- Detalji
U Hrvatskoj su samo dva dnevna lista prenijela najavu novog Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu građana. U Bosni i Hercegovini, najava novog zakona izazvala je interes svih tamošnjih medija i najrazličitije komentare. Već godinama se u Hrvatskoj najavljuje donošenje novog Zakona o prebivalištu i boravištu građana. Zadnji put ga je najavio bivši ministra MUP-a Ivica Kirin 1996. Prijedlog zakona trebalo je izraditi u Središnjem državnom uredu za upravu ali u međuvremenu je taj ured ukinut, njegov čelnik, državni tajnik Antun Palarić, pobjegao u Ustavni sud. Imenovan je ustavni sudcem. Kad je konačno se konačno na sjednici Vlade pojavio novi prijedlog zakona, čini se da nitko nije primijetio da je novi zakon stvarno malo modificiran prijepis nekih starih odredbi iz Osnovnog zakona o evidenciji prebivališta i boravišta građana ( Službeni list SFRJ, broj 8/65 i Zakona o prijavljivanju prebivališta i boravišta građana ( Narodne novine br. 54/74).(am)
- Detalji
Portal Dragovoljaca Domovinskog rata prenio je razgovor s Draženom Kasprekom - Tysonom, predsjednikom UHD91, objavljen u Cro-Express Melbourneu, u kojem će od idućeg tjedna redovito početi izlaziti i njegove kolumne. Dražen Kasprek u razgovoru je govorio o radu Udruge, Portala DDRH.com, kao i o odnosu aktualne politike prema hrvatskim braniteljima, te o nedavno završenim predsjedničkim izborima i rezultatima istih. "Prije dvije godine skupina dragovoljaca iz Slavonije pokrenula je internetski portal DDRRH.com. Odmah nakon pokretanja portala pozvali su mene i još neke dragovoljce da se pridružimo u radu. Cilj je bio imati elektronski medij koji bi donosio vijesti vezane za braniteljsku populaciju ali i mjesto na kojem bi se arhivirala i ujedno prezentirala sva dokumentacija vezana za Domovinski rat. Žalosno je danas djeca u školi ne uče gotovo ništa o Domovinskom ratu. Branitelji su opterećeni svojim problemima i većinu toga drže zaključano duboko u sebi. I mi smo prošli jedan period u kojem je u sebi trebalo prelomiti neke stvari i shvatiti da ne smijemo biti sebični. Tako smo počeli zapisivati svoje događaje i akcije iz Domovinskog rata, ne da bi smo se mi time hvalili već da bi smo na taj način potaknuli i druge branitelje da zapišu svoja sjećanja. "
- Detalji
Prije sedamnaest godina 28. siječnja 1993. godine započela je operacija Hrvatske vojske "Peruča", kojom su potpuno neplanirano postrojbe HV-a snažnim protunapadom, za svega nekoliko sati, protjerale srpske snage sa brane Peruča koju su prethodno minirali, spriječavajući time nesagledivu katastrofu koja je mogla nastati za svo stanovništvo cetinskog kraja u slučaju izlijevanja vodenog vala iz Peručkog jezera. Petnaest mjeseci ranije, 17. rujna 1991. godine srpske snage predvođene ratnim zločincem Ratkom Mladićem okupirale su i zauzele branu Peruča prijeteći njenim miniranjem i urušavanjem. Dolaskom i preuzimanjem tzv „ružičaste zone” od strane snaga UNPROFOR-a srpske snage su se povukle 10 km od crte razdvajanja, a pripadnici UN-a rasporedili su se na samoj hidroelektrani što je smanjilo opasnost od neprijateljskog djelovanja i prijetnji urušavanjem brane.(P.Škorić)
- Detalji
Nakon što joj je uz muža preminula i majka zbog prometne nesreće koju je skrivio nesavjesni Radimir Čačić, vozačica uništene Fabije, Katalin Liptak, izjavila je slijedeće:' Čačić mi nije izrazio sućut, učinio je to šest dana poslije, ali ne meni nego mome odvjetniku'! Vesna Pusić, koja je nedavno bila i kandidatkinja Hrvatske narodne stranke na izborima za predsjednika RH smatra kako problem, unatoč nezavidnoj situaciji, ne postoji(?); nema ni govora o njegovoj ostavci na mjesto predsjednika stranke. Dvoje mrtvih Mađara manje-više, nije bitno. «Radimir Čačić ostaje predsjednikom HNS-a. Ovo je prvenstveno njegova tragedija koju osobno teško proživljava a stranka u ovo vrijeme funkcionira normalno i stabilna je sa svim institucijama» - objašnjava Pusić.(D.Kalafatić)
- Detalji
O tome mediji u Hrvatskoj šute. O tome hrvatski glasači pojma nemaju. O tome zna čitav svijet. Osim, naravno, nas. Krajem prošle godine u Generalnoj Skupštini UN vodila se je dramatična bitka između zagovornika „naravnog zakona i obitelji“ i zagovornika „ozakonjenja homoseksualnih brakova“. Bitka je završila velikom pobjedom pobornika „prirodnog zakona i obitelji“. 63 zemlje su potpisale Deklaraciju o spolnoj orijentaciji i rodnom identitetu ("sexual orientation and gender identity") koja bi, da je bila usvojena, pod krinkom ljudskih prava, na mala vrata uvela obvezu legalizacije homoseksualnih brakova u svakoj zemlji članici UN, neovisno o njezinom zakonodavstvu. Protiv ove Deklaracije snažno su se, posebnom izjavom, očitovale Rusija, Bjelorusija i Vatikan. Deklaraciji je zatim suprostavljena i izjava koalicije nacija iz Islamskog svijeta, Afrike i Oceanije. U toj skupini od 63 zemlje koje su snažno podržavale navedenu liberalnu deklaraciju bile su i brojne „katoličke“ zemlje predvođene Francuskom, Argentinom, Brazilom, Hrvatskom, Gabonom, Nizozemskom, Norveškom, koje su uložile veliki trud u prikupljanju potpisa što većeg broja zemalja.(dr.sc.N.Jelovac)
- Detalji
Donosimo prosvjedno pismo Željka Tomaševića upućeno državnim tijelima Republike Hrvatske i međunarodnim organizacijama zbog odluke o obnovi i financiranju spomenika četništvu u Srbu, kao i listu s imenima i prezimenima ljudi koji su prosvjedno pismo potpisali do 25. siječnja 2010. godine. "Iz postupanja Vlade Republike Hrvatske koja je kao prvonadležna o svom aktu izbjegla izravno dati točan odgovor u zakonskom roku od 15 dana (Zakon o pravu na pristup informacijama) te citiranog odgovora Ministarstva kulture RH, očevidno je da je Vlada Republike Hrvatske pri donošenju akta o pristanku na obnovu i financiranju iz Državnog proračuna postupala nezakonito, slijedom čega se u njezinom postupanju ostvaruju sva bitna obilježja kvalificiranog kaznenog djela, zbog čega se ovaj dopis dostavlja na nadležno razmatranje i postupanje i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, Državnom uredu za reviziju te Pučkom pravobranitelju Republike Hrvatske, budući se ovdje raspolaže sredstvima poreznih obveznika."
- Detalji
Iz Hrvatskog lista donosimo otvoreno pismo koje je dr. Slobodan Lang napisao novoizabranom predsjedniku Josipoviću, a u kojem iznosi svoje mišljenje o smjeru u kojem bi djelovanje novog prdsjednika trebalo ići u smislu zaštite vitalnih nacionalnih interesa i prosperiteta Hrvatske. "Izabrani ste jer su ljudi osjetili i iskazali svoju stoljetnu želju za pristojnošću među ljudima. Nikada u Hrvatskoj nije postojao trenutak takve slobode. Ovih dana obilježeno je 60 godina svećeničkog rada fra Bonaventure Dude koji je zajedno s Jurom Kaštelanom preveo Bibliju na hrvatski. Otkriven je spomenik Bibliji. Tom prilikom sjetio sam se stoljeća stradanja, ratova, okupacija, progona i svih oblika patnje hrvatskog naroda koji je samo želio da mu se dozvoli biti dobar i pristojan. Izabrani ste da u slobodnoj Hrvatskoj ostvarite taj cilj, da je uvedete u Evropu i tako doprinese toliko potrebnoj pristojnosti i dobroti Europe, a ne da se Hrvatsku izruči na 'civiliziranje' i pljačku."
- Detalji
"Ovaj model trune sam po sebi." Riječi su to Milovana Đilasa, bivšeg visokog jugoslavenskog komunističkog političara, a zatim svjetski poznatog disidenta u Titovoj Jugoslaviji. Njegove riječi prenio je visokotiražni njemački liberalni tjednik, davnog 14. srpnja 1980. godine ( Der Spiegel, "Dieses Modell fault vor sich hin"). I to deset godina prije krvavog raspada modela kojeg je i sam Đilas stvarao. Da li nas to na nešto podsjeća? Ne samo što je Hrvatska blizu rasulu; ona ima vrlo slab legitimitet. Bivšu komunističku Jugoslaviju nisu porušili "ustaški teroristi" ili poslovični "njemački fašisti" - stilske figure na kojima su jugoslavenski novinari i pravosuđe 45 godina gradili negativni legitimitet Jugoslavije. Jugoslavija se raspala od same sebe, jer su njeni tvorci prestali vjerovati u svoje laži. Slobodan Milošević bio je samo ubrzani simptom jugoslavenskog rasula.(dr.T.Sunić)
- Detalji
U sklopu 46. Šimićevih susreta Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne uručilo je 13. studenoga 2009. književniku, publicistu, prevoditelju i članu Hrvatskoga kulturnog vijeća Mili Pešordi godišnju nagradu Antun Branko Šimić za poemu »Bašćanska ploča«, koja je objavljena 2008. u nakladi zagrebačke kuće Alfa. Mile Pešorda rođen je 1950. u Grudama, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je na sarajevskom Filozofskom fakultetu romanske jezike i književnost. Prvu zbirku pjesama, »Život vječni«, objavio je 1971. Slijedi zbirka »Zipka zebnje« (1975.), zatim »Slušam tvoj glas« (1980.), »Prelijevanja« (1981.), »Izabrane pjesme« (1985.), »Orfički fragmenti« (1987.), »Knjiga ljubavi i gnjeva« (1998.), »Bašćanska ploča« (2008.).
Potkategorije
Ivan Raos 32
Ivan Raos
Slaven Šuba 163
Mile Pešorda 31
UHD91 11
Marijan Jošt 26
Mate Kovač 10
Damir Pešorda 430
Ante Bokšić 12
Artur Bagdasarov 453
Romano Sole 12
Mirko Omrčen 74
Mile Prpa 187
Zdravko Mršić 101
Ivo Derado 30
Mate Kovačević 135
Mira Ivanišević 220
Damir Tučkar 181
Vaši prilozi 2491
Damir Kalafatić 277
Đivo Bašić 81
Prilozi članova 196
Egon Kraljević 121
Jakov Mamić 15
Ante Periša 12
Lucija Fosić 46
D. S. 5
Antun Babić 86
Željko Dogan 148
Nevenka Nekić 357
Zlatko Miliša 328
Zoran Vukman 52
Obnova 24
Marko Curać 149
Josip Sabol 159
Ivan Bekavac 57
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

