Mudra je izreka da je povijest učiteljica života (Historia est magistra vitae), ali, jao si ga onome tko povijest uči iz udžbenika kripto-povjesničara Ive Goldsteina. Povijest je veoma egzaktna nauka koja treba počivati na znanstveno utvrđenim događajima potkrijepljenim činjenicama, povijest se ne piše preko noći-na prečac niti se može pabirčiti po medijskim kolumnama, raznim izmišljotinama tipa rekla-kazala, neistinama; bolje reći (zlo-)namjerno napisane laži ne mogu kohabitirati s povijesnim istinama. Unatoč tomu ako netko pokuša krivotvoriti ili na svoju ruku mijenjati povijest onda tome nije mjesto za katedrom uglednog zagrebačkog sveučilišta! Stoga nas je makar i dijelom ugodno iznenadila medijska vijest kako su članovi Povjerenstva za udžbenik vratili na doradu svih pet udžbenika navedenog kripto-povjesničara, profesora i doktora nauka Ive Goldsteina.(D.Kalafatić)

 

 

Moj prijedlog na ovome portalu (Lex Kurjak ante portas?) aktivno se i javno, gdje je to još ipak moguće, oduprijeti lijevoekstremističkim i nadasve relativističkim pozicijama većine hrvatskih elektroničkih medija glede Zakona o umjetno potpomugnutoj oplodnji, izgleda da nije naišao na plodno tlo. Naprotiv, čini se da su prokatolički pristupi ovoj problematici već unaprijed rezignirali, biva mi ne sudjelujemo u „manipulacijama radi njihovog opovrgavanja“. Stoga je već sada skoro sigurno da će novi Milinovićev zakon završiti u korpi staroga papira, dočim će uskrsnuti poznata praksa Asima Kurjaka, sada s daleko sofisticiranijim tehničkim mogućnostima manipulacije, budući da u javnost dopiru isključivo ekstremističke pozicije glede umjetne oplodnje.(Z.Pandžić)

 

 

Štovani dr. Hebrang, ne znam kako bi nazvala ovo moje pismo. Predstavka nije, jer sam se uvjerila da od slanja predstavki, raznih zamolbi i prijedloga predstavnicima izvršne, zakonodavne ili sudbene vlasti nema koristi. Kome je uopće stalo do mišljenja građana? Svi su izabrani na demokratskim izborima i to im daje za pravo da vladaju, bar tako misle, samovoljno i prije svega u svoju korist. Na pisanje su me potakle neke u tisku objavljene vaše izjave, a koje su bile izrečene nakon što vas je stranka HDZ predložila za svog predsjedničkog kandidata. A uz to sam razmišljala i o vašem zastupničkom djelovanju u Hrvatskom saboru, bar po čemu sam vas uočila i što bi eventualno moglo utjecati na moju biračku odluku.(M.Ivanišević)

 

 

U siječnju ove godine MMF je objavio postotke promjene gospodarskog rasta po zemljama. Godine 2007. svjetsko gospodarstvo je raslo 5.2%, razvijena gospodarstva 2.7% a gospodarstva u razvitku 8.3%; 2008. godine rast je bio 4.3%, 1% odnosno 6.3%. Rast za 2009. godinu procijenjen je na 0.5%, 2.0% odnosno 3.3% a za 2010. godinu 3.%, 1.1% odnosno 5%. Tijekom navedenih četiriju godina zemlje u razvitku nadmašile bi u rastu napredne zemlje za preko 20%. Zemlje u razvitku se doista razvijaju, a razvijene zemlje stoje. Na dosadašnjoj razini tehnologije Istok je dobio industrijsku bitku protiv Zapada. Uz sadašnje slabljenje financijskog sektora na Zapadu razlika u stupnju razvitka bivat će sve veća. Ovih sam dana pročitao knjigu Otvorene žile Latinska Amerike, Eduarda Galeana, slavnog urugvajskog novinara i pisca, koja je prvi put objavljena 1973. godine. Knjiga je dotiskana u golemoj nakladi ove godine, nakon što ju je venezuelanski predsjednik Chavez poklonio američkom predsjedniku na sastanku američkih zemalja u Trinidadu u travnju ove godine. Knjiga je pisana dok je Latinska Amerika bila u beznadnom stanju, pod potpunim nadzorom svjetskog kapitala i potpuno ovisna o stanju na svjetskim tržištima.(Z.Mršić)

 

 

Povodom donošenja novog zakona, ovih dana problem pravnog reguliranja umjetne oplodnje u Republici Hrvatskoj našao se u središtu zanimanja medija, političara i šire javnosti. O ovoj temi i mi smo na Portalu do sada posvetili dosta prostora, vidjeti recimo "Puno toga nije primjereno" i "Lex Kurjak ante portas?" . Reklo bi se da su cijelu gužvu do sada najbolje iskoristili kritičari novog zakona s liberalnih i tržišnih pozicija te na njoj skupili, i nema sumnje, nastavit će skupljati ono što ih najviše zanima - političke bodove. Što se tiče predlagača zakona, odnosno ministra Milinovića, na prigovore kako je zakon ustupak Katoličkoj Crkvi odgovorio je kako zakona uopće ne bi bilo kada bi o tome odlučivala Katolička crkva. Radi pojašnjenja stajališta Katoličke Crkve u svezi umjetne oplodnje u nastavku donosimo tekst koji se podrobno osvrće na Crkveni nauk.(mm)

 

 

Zasigurno nitko inteligentan, normalan i racionalan, pogotovo danas kada je sve u recesiji i krizi, ne želi nasjesti na prijevaru i obmanu, prema onoj narodnoj: «ne prodaji mi rog za svijeću.» Ma koliko se mi trudili i pazili, suvremeni «menadžeri kulture» ploveći brodom po Jadranu pokušavaju pod krinkom velikih kulturnih događaja i hit predstava na perfidan i neprimjeren način «prodati» komedije u kojima se izruguju i vrijeđaju Katoličke svetinje. U organizaciji i pod pokroviteljstvom Grada Skradina u sklopu kulturnog ljeta 17. srpnja 2009. na Trgu Male Gospe u Skradinu, zagrebačka kazališna skupina «Histrioni» izvela je predstavu: «Legenda o Sv. Muhli ili al’ su je(b)li stari vlaji» u kojoj se na neprimjeren i krajnje bezobrazan način vrijeđaju i izruguju Katoličke svetinje: redovnici, redovnice, Crkva i dogma o Djevičanskom začeću BDM. (don F.Glasnović)

 

 

Iz njemačke perspektive gledano otužna je ovih dana hrvatska medijska i politička svakodnevica, barem ona koju podastiru elektronički mediji glede Zakona od medicinski potpomognutoj oplodnji. Mediji, bili navodno lijevi ili navodno desni, unisono popljuvaše ministra Milinovića i rečeni zakon, uglavnom zbog toga što navodno u neravnopravan položaj stavlja pojedince, uglavnom žene homoseksulane spolne orijentcacije, prema vjenčanim heteroseksualnim parovima. Biva, prvima se zabranjuje dobiti dijete. Ipak, usprkos nekim nedostatcima i nedorečenostima, novi je zakon daleko bolji od dosadašnjega, pa ga treba braniti da se ne ponovi scenarij s neradnom nedjeljom. Medijska kampanja je posve prozirna, scenarij podsjeća na dejà vu.(Z.Pandžić)

 

 

Pad Bosne i nešto kasnije Hercegovine (nazivom izvorno Humske), nanio je tako ogromnu štetu hrvatskom narodnom biću, posljedice čega će se osjećati sve do novijeg doba, umnogome i danas tj. na navedenim područjima na kojima obitavaju Hrvati. Najbolji primjer takvih posljedica i narušenih vjerskih, kulturalnih te nacionalnih odnosa predstavlja grad Mostar koji je danas pod stranom upravom i međunarodno-policijskim nadzorom. Grad je od kratkog ali krvavog muslimansko-hrvatskog sukoba 1993. i 1994. godine strogom vjerskom, nacionalnom i kulturološkom nevidljivom granicom podijeljen na dva dijela. (M.Škarica)