dr. Tomislav SunićU petak 22. siječnja 2010.g. u prostorijama HKM Sindelfingen održano je predavanje dr. Tomislava Sunića o stradanjima Nijemaca tijekom Drugog svjetskog rata na području bivše Jugoslavije. Dr. Sunić se nazočnima obratio na hrvatskome te njemačkome jeziku. Obrazložio je svoj dolazak pozivom udruge Donauschwaba iz Sindelfingena. Ovo nije moj fiksni predmet o kojemu danas govorim, objasnio je Dr. Sunić, te tvrdi da se mora imati respekt i poštivanje prema svim žrtvama svih naroda. O žrtvama Nijemaca, Hrvata, Talijana, i drugih naroda tijekom i nakon Drugog svjetskog rata se malo ili gotovo ništa nije govorilo niti pisalo u vodećim svjetskim medijima, ja se bavim već duže vremena istraživanjem tih žrtava kao predmetom svoje sudbine, rekao je Sunić. Povijest se nikada ne završava i stoga se lako mogu desiti opet situacije u kojima će biti narodi progonjeni i masakrirani. Dr. Sunić je govorio i o nefunkcioniranju multietničkih zajednica poput bivše Jugoslavije i već današnjih poteškoća EU-e.

Add a comment Add a comment        
 

 

HrvatiDragocjene i velike su stvarne hrvatske žrtve pale u dvadesetomu stoljeću svenarodne borbe za slobodu i uspostavu nacionalne suverenosti, otete 1918. godine padom Hrvatske pod sedamdesetak godina teško srbijansko „prisajedinjenje“, ali stvara se dojam kako u pamćenju naroda - višekratno opljačkana, zbiljski razvlaštena i trenutačno bačena u arenu bitke za dostojanstven građanski život - blijedi sjaj etičke čistosti i patriotske veličajnosti žrtve pojedinačnih ljudskih života svjestno i s ljubavlju ugrađenih u temelje oslobođene domovine. Velemeštri za prodaju političke magle, i organiziranje svakodnevnih prizora jalna i kalna naguravanja među ljudstvom podijeljenim u male torove milijuna podanika, čak uveliko ispisuju i novim naraštajima propisuju povijest koja se nije zbila, virtualnu povijest koje su također i završno poglavlje tako vješto krivo-tvorili da samo čekaju njegovu inozemnu potvrdu u smislu parapolitičkoga pravorijeka „pravde za Hrvatsku“ hrvatskoj borbi za neovisnost i demokraciju kao „zločinu“.(M.Pešorda)

Add a comment Add a comment        
 

 

JosipovićNovoizabrani hrvatski predsjednik Ivo Josipović na svojoj predsjedničkoj pobjedi morao bi više biti zahvalan onima koji nisu izašli na izbore nego li onima koji su u izbornoj noći slavili njegovu pobjedu uvjereni kao i on da Hrvatska ponovo treba biti crvena. Iz javnih reakcija najobičnijih Hrvata u Hrvatskoj i u svijetu, a posebno iz broja onih koji u predsjedničkim izborima nisu sudjelovali, može se zaključiti da je broj nezadovoljnih njegovim izborom veći od broja onih koji su bili za njega ili onih koji su razočarani porazom njegovog do jučer stranačkog kolege i protukandidata, Milana Bandića. Politička atmosfera u Hrvatskoj, za koju su najodgovorniji oni koji su od 1990. do danas bili na vlasti, išla je u prilog njegovoj pobjedi. Josipovićevim izborom potvrđeno je, kao i u slučaju Stjepana Mesića, da mnogi Hrvati ne shvaćaju važnost demokratskih izbora i vlastitog sudjelovanja u njima. Uslijed nedostatka nacionalne i političke svijesti i slabe organiziranosti, te zbog ljudske i političke nedosljednosti velikog broja članova današnjih političkih (parlamentarnih) stranka, u Hrvatskoj na izbore izlazi mali broj ljudi i zbog toga pobjeđuju kandidati koje ne podupire hrvatska većina.(Š.Letina)

Add a comment Add a comment        
 

 

BiHObjavljujemo tekstove Stjepana Čorkovića i Francisa A. Boyla s opisima zbivanja vezanih za sudske postupke koje je Bosna i Hercegovina vodila protiv Srbije. Iako u tekstu Francisa A. Boyla dominiraju unitaristički pristup Bosni i Hercegovini, pa se primjerice u opisu zbivanja "propušta" objasniti da su upravo hrvatske vojne pobjede okončale rat u BiH, ovakvi materijali su zanimljivi jer otkrivaju kako je političkim pritiscima pravno neupitne postupke moguće dovesti u slijepu ulicu. Tema je posebno aktualna za nas u Hrvatskoj budući da se novoizabrani predsjednik države Ivo Josipović i ministar pravosuđa Ivan Šimonović zalažu za povlačenje hrvatske Tužbe protiv Srbije. Javnosti naravno manje, ali njima je sigurno jako dobro znano kako upravo ova tužba predstavlja zadnju mogućnost da bi Srbija snosila međunarodnopravne posljedice zbog ratova koje je pokrenula početkom devedesetih. Naime, slična takva tužba Bosne i Hercegovine je voljom međunarodne zajednice i sramotnim prikrivanjem dokaza već odbačena, a isto tako ne postoji ni jedna presuda Haaškog suda za područje bivše Jugoslavije u kojoj bi Srbija bila proglašena agresorom na Hrvatsku ili Bosnu i Hercegovinu.(mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ana KneževićZatvori su nam prepuni direktora velikih tvrtki, menedžera i tajkuna a sad su na red, izgleda, došli i sindikalci. Pomalo nevjerojatno zvuči vijest: Na temelju prijave predsjednika HUS-a (Hrvatske udruge sindikata), Ozrena Matijaševića, Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je optužnicu protiv njegove sindikalne kolegice, predsjednice Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Ane Knežević. Optužnica je podignuta zbog zloporabe položaja i ovlasti, odnosno prodaje lokala od 620 četvornih metara u središtu Splita, na bedemu 'Priuli', neprocjenjivom kulturnom dobru….pod ingerencijom države!? Doduše, poduzetna Ana nije prodala cijeli bedem nego tek jedan lokal unutar zidina a da stvar bude potpuno bizarna prodala ga je 'Sklad-gradnji' čiji se direktor Slaven Žužul nalazi na produženom boravku u 'buksi' zvanoj Remetinec zbog netransparentnog farbanja tunela na hrvatskim autocestama (HAC) čiji su menedžeri također na suhoj hrani u toj istoj ustanovi.(D.Kalafatić)

Add a comment Add a comment        
 

 

Pero KovačevićDonosimo otvoreno pismo koje je Pero Kovačević, zamjenik predsjednice HSP dr. Ante Starčević napisao povodom izjava novoizabranog predsjednika Republike, dr. Ive Josipovića, Jadranke Kosor i ministara pravosuđa i unutarnjih poslova o odlučnoj borbi protiv korupcije, jednakosti svih pred zakonom, a koje se odnosi na bivšeg premijera Ivu Sanadera. "Da li je dr. Ivo Sanader, bivši predsjednik Vlade, nezakonito koristio pravo na naknadu plaće iz članka 15. Zakona o pravima i obvezama državnih dužnosnika nakon prestanka prestanka obnašanja dužnosti predsjednika Vlade; tko je dr. Ivi Sanaderu omogućio nezakonito korištenje naknade plaće i hoće li se pokrenuti postupak povrata nezakonito isplaćene naknade plaće."

Add a comment Add a comment        
 

 

CrkvaIzmeđu ostalih hrvatskih medijskih napada na rad crkve osvanuo je 15. siječnja ove godine u austrijskom renomiranom dnevniku "Die Presse“ članak s naslovom "Europaeisches Kroatien?“ – "Europska Hrvatska?“ autora Alojzija Ivaniševića. Na kraju članka je navedeno da je Alojzije Ivanišević rođeni Hrvat koji od 1978. živi u Beču i djeluje kao profesor pri Institutu za istočnoeuropsku povijest Univerziteta Beč. Članak i karikatura zaslužuju pažnju, jer napisao ga je rođeni Hrvat i prema tome mora biti istinit i objektivan, premda taj Hrvat ne živi od 1978. u Hrvatskoj i nije osjetio obrambeni rat i rijeku prognanika, kojima je bila jedina utjeha molitva i pomoć svećenika u progonstvu. Uz to je stručnjak za povijest naroda Istočne Europe pa je ono što on napiše od višestruke važnosti. Karikatura prikazuje propovjedaonicu sa svećenikom i zabodenom hrvatskom zastavom, a iz klupe gleda zaprepašćeni vjernik, a sve je popraćeno tekstom "zastave u crkvenim prostorijama povrijeđuju moju religijsku slobodu." Nastojati ću skratiti prijevod članka, jer tko ima više strpljenje čitati duga izlaganja, ukoliko uspijem. (M. Ivanišević)

Add a comment Add a comment        
 

 

MesićIako je jednom nogom već u političkoj mirovini, aktualni Predsjednik nam i dalje priređuje pravi spektakl s Pantovčaka. Koliko li je samo puta mijenjao svoje političke habituse teško ih je i nabrojiti a kamoli upamtiti. Sjetimo se samo njegovih vatrenih govora pred 'nabrijanim ustašama' u Australiji s početka devedesetih o tome kako smo mi, Hrvati, «dva puta ratovali i dva puta pobijedili; nemamo se mi nikome za ništa ispričavati», uzviknuo je tada naš Stipe-nacionale! A kad je rat završio i kad je 2000.-te, nažalost, postao Predsjednikom uzajamna isprika bila mu je preduvjetom zajedničkog života-koegzistencije u 'balkanskom regionu', jer: «pa, mi, Hrvati s Crnom Gorom-kroz stoljeća-nikad nismo ratovali».(D.Kalafatić)

Add a comment Add a comment        
 

 

VukovarDonosimo priopćenje za javnost HSP-a dr. Ante Starčević vezano uz zahtjeve kluba vijećnika SDSS-a u Gradskom vijeću Vukovara da im se materijali u gradskom vijeću dostavljaju na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, te da se uvedu dvojezični nazivi ulica na području grada Vukovara. "Smatramo da ratne rane u Vukovaru, u kojem se još uvijek nekoliko stotina ljudi vodi nestalima, u kojem majke oplakuju svoje sinove, još uvijek nisu zacijelile. Ovakvim zahtjevima i izjavama lokalnih čelnika SDSS-a u potpunosti se obezvrjeđuju žrtve poginulih hrvatskih vitezova u obrani Vukovara i cijele nam Domovine Hrvatske."

Add a comment Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

 

 

Pon, 27-04-2026, 08:59:03

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.