apsolutnim i bezuvjetno obvezujućim vrijednosnim sudovima, sudovima o onome što moramo činiti, i čega se moramo kloniti. Već se i deset zapovijedi Božjih, taj nukleus svakog naravnog i vrhunaravnog morala, temelje na bezuvjetnom i apsolutnom razlikovanju dobra i zla."(B. Lukšić)- Detalji
Bombastični naslov u hrvatskim medijima, «Hrvatska primljena u mediteransku uniju», nije za Hrvate nikakva invokacija Europe koju su im političari preko deset godina obećavali. Nije to niti izborna platforma za koju su glasovali. U ime oca i sina i svetoga duha, što je to, nitko ne zna u Hrvata. Bolje da ne znate, nova je, htjeli ili ne, službena deviza hrvatske vanjske politike, a druge znane nam hrvatske politike odavno niti nema. Zna se tek da je Mediteranska inicijativa bila jedna od nebrojenih iz 90-tih koje je predsjednik Tuđman odbacio jer su zahtijevale sve a nudile ništa: primjerice, «stručnu potporu» osiguravale bi ili moćne sile pa čak i zemlje po naprednosti daleko iza Hrvatske, poput Rumunjske, a Hrvatska i BiH bi bile zadužene – tek za «resurse», uložiti svoj teritorij, svoje izvore energije, telekomunikacije, prometnice, financije, itd.(I. Arapović)
- Detalji
Koliko li samo uzbuđenja u našem svakidašnjem životu, Lijepa Naša domovino, oj junačka zemljo mila, koje li tragikomedije u hrvatskom tisku, u medijima javnog priopćenja, u Hrvatskom saboru prigodom donošenja Zakona o diskriminaciji. O kojoj diskriminaciji – neljudskoj, nečovječnoj diskriminaciji, gdje je Hrvatski sabor odgovoran, koji je donio taj zakon, ne pitajući svoju savijest o toj već unaprijed osuđenoj djeci pravo na slobodu odlučivanja na život, s kim će ga i na koji način odabrati i dijeliti u budućnosti. Ovoga puta njihova sloboda pojedinoj toj već osuđenoj djeci uskraćena je. Gospodo tko je kriv za ovaj kriminalni akt i tko će za njega odgovarati? Evropa to traži od nas, žalasno je da se ponovo radi bez većinske volje hrvatskih građana, gdje se moralo o ovoj temi provesti referendum.(P.Gelo)Potkategorije
Ivan Raos 32
Ivan Raos
Slaven Šuba 163
Mile Pešorda 31
UHD91 11
Marijan Jošt 26
Mate Kovač 10
Damir Pešorda 430
Ante Bokšić 12
Artur Bagdasarov 453
Romano Sole 12
Mirko Omrčen 74
Mile Prpa 187
Zdravko Mršić 101
Ivo Derado 30
Mate Kovačević 135
Mira Ivanišević 220
Damir Tučkar 181
Vaši prilozi 2491
Damir Kalafatić 277
Đivo Bašić 81
Prilozi članova 196
Egon Kraljević 121
Jakov Mamić 15
Ante Periša 12
Lucija Fosić 46
D. S. 5
Antun Babić 86
Željko Dogan 148
Nevenka Nekić 357
Zlatko Miliša 328
Zoran Vukman 52
Obnova 24
Marko Curać 149
Josip Sabol 159
Ivan Bekavac 57
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

