Detalji

Objavljeno: 19. siječnja 2010.

Plješćite, građani! (Plaudite cives!) Ovako su glumci u rimsko doba na kraju drame pozivali građane na pljeskanje. Mediji u Hrvatskoj također su, na sličan način, nakon izborne drame pozvali građane da plješću novom izabranom predsjedniku Republike Hrvatske Ivi Josipoviću.Bilo je zanimljivo, ali i gnjusno slušati kandidate kako se međusobno ''časte'' u optužbama i uvredama koje će ostati dugo u sjećanjima, ne samo njima (J. B.), nego i građanima, jer jedan od njih toliko legitimno je izabran za predsjednika RH i njegova će nazočnost prizvati ljudima u sjećanje prizore iz izborne drame.''Umjesto sukoba programa, u drugom smo krugu gledali bezobzirno osobno blaćenje protivnika. Umjesto političke debate, opet je, sanaderovskom manirom, nametnut ideološki rat protiv ''crvene Hrvatske'', navodi Lovrićka u Jutarnjem listu. U zaključku kaže: ''Kampanja za drugi krug predsjedničkih izbora svojom je agresivnošću i financijskom dominantnošću pretvorio u zloćudni galimatijas za histeriziranje nacije."(R. Tomić)

Detalji

Objavljeno: 19. siječnja 2010.

U redakciju uredništva Portala HKV-a pristigao je komentar Josipa Malovića koji je na originalan način postavio zanimljiva pitanja vezano uz rad Haaškoga suda, a koji u nekim segmentima - primjerice vezano uz potragu takozvanih "Topničkih dnevnika" graniči s apsurdnim. "Opet su "topnički dnevnici" za Den Haag postali svojevrsna batina za "discipliniranje" naših dužnosnika u poslušnosti prema EU-i. Mislim, da je bilo dosta našeg podaničkoga ponašanja i da bi trebalo "zamoliti" tužitelja Brammertza, da zbog naše javnosti objavi takove "topničke dnevnike", koje je Tužiteljstvo ICTY-a tražilo i dobilo od granatiranja Vukovara, Dubrovnika, Sarajeva,.... da narod barem vidi kako oni zapravo izgledaju, da izvijesti, koliko su komada toga materijala i od koga "prikupili". To bi im povećalo kredibilitet u očima hrvatske javnosti - i javnosti svijeta uopće....Smatram to "traženjem dlake u jajetu" - da bi se naše generale moglo "po svaku cijenu" osuditi! To je nalik na Nušićevog sreskog načelnika, koji svome podčinjenome kaže: „Samo ga ti uapsi, a dokaze ćemo već lako naći...“ Za tužitelja uopće nije važno kolika su razaranja i čega počinjena u Kninu, koliko je ubijeno civila. Važno je - na kojim koordinatama su bili postavljeni hrvatski topovi. Da bih mogao poštivati Tužiteljstvo, ono bi trebalo postupati sa svima jednako, poštujući i uzročno-posljedični princip : koji su događaji bili uzroci, a koji njihove posljedice. Ovako to smatram cinizmom."(J.Malović)

Detalji

Objavljeno: 18. siječnja 2010.

Među našom, takozvanom, političkom elitom teško je naći čovjeka koji po broju afera, sukoba interesa, verbalnih i inih delikata može konkurirati Radimiru Čačiću; njemu ravna jednostavno nema! Svoju gospodarstveno-tajkunsku karijeru taj inženjer arhitekture počeo je s izgradnjom Doma umirovljenika u Medarevu kod Dubrovnika, još 1990., koji nikad nije dovršen iako je plaćanje izvršeno avansom od nemalih 20 milijuna njemačkih maraka Mirovinskog fonda. Slijedio je jednako tako unaprijed plaćeni, a nikad izgrađeni Srednješkolski centar u Zadru a zatim je, ratne 1991.g., započeo s poslom stoljeća u Izraelu ,koji je isto tako neslavno završio: Gradnja 1.290(POS-nih) stanova u izraelskom gradu Ashkelonu, vrijedna 46 milijuna dolara, pretvara se u noćnu moru za oko 650 radnika 'Zagorja', varaždinske tvrtke koja je bila Coning'ov kooperant u Izraelu. Budući da Coning'nije platio naknadu izraelskim dobavljačima, oni su došli na gradilište i počeli plijeniti kamione, buldožere i drugu opremu Zagorja, vrijednu oko četiri milijuna dolara….a radnici su navrat-nanos evakuirani iz Izraela, itd., itd. Samo iz ovih slučajeva može se zaključiti kako je Radimir ustvari preteča privatizacije ili kako on sam voli reći: ordinarne pljačke!(D.Kalafatić)

Detalji

Objavljeno: 18. siječnja 2010.

Prijedlozi za oporavak unutarnjeg pravnog, političkog, gospodarskog i društvenog (socijalnog) ili društveno - pravnog stanja u Hrvatskoj, kao prioritetni u nastalom postizbornom razdoblju vrlo su važni. Pitanje je da li su prioritetni. Oni podsjećaju na gradnju kuće unutar koje se nastoji urediti unutrašnjost, a temelji na kojoj je sagrađena se tresu. Ako se u hitnom nastojanju ne prione obrani od haških optužbi naših generala, koji se nalaze u Haagu i od optužbe za «zajednički zločinački pothvat» hrvatskog vodstva u Domovinskom ratu, te se sudski proces nastavi i završi punomoćnom presudom (temeljem falsificiranih dokumenata, nedokazanih optuživanja, optužbi za genocid u Domovinskom ratu i «kroz povijest», lažnih svjedoćenja te izjava u usmenom i pisanom oblikom), tada bi naša Hrvatska postala okrnjena u svojoj suverenosti, unatoč pobjedničkoj i pravednoj obrani od agresora na vlastitom teritoriju. (Zagrepčanka)

Detalji

Objavljeno: 17. siječnja 2010.

Svaki put oko izbora, po pravilu je to i vrijeme najogavnije demonizcije Hrvata iz BiH-e u hrvatskim medijima i političkim krugovima, postavlja se retoričko pitanje za neupućene: kako to da je na popisima birača otprilike toliko ljudi koliko Hrvatska ima stanovnika, iako tek punoljetni građani smiju glasovati? Odgovor bi mogao dati ministar unutrašnjih poslova svake normalne vlade u bijelome svijetu, ne i hrvatski ministar Tomislav Karamarko. Razlog je tomu, mogao bi on odgovoriti, činjenica da Hrvati žive ne samo u Hrvatskoj, pa je ukupan broj državljana Republike Hrvatske dana toga i toga, recimo 5 500 000 građana, od kojih se na izbornim spiskovima ne pojavljuju maloljetnici, što opet znači da ukupno imamo oko 4 500 000 birača, dakle otprilike isto toliko koliko Republika Hrvatska ima žitelja. Međutim, svaki Hrvat ima jedan glas, bez obzira gdje imao prebivalište, pa nema „viška birača“.(Z.Pandžić)

Detalji

Objavljeno: 17. siječnja 2010.

U Hrvatskoj je prijeko potrebno provesti cjelovitu i učinkovitu reformu pravosuđa, te otkloniti sve neuralgične točke koje imaju za posljedicu nedjelovanja pravosudnog sustava, nefunkcioniranje pravne države i institucija sustava, nesankcioniranje pljačke i grabeži u priči zvanoj pretvorba i privatizacija na „hrvatski način“ i nesankcioniranja korupcije u javnom i državnom sektoru, koje sustavno i godinama podrivaju gospodarstvo, potiču mito i korupciju, te daju lošu sliku o funkcioniranju pravne države i izazivaju opravdano nezadovoljstvo hrvatskih građana. Korupcija i siva ekonomija godišnje u Hrvatskoj progutaju preko 25 milijardi kuna, znači tih 25 milijardi kuna završe u privatnim, stranačkim ili u džepovima interesnih skupina i time onemogućavaju otvaranje novih radnih mjesta, a posljedica toga je kažnjavanje umirovljenika, radnika i seljaka uvođenjem poreza „harača“. Godišnjim ubiranjem 25 milijardi kuna, koje proguta korupcija i siva ekonomija, omogućilo bi se otvaranje preko 50 tisuća novih radnih mjesta u gospodarstvu svake godine te poticanje poljoprivrede i turizma.(P.Kovačević)

Detalji

Objavljeno: 15. siječnja 2010.

Kako pišu Vijesti.net: «Danica Juričić, kao i nekadašnji kolumnist Indexa Drago Pilsel, kako neslužbeno doznajemo iz krugova ljudi bliskih novom hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću, za sada su jedini izgledni stanovnici Pantovčaka od ljudi koji su surađivali u kampanji SDP-ova kandidata. Juričić, kao i Pilsel, već su pristali na Josipovićevu ponudu».. Tko je Drago Pilsel? Ovih dana predizborne trke mogli smo sasvim javno u izbornom stožeru Ive Josipovića zapaziti i kontroverznog, protu-hrvatskog novinara Carlosa Dragu Pilsela. Da se podsjetimo, radi se o čovjeku koji misli da emitiranje serije o herojima Vukovara treba zabraniti jer se time «stvara antisrpska histerija», a sam serijal je još jedan dokaz da «Hrvatska ima uznemirujući stav prema fašističkoj prošlosti». Umjesto da kaže kako je taj serijal nužan živućem srpskom zločincu da mu pobudi katarzu zbog četničke histerije kod masovne likvidacije zatočenika na Ovčari i Veleprometu, da se pokaje za zlo urbocida jednog prelijepog grada i etnocida njegova nesrpskog pučanstva!(D.Kalafatić)

Detalji

Objavljeno: 15. siječnja 2010.

15.siječnja slavimo dan Međunarodnog priznanja Hrvatske. Tom je priznanju prethodio vrlo složen proces, raščlanjen u tri faze: 1. faktičko priznanje postignuto tijekom ljeta 1991., 2. političko priznanje postignuto s datumom 7. rujna 1991., kad je Hrvatska postigla položaj faktičkog subjekta međunarodnog prava (svoj subjektivitet, pravnički rečeno). (Datum 7.rujna1991. temelji se na odluci Badinterove komisije.), 3. diplomatsko priznanje, u stjecanju subjektiviteta države, dakle postupak koji je uslijedio nakon faktičkog i političkog priznanja. Diplomatsko priznanje Hrvatske nije bio jednokratni čin, nego mu je predhodio složeni, trnoviti postupak deklariranja njene samostalnosti i neovisnosti putem faktičkog i zatim poličkog priznanja.(Zagrepčanka)