Otvaranje izložbeU utorak, 8. svibnja 2007., u prostorijama "Hrvatskoga slova" i "Hrvatske kulturne zaklade" svečano je otvorena izložba Branimira Čilića "Hrvatski Križni put". Donosimo slike s vrlo uspjelog i zanimljivog otvaranja u kojem su vjerujemo svi prisutni iskreno  uživali. Osim slika na kojima se vidi dio postava izložbe, donosimo kratki životopis Branimira Čilića, te uvodni govor koji je održao Željko Glasnović, general bojnik HV-a u mirovini. U sklopu otvaranja izložbe prikazan je i film o radu Branimira Čilića "Pod ovim znakom češ pobijediti". Ovaj film, koji je nastao u produkciji HRT-a, sam po sebi ima visoku umjetničku vrijednost, a snimljen je 2003. godine prigodom dolaska pape Ivana Pavla II u Dubrovnik. Izložba Branimira Čilića će trajati do 4. lipnja. Karta Zagreba s točno označenim mjestom održavanja izložbe može se naći ovdje.
Add a comment        
 

 

belec_m Hrvatsko Zagorje, sa svojom graditeljskom i umjetničkom baštinom izrazitog srednjoeuropskog duha, odavno je u kulturološkoj karti Europe. Na južnim obroncima Ivanščice, u pastoralnoj idili malog zagorskoga sela Belec, nalazimo zavjetnu crkvu Sv. Marije Snježne, remek-djelo hrvatskog baroka, a njezin crkveni inventar ubraja se u najljepši i najbogatiji primjerak graditeljske baštine baroka u Europi. A samo 15 km zapadno od Belca, u Loboru, nalazimo najstarija svjedočanstva o građevnoj djelatnosti Hrvata iz vremena pokrštavanja.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 
Hrvatski glazbeni zavod U Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu vrlo uspješno je izveden program "Postaja Križnog puta Zagreb" u organizaciji zagrebačkih gospođa iz društva Krug prijatelja, koje skrbi da se tragične uspomene hrvatskog naroda ne zaborave. Dvorana Glazbenog zavoda je bila puna i u dvosatnom programu nazočni su pozorno pratili program koji su izveli HKUD "Prigorec" iz Markuševca i vokalna grupa "Žuna" Bedekovčina. Program je podsjetio na teška stradanja hrvatskog naroda poslije tzv. "oslobođenja" tijekom 1945. Cijeli događaj izvrsno je vodio poznati dramski umjetnik Joško Ševo, interpretirajući prigodne tekstove. Impresivna su bila autentična svjedočanstva stradalnika i uznika tog vremena. O represivnom i krvavom komunističkom režimu govorili su gđa Kaja Pereković i gosp. Stjepan Brajdić kao tadašnji osuđenici na smrt. Također vrlo je interesantno bilo i svjedočenje profesorice Cike Mikolčić, koja se volonterski bavi istraživačkim radom arhivske građe tog vremena. Nažalost, već uobičajeno, mediji su u potpunosti ignorirali ovaj događaj.
Add a comment        
 

 
Lopud Jesmo li uopće svjesni u kakvoj zemlji božanske ljepote, predivne prirode i klime živimo? Jesmo li svjesni tradicije i baštine koju nasljeđujemo svojim rođenjem u Hrvatskoj? Jesmo li uopće svjesni kako imamo obvezu čuvati za buduće naraštaje sve što nam je Bog dao na uživanje? To su pitanja koja naviru kada brodom iz dubrovačke luke Gruž plovimo prema Elafitskim otocima. Elafitsko otočje čini sedam otoka: Daksa, Koločep, Sv. Andrija, Lopud, Rudo, Šipan i Jakljan. U prošlosti su svi bili nastanjeni, a danas samo četiri, od kojih su Koločep, Lopud i Šipan iznimne turističke atrakcije. Oni su i u prošlosti imali posebnu važnost za Dubrovačku Republiku, jer su ondje bili izgrađeni ljetnikovci, samostani i dvorovi najbogatije dubrovačke vlastele.(D.Borovčak)
Add a comment        
 

 
m_tudjman_sDonosimo reportažu prof. dr. Miroslava Tuđmana o njegovom posjetu Izraelu u kojoj su iz prve ruke prenesena shvaćanja izraelskih dužnosnika prema pitanjima nacionalne sigurnosti njihove države. Imajući na umu kako pitanje nacionalne sigurnosti u Hrvatskoj, nažalost, i danas nakon 15 godina samostalnosti još uvijek nije našlo pravi odgovor, izraelska iskustva čine se posebno vrijednima. Reportaža prof. dr. Miroslava Tuđmana zorno pokazuje kako se država koja se po broju stanovnika može približno poistovjetiti s Hrvatskom u stanju jasno odrediti prema svojim interesima, i opstati u okruženju koje joj sve prije nego naklonjeno.
Add a comment        
 

 
0_cilic_mVidjeti u centru Zagreba sliku kršćanske tematike u izlogu neke prodavaonice nije uobičajeno, ali je moguće.
Add a comment        
 

 
repova_suma_krizNoć pred Uskrs 1947. godine došle su u kuću nepoznate osobe u kožnatim kaputima i odvele Stjepana Dujha u Repovu šumu kod Štrigove u Međimurju... Reportažu s komemoracije obilježavanja 60-te obljetnice stradanja civila koje su pripadnici UDBE zvjerski mučili i ubili potkraj ožujka 1947. godine u Repovoj šumi, poslao nam je gospodin Franjo Talan, a fotografije Dragutina Šafarića iz Velenja (Slovenija).
Add a comment        
 

 

LudbregVikendom stanovnici Zagreba sve češće hodočaste novopoganskom bogu Tržišta na peglanje kreditnih kartica i "ispovijest vjere" IN GOD WE TRUST u novu "crkvu Kingcross" podignutu na kraju grada, zavedeni i nesvjesni pastoralne idile centra svijeta u gradiću Ludbregu, od 1513. godine važno duhovno odredište vjernika iz cijele Europe, do kojega se dolazi autocestom Zagreb - Goričani za manje od sat vremena.( Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 
Sv. misa zadušnica ...Godine 1990. g. Ljubica Štefan bila je prvi puta u Izraelu. U Memorijalnom centru vidjela je prostor koji je namijenjen pravednicima među narodima. Zapitala se, kako da tu uopće nema prostora koji pripada njezinom hrvatskom narodu. Prisjetila se pomaganja Židovima u Karlovcu i humanosti svog pokojnog strica Luje. Zato odmah po dolasku u Zagreb 1992.g., piše židovskim organizacijama o tome kako su njezin stric i ona pomagali Židovima u Drugom svjetskom ratu... Branila je i dokazivala istinu o kardinalu Stepincu, ukazujući kako je zagrebački nadbiskup u vrijeme Drugog svjetskog rata izravno pomagao i doprinio spašavanju većeg broja Židova od nacista...
Add a comment        
 

 

BučjeLipik je znamenito mjesto, još iz rimskog razdoblja, poznato po ljekovitim izvorima. Kao lječilište postoji dvjestotinjak godina, s neponovljivim okupljalištem Kursalonom i natkrivenim šetalištem Wandelbahnom, s bazenima, hotelima, vilama, fontanama i nadaleko poznatim parkom u bečkogom stilu. Više od stotinu godina Lipik je bio pojam ljepote, opuštanja, odmora i liječenja. Zahvaljujući pogodnom prometnom položaju, prelijepoj prirodi, atraktivnoj arhitekturi starih objekata, ljekovitoj vodi, ponudi medicinskih usluga, rekreacije, sporta i zabave u prirodnom okružju te mogućnosti šetnje, lova i ribolova, cijeli je kraj kao stvoren za razvoj turizma i opuštanje. To je bio Lipik, prije nego što je žestoko napadnut u jesen 1991. godine.

Add a comment        
 

 

Promocija S pjesmom Kroacijo iz duše te ljubim, u izvedbi klape Nostalgija, i stihovima iz pjesme Antuna Gustava Matoša:

"U katedralu jedne teške noći,
Uđoh tiho i priđoh do oltara.
Sa zvonika ječahu zvona stara,
Htio sam duši molitvom pomoći.
Kad tamo pri tamnom visokom odru,
Jedna žena gledaše u daljinu,
Tri su boje ovile haljinu,
prepoznah Crvenu, bijelu i modru.
I reče mi tiho: "Moli se sinko
Nad nama pletu neke čudne niti,
Hrvat je opet tako teško biti…"

Sinoć je u dubko punoj dvorani (850 sjedećih mjesta) zagrebačkoga hotela Sheraton predstavljena treća knjiga autora Davora Domazeta-Loše: Klonovi nastupaju.

Add a comment        
 

 
Tvrđava na Prevlaci Na štetu Hrvatske godinama ostaju otvorena pitanja sa susjedima. Na Sv. Geri nalazi se slovenska vojska, u Međimurju granica nije definirana, Savudrijsku valu Slovenija svojata u cijelosti i proglašava svoje gospodarsko pravo na hrvatsko more sve do 45° geografske širine, na lijevoj obali Dunava 11,5 tisuća hektara hrvatske zemlje nalazi se pod srpskom okupacijom, a sporna je i morska granica kod Prevlake. Iznimka je kopneni dio Prevlake koji je 15. prosinca 2002. ipak vraćen ponovno pod hrvatsku upravu.
Add a comment        
 

 
Sljeme Da je Hrvatska krasna zemlja kaže nam i naša himna. Mala reportaža u slikama trebala bi dočarati što Zagrepčani imaju na raspolaganju na nešto više od pola sata vožnje autom od centra grada: skijalište za koje malo tko zna ili bi mislio da radi pri proljetnoj atmosferi koja vlada gradom.
Add a comment        
 

 

Tabla - Trg dr. Franje TuđmanaDa bi naši čitatelj koji nisu u prilici obići Trg dr. Franje Tuđmana u Zagrebu ipak imali osjećaj o kavom se prostoru radi odlučili smo se objaviti malu reportažu u slikama. Trg dr. Franje Tuđmana velika je livada s ponešto drveća, koja je sa sjevera omeđena Ilicom, sa istoka Ulicom Republike Austrije, s juga Talovčevom ulicom, a sa zapada Trgom Francuske Republike i Ulicom Antuna Matije Reljkovića.

Add a comment        
 

 
Crkva svetog Franje KsaverskogSinoć je u crkvi svetog Franje Ksaverskog u Zagrebu HSPD "Podgorac" iz Gračana (Zagreb) božićnim koncertom svečano proslavio 100-ti rođendan. Pjevane su stare kajkavske pjesme vezane uz blagdan Božića. Donosimo reportažu u slikama Ljubomira Škrinjara, koje na lijepi način prenose ozračje u crkvi za vrijeme koncerta.
Add a comment        
 

 
Spomenik TuđmanuU povodu sjećanja na godišnjicu smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana (10. prosinca 1999.), u Slavonskom Brodu održan je Okrugli stol na temu "Hrvatska i zapadni Balkan", a zatim je svečano otkriven spomenik Franji Tuđmanu, djelo akademskog kipara Kuzme Kovačića, istovjetan onome u Škabrnji.
Add a comment        
 

 
Zatvorska bolnicaJučer predvečer posjetili smo pripadnike udruge Hrvatskih vojnih invalida domovinskog rata (HVIDR-e) koji ispred zatvorske bolnice u Svetošimunskoj ulici u Zagrebu u znak potpore Branimiru Glavašu štrajkaju glađu. Točnije, štrajku koji su 24. studenoga započeli Mato Bičvić, Zlatko Vrbošić i Branko Čulo, pridružilo se u međuvremenu još pet pripadnika HVIDR-e, te jedan bivši član Narodne zaštite. Imena onih koji su se naknadno pridružili štrajku su Rade Rašić, Ivica Vojić, Željko Hajdarević, Ivica Mezga, Ivan Mateša i Mario Filipi. Svi oni iz različitih su dijelova Hrvatske: Osijeka, Zagreba, Čakovca, Slunja, Dugog Sela, Koške.
Add a comment        
Uto, 23-10-2018, 04:06:20

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).