- Detalji
Nedavno je političar koji ima ulogu ministra za gospodarstvo lijepo objasnio u medijima da Hrvatska svojom proizvodnjom plina zadovoljava tek oko 60% svojih potreba, a ostatak od 40% osigurava uvozom iz Ruske federacije. Ustvrdio je da je ruski plin poskupio pa stoga mora i plin u Hrvatskoj poskupjeti za kućanstva za oko 20% i da treba postići tržišnu cijenu (nije objasnio što je ta cijena). Neupućeni bi u to možda mogli povjerovati, no to nije tako. Izgleda da je spomenuti ministar vrlo loše informiran ili namjerno (ako zna stanje) ne govori istinu. Naime ministarstvo kojem je trenutno na čelu svake godine izdaje publikaciju Energija u Hrvatskoj. Tako su u izdanju Energija u Hrvatskoj 2006. Ministarstvo gospodarstva RH, 10. prosinac 2007., koje je potpisao njegov prethodnik (bivši ministar gospodarstva) koji sada ima ulogu ministra obrane, pokazani poprilično drukčiji podaci.
Naime u tablici 4.3.1. na 141. stranici spomenute publikacije piše da je u Hrvatskoj npr. 2006. proizvedeno 2,714 milijardi m3 što je bilo gotovo dovoljno plina za njene potrebe tj. potrošnju od 2,878 milijardi m3, što znači da je svojom proizvodnjom zadovoljeno čak 94,3% potreba za plinom u Hrvatskoj, a ne samo 60% kako tvrdi trenutni ministar. Da još pritom Hrvatska nije izvezla goleme količine umjetnog gnojiva za čiju proizvodnju je potrošen plin (oko 300 milijuna m3 vrlo jeftinog plina čiju cijenu subvencioniraju kućanstva) Hrvatska bi te godine imala plina u suvišku. Te godine zaista je, prema spomenutoj tablici, uvezeno i 1,127 milijardi m3 (iz Ruske federacije) ali i izvezeno 0,896 milijardi m3 (u Italiju) i to bi možda u otvorenom tržištu bilo u redu da nije nešto drugo u pitanju.(B.Molak) - Detalji
Vremena krize društva, bilo da je ona „politička“ ili „samo“
gospodarska, oduvijek su bila posljedica rada, ili bolje rečeno,
neodgovornog rada aktualnih političkih garnitura nekog naroda. U
današnjem svijetu umreženog globalnog sela izloženi smosvakodnevno
beskrajnom moru informacija, vijesti, činjenica, te „nemamo vremena“
doista i promisliti o svemu što htjeli-ne htjeli akumuliramo u našem
pamćenju. Sve više počinjemo pratiti vijesti, pragmatično, vođeni
principom površnosti, „zadržavanjem“ na razini naslova, bez zadržavanja
i promišljanja „detalja“ u tekstu što slijedi taj naslov. A vijesti bi
osim usvajanja činjenica o tome što se negdje u svijetu dogodilo
trebalo promatrati i iz našeg posebnog kuta, iz naše perspektive malog
građanina, male zemlje Hrvatske, odnosno povući paralelu s nekim
„našim“ dnevnopolitičkim aktualnostima. Možda bi to pomoglo da svi mi
budemo odgovorniji u ispunjavanju našeg „prava i obaveze“ kada biramo
i/ili kada bivamo birani.(D.Tučkar)- Detalji
Ovo je moj osvrt iz biblijske perspektive razumijevanja i gledanja na izvrsni tekst gospodina Mile Prpe "Ozbijnost povijesnog trenutka" pisanog iz nebiblijske perspektive razumijevanja i gledanja, objavljenog 31.12.2008. godine na portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća. Tekst je "upozoravajuće ali i spasonosno Božje zrcalo istine", ukoliko mi Hrvati, domovinski i iseljeni razumijemo i gledamo ozbiljnost sadašnjeg povijesnog trenutka kroz biblijsku perspektivu i tako djelima reagiramo! U početku svoga teksta "Ozbiljnost povijesnog trenutka" gospodin Mile Prpa piše iz nebilijske perspektive razumijevanja i gledanja sljedeće: "Poznato je da se sve bitke dobivaju i gube u ljudima. To posebno vrijedi za politiku, a time i političare. U prijelomnim trenucima povijesti nekog naroda sudbonosno je da se na njegovom kormilu nađe čovjek koji će sabirati u sebi sve političke silnice svog naroda, a time u rukama imati i sve konce i utjecaj na njihovo povlačenje. Čovjek koji će biti odraz narodnih stremljenja, ali i njegovih interesa, čovjek koji će svojom političkom filozofijom sublimirati njegovu povijest, njegovu sadašnjost i kao vizionar i negovu budućnost!
Poznati su povijesni trenuci koji su za neki narod bili sudbonosni, ali imajući ili nemajući takovog čovjeka - krenuli su u dobrom ili lošem političkom pravcu. Tipičan primjer i jedne i druge situacije se, kao nikada i povijesti, nasmješila hrvatskom narodu, ali nepostajanjem u tom momentu takovog čovjeka- prepuštena je najidealnija prilika za stvarnje države. Nažalost, sve je krenulo u potpuno krivom smjeru s teškim i tragičnim posljedicama za cijeli nacionalni korpus, skoro čitavo stoljeće!(Z.B.Ranogajec)- Detalji
Kome su uopće moja razmišljanja bitna? Samo sam jedna osoba u mnoštvu
ostalih. Već godinu dana redovito otvaram Portal i čitam mnoge priloge
o raznim temama. Portal mi je postao kao prijatelj, pogotovo jer ima
razumijevanje i za moje osvrte, jer se slažem s mnogim objavljenim
prilozima o političkom stanju u zemlji i jer donosi zanimljive članke
iz kulture i o našoj baštini.(M.Ivanišević)
- Detalji
Država Palestina s punim suverenitetom, de iure još ne postoji, ali
«Palestinska samouprava», s određenim državnim ovlastima na teritoriju
Palestinskih autonomnih područja, prihvaćena je od strane pojedinih
arapskih zemalja kao država. Ujedinjeni narodi kao i Zapadne zemlje
prihvaćaju tu (kvazi-)državnu tvorevinu samo u ograničenom obliku a
današnja hrvatska vanjska politika prema aktualnim događanjima na
Bliskom Istoku ponaša se po onoj zagorskoj: ni vrit ni mimo.
Naime, nama su i Židovi i Palestinci «naši dragi prijatelji» pa nije
red da se, nedaj bože, osudom tih krvavih događanja nekome zamjerimo.
«Mi smo samo jako zabrinuti za ono što se danas tamo dešava», rekao je
tako nesvrstani Stjepan Mesić.(D.Kalafatić)
- Detalji
Jedan od događaja koji su obilježili godinu 2008. na izmaku svakako je bio povratak Zvonka Bušića u Hrvatsku nakon osobne kalvarije koju je prošao kao osuđenik na doživotnu robiju u predugih 32 godine koje je proveo u američkim uzama. Petar Vulić, publicist i pjesnik iz Splita, zamolio je odgovor na gore postavljenu dilemu o smislu žrtve Zvonka Bušića. Zbilja, da li je Zvonko Bušić terorist ili domoljub? Za nas dileme nema, ali vrijedi se potruditi i to javno reći. Radi istine o žrtvi Zvonka Bušića. Zvonko Bušić sa skupinom političkih aktivista u kojoj su bili Julienne Bušić, Petar Matanić, Frane Pešut i Slobodan Vlašić, otela je 10. rujna 1976. godine američki putnički zrakoplov Boeing 727 TWA 355 na letu od New Yorka do Chicaga sa 76 putnika, s namjerom da iz njega izbace letke nad Londonom i Parizom, Zagrebom i Splitom(Solinom), u kojima se objašnjava težak položaj Hrvatske u tadašnjoj Jugoslaviji i poziva na nezavisnost Hrvatske i na borbu protiv srpske hegemonije nad Hrvatskom.
Akcija je imala veliki odjek i u tome je uspjela: tekst je objavljen na naslovnim stranama u vodećim američkim dnevnicima New York Times, Washington Post, Chicago Tribune i Los Angeles Times. Zrakoplov je sletio u Parizu gdje su se otmičari predali. Obavijestili su da se na Središnjoj željezničkoj postaji u New Yorku nalazi bomba. Prilikom pokušaja deaktiviranja bombe poginuo je američki policajac Brian Murray, a još trojica su bila ranjena.(Z.Šeparović)- Detalji
Kako piše “Jutarnji” predsjednik Srbije g. Boris Tadić je u izjavi za beogradski list “Blic” izrazio mišljenje o mogućem kompromisu vezano uz obostrane tužbe za genocid pred Međunarodnim sudom pravde, naravno uz uvjet odustajanja od sudskih procesa. Tadić je dodao i da "zbog toga protutužba Srbije ima svoj tehnički i uravnotežujući karakter". Međunarodni sud u Haagu je prihvatio svoju nadležnost u svezi tužbe Hrvatske i BiH za osmišljeni zločin genocida, temeljem, koje li ironije, Deklaracije tadašnje države zvane SRJ iz 1992 god. upućene Općoj skupštini UN-a kojom je objavila kako preuzima sve međunarodne obaveze “bivše” SFRJ što proizlaze iz članstva u međunarodnim organizacijama. Srbija je tada preuzimajući te obveze postupala pragmatično imajući prvenstveno u vidu tadašnje koristi u odnosu na ostale “bivše” republike propale države, kao i zbog uvjerenja, s obzirom na tadašnje vojno stanje u konačnu i izvjesnu vojnu pobjedu i potvrdu teritorijalnih osvajanja. Tada nisu brinuli kako prihvaćanje “međunarodnih obaveza” znači i preuzimanje obaveza poštovanja i Konvencije o genocidu, pomalo “vruć krumpir” kojeg bi se danas rado riješili.(D.Tučkar)- Detalji
Proteklih dana novinske su agencije objavile dvije kratke, naizgled ne posebno zanimljive vijesti, iz zemljopisno udaljenih krajeva. Čitatelj bi mogao na prvi pogled zaključiti da se radi o bizarnostima, nepovezanim sa Hrvatskom. Objektivno, možda to i jest tako, no te vijesti barem kod nekih ipak pobuđuju asocijacije sa Hrvatskom ne tako davnom prošlosti ili sadašnjosti. One su djelići mozaika života Hrvatske kojeg želimo učiniti boljim svim njenim građanima, u istinski demokratskoj Hrvatskoj. I ove dvije kratke agencijske notice podsjećaju nas da ne možemo tako brzo pobjeći od naše prošlosti, te da i sadašnjost baš ne kreiramo sami. Na internetskim stranicama HRTa danas je osvanula vijest kako su pred španjolsko veleposlanstvo u red stale stotine Kubanaca, prvi dan nakon što je Španjolska počela primjenjivati novousvojeni Zakon, o dodjeli državljanstva prema tzv. povijesnom sjećanju. Taj Zakon će omogućiti unucima španjolskih useljenika da predaju zahtjev za državljanstvo, što u slučaju Kube dovodi do gotovo 200.000 potencijalnih „novih“ Španjolaca. Iako je Kuba prekrasna zemlja u koju, usprkos udaljenosti, danas hrle tisuće turista, iz dobro nam znanih razloga, iz te iste zemlje nastoje, već desetljećima, pobjeći svatko tko može, koristeći svaku priliku i sredstvo, koje samo mašta očajnika može smisliti.(D.Tučkar)- Detalji
Poznato je da se sve bitke dobivaju i gube u ljudima. To posebno vrijedi za politiku, a time i političare. U prijelomnim trenutcima povijesti nekog naroda sudbonosno je da se na njegovom kormilu nađe čovjek koji će sabirati u sebi sve političke silnice svog naroda, a time u rukama imati i sve konce i utjecaj na njihovo povlačenje. Čovjek koji će biti odraz narodnih stremljenja, ali i njegovih interesa, čovjek koji će svojom političkom filozofijom sublimirati njegovu povijest, njegovu sadašnjost i kao vizionar i njegovu budućnost. Poznati su povijesni trenutci koji su za neki narod bili sudbonosni, ali imajući ili nemajući takvog čovjeka – krenuli su u dobrom ili lošem političkom pravcu. Tipičan primjer i jedne i druge situacije dogodio nam se u dvadesetom stoljeću pri njegovom početku i pri kraju. Godine 1918 politička situacija se, kao nikada u povijesti, nasmiješila hrvatskom narodu, ali nepostojanjem u tom momentu takvog čovjeka – propuštena je najidealnija prilika za stvaranje vlastite države. Nažalost, sve je krenulo u potpuno krivom smjeru s teškim i tragičnim posljedicama za cijeli nacionalni korpus, skoro čitavo stoljeće.(M.Prpa)Potkategorije
Ivan Raos 32
Ivan Raos
Slaven Šuba 163
Mile Pešorda 31
UHD91 11
Marijan Jošt 26
Mate Kovač 10
Damir Pešorda 430
Ante Bokšić 12
Artur Bagdasarov 453
Romano Sole 12
Mirko Omrčen 74
Mile Prpa 187
Zdravko Mršić 101
Ivo Derado 30
Mate Kovačević 135
Mira Ivanišević 220
Damir Tučkar 181
Vaši prilozi 2491
Damir Kalafatić 277
Đivo Bašić 81
Prilozi članova 196
Egon Kraljević 121
Jakov Mamić 15
Ante Periša 12
Lucija Fosić 46
D. S. 5
Antun Babić 86
Željko Dogan 148
Nevenka Nekić 357
Zlatko Miliša 328
Zoran Vukman 52
Obnova 24
Marko Curać 149
Josip Sabol 159
Ivan Bekavac 57
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

