Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

0 Trznica Jelacicev trg 1908

Groblje na najvećoj zagrebačkoj tržnici (1/2)

Velj 20, 2012
Mediji danas vrte mantru o korupciji, o zajednici mafijaša i gangstera. A priča o prostornom uređenju Dolca je i priča o političkom kaosu i korumpiranim gradskim političarima u Zagrebu. Zbog Dolca i tržnice Dolac je gradonačelnik Vjekoslav Heinzel dao ostavku 1928. godine. Ali što će vam znanje koje nitko ne treba. U…
0_cigoc

Čigoć – selo s najmanje dimnjaka, a najviše roda u Hrvatskoj

Kol 23, 2008
U središnjem dijelu Lonjskoga polja, uz staro korito rijeke Save, nalazi se Čigoć, selo s najviše rodinih gnijezda na jednom mjestu u Hrvatskoj. Naši klinci znaju reći da rode donose djecu, a pauci odnose aute. No u Čigoću nema male djece, možda zato jer rode gnijezde na kućama bez dimnjaka.(Lj.Š.)
NP-VELEBIT-ZAVIZAN-0

U japankama do Zavižana na Velebitu

Sij 27, 2011
Krenite put Velebita, naše mitske planine od stoljeća sedmoga, u neobično i fantastično carstvo Dinarskog krša, i gotovo potpuno očuvan iskonski vegetacijski pokrov s brojnim endemičnim i zaštićenim biljkama koje se smatraju hrvatskim nacionalnim bogatstvom. Velebit je mnogima "Terra incognita", iako do planinarskog…
Zdravko Tomac - predstavljanje knjige Crveni Predsjednik

Uz izuzetno zanimanje javnosti predstavljena knjiga "Crveni predsjednik"

Lis 28, 2014
Knjiga ratnoga potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske Zdravka Tomca "Crveni predsjednik" predstavljena je večeras u dvorani Vijenac na zagrebačkom Kaptolu. O knjizi, u kojoj autor detaljno obrazlaže etičku optužnicu Hrvatskoga nacionalnoga etičkog sudišta (HNES) protiv predsjednika Republike Ive Josipovića za…
Božji grob - Zagrebačka katedrala

Riznica zagrebačke katedrale: Božji grob, remek-djelo XVII stoljeća

Tra 26, 2011
Riznica zagrebačke katedrale je utemeljena 1094. godine osnivanjem biskupije. U izuzetno blago riznice ubraja se i vezeni pokrov za Božji grob (datira se u 1659. godinu) izrađen u tehnici reljefnog zlatoveza, remek-djelo europske barokne umjetnosti i umjetničkog obrta tkanja. Izrađen je u Zagrebačkoj biskupskoj…
Pobjednici

Svečana akademija u povodu 8. obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana

Pro 13, 2007
Povodom osme obljetnice smrti prvoga hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana održan je cijeli niz skupova koje je i pored gotovo nikakvih najava u medijima nazočili brojni građani iz cijelog spektra hrvatskog društva. U sklopu medijske blokade izostali su i izvještaji sa spomenutih skupova, pa je portal Hrvatskoga…
0-Krasno-SvetisteMBK

Krasno – Hotel i Svetište Majke Božje Krasnarske (2/2)

Srp 19, 2010
Nikada nećemo znati prave razloge zbog kojih su Krasnari podigli kapelicu na čast sv. Marije (Majke Božje) tako daleko od svoga sela, u gustoj šumi na neravnoj stijeni. Obzirom da su u Krasnom i okolici pronađeni tragovi naselja Japoda i Rimljana, možemo pretpostaviti da se na toj neravnoj stijeni već od antike…
0_knin_2008

Reportaža: Knin – posljednji Dan pobjede?

Kol 08, 2008
S vojno-redarstvenom akcijom Oluja je slomljena velikosrpska agresija i oslobođena Hrvatska. Oni koji su Hrvate pekli na ražnju, oni koji su hrvatskim braniteljima rezali genitalije i kopali oči, a zatim im sve to ugurali u usta i ubili, oni koji su Hrvate prisiljavali da jedu vlastite uši prije smrt, oni koji su…
0 trojednica

O tome se ne govori – simboli grba Kraljevine Slavonije (4/4)

Velj 12, 2014
Može li se danas što naučiti od povijesti? Naravno, ali nismo spremni oteti se "teoriji zaborava", toj našoj nacionalnoj disciplini koju danas svesrdno promiću jurišnici militantnog liberalizma, po nekima liberalnog fašizma. Pristajati uz ovakvu tiraniju ravno je samouništenju. Živimo u vrijeme brisanja pamćenja,…
0_jelacic.jpg

Vrijeme pobjednika i vrijeme gubitnika

Lis 16, 2008
Glavni gradski trg u Zagrebu, Trg Republike, od 11. listopada 1990. ponovno nosi svoje prvotno ime – Trg bana Josipa Jelačića. Na 189. rođendan hrvatskog bana Josipa Jelačića, 16. listopada 1990. svečano je otkriven ponovno postavljeni njegov spomenik, koji su jedne noći 1946. godine komunisti maknuli s Jelačić placa.…
0-Zagreb

Međunarodnim festivalom vatrometa proslavljen ulazak Hrvatske u EU

Srp 01, 2013
Završna večer ovogodišnjeg Međunarodnog festivala vatrometa, koji se održao na jezeru Bundek u Zagrebu, poklopila se s državnom proslavom ulaska Hrvatske u EU na Trgu bana Jelačića. Donosimo fotografije posljednjeg ispraćaja Hrvatske o ponoći između 30. lipnja i 1. srpnja 2013. kod "Bandićevih fontana" u Ulici…
0-Humac-muzej

Reportaža: Muzej franjevačkog samostana svetog Ante Padovanskog na Humcu (1/2)

Ruj 25, 2009
Najstarija samostanska crkva u cijeloj Herceg – Bosni nalazi se u mjestu Humac, predgrađu Ljubuškoga i samo deset kilometara daleko od Međugorja. U ovom franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu nalazi se najstariji muzej u BiH, osnovan 1884. godine. U obnovljenom muzeju izloženi su predmeti prikupljeni…

Reportaže u kronološkom redu

Sv. Križ – krvavi sabor u Križevcima

 

Legenda i narodno pripovijedanje o nastanku crkve Svetog Križa, i imenu grada Križevca, povezana je uz zdenac i viziju križa nad njim: po jednoj doživjeli su je tek doseljeni i još nepokršteni Hrvati, a po drugoj je neka djevojka vidjela zlatni križ vjere koji u njemu pliva. Naravno, to su legende, no bez obzira na ove legende moramo reći da je uz taj negdašnji bunar podignuta crkva Sv. Križa, prva župna crkva Donjega grada Križa, izgrađena između 1090. i 1325. godine, gdje stoji i danas. Od 1786. pa sve do 1883., kad je obnovljena i vraćena u sakralnu funkciju, služila je Gradskom poglavarstvu Križevca kao zatvor, skladište, vatrogasno spremište i - smetlište. Jedan od najljepših baroknih oltara, i najveće ulje na platnu Otona Ivekovića, nalaze se u crkvi Sv. Križa.

1_sv_kriz.jpg

"Spomen zdenac" pokraj crkve Sv. Križa, crkve koja je kroz brojna stoljeća doživjela mnoge promjene.

2_sv_kriz.jpg

Južno pročelje crkve Sv. Križa

"U ono tužno doba (1786., op.a.) napustili su naši stari crkvu Sv. Križa. Kruti apsolutizam uništio im je narodnu svijest, pa su ono učinili, što pod nipošto ne bi bili smjeli, učiniti. Kasnija ratna, u istinu tužna i žalosna vremena nisu mogla popraviti, što su oni pogriješili. Usred katoličkoga grada, velelijepa katolička crkva posve je pusta, usred Hrvatske, u domorodnom, slavnom s prošlosti svoje, gradu Križevcu najstariji, najljepši, najdivniji spomenik slavne prošlosti naše, naše slave, a i tužnih vremena; naše sreće; naše moći i snage, a i teških patnja našega naroda, pust je i zapušćen!“ (Dragutin Ferkić, križevački župnik, 1880.)

3_sv_kriz.jpg

"Pod gradom u zelenilu zapuštene rudine, stara, kao Hrvatska stara i od vremena kao kraljevska mumija pocrnjela crkva sv. Križa sa paradoksalnim, četverouglastim i tbastim tužnim tornjem, gdje se vide zvona, zvona sa starim glasom kao Hrvatska, kao stara, prastara naša Hrvatska!“ (A. G. Matoš, 1910.)

Tijekom temeljite obnove crkve (1912 – 1913.) zagrebački arhitekt Stjepan Podhorski (+1945.) preoblikovao je stari renesansni zvonik-kulu i uredio okoliš crkve, a od 1996. godine traju konzervatorsko-restauratorski radovi na crkvi (Konzervatorski odjel Uprave za zaštitu spomenika kulture i Hrvatski restauratorski zavod iz Zagreba).

4_sv_kriz.jpg

Južni portal s trokutastim zabatom isklesan je 1232.(?) u kamenu oker boje.

5_sv_kriz.jpg

Monofora – naknadno zazidani gotički prozorčić otkriven je na južnom zidu crkve prigodom obnove 1998. godine.

6_sv_krizz.jpg

Maskeron

7_sv_kriz.jpg

Zapadni portal ispod zvonika ne izgleda kao nekada: preuređen je (do)gradnjom zvonika. Podhorski prigodom obnove uz sjeverni zid crkve gradi sakristiju, u prošlosti srušenu zbog gradnje renesansne kaštelne utvrde oko crkve, i kada je pomanjkanje prostora uvjetovalo zatvaranje zapadnog i otvaranje južnog portala, koji je time u ono vrijeme postao glavni ulaz u crkvu.

8_sv_kriz.jpg

Zapadni ulaz u crkvu.

 

9_sv_kriz.jpg

 

Crkva Sv. Križa, pogled s ulaza prema svetištu.

Gotički trijumfalni (šiljasti) luk nalazi se u sredini ove jednobrodne crkve, i u odnosu na svod svetišta je dosta niži. Iznad trijumfalnog luka postavljena je uljena slika na platnu s povijesnom tematikom - "Krvavi sabor u Križevcima 1397.“, najveća slika koju je naslikao hrvatski slikar Oton Iveković.

Oton Iveković (1869.-1939.) rođeni je Klanjčan, i u Klanjcu je pokopan. Sustavno je slikao i obrađivao događaje iz stoljetne hrvatske povijesti. Malo je poznato da je 1911. oslikao i crkvu Sv. Ivana Krstitelja (Saint John the Baptist) u Kansas Cityju (SAD), koju je podigao hrvatski katolički svećenik Martin Davorin Krmpotić, i u kojoj je bila prva hrvatska škola na američkom tlu.

10_sv_kriz.jpg

Malo svetohranište (uz oltar u sjeveroistočnom kutu trijumfalnog luka) – ostatak je najstarije romaničke ili "mlađe“ crkve iz druge polovice XIII – početka XIV stoljeća. Oslikani sloj bi mogao potjecati iz XIV st.

 

11_sv_kriz.jpg

 

U kutu zapadne strane trijumfalnog luka otkriveni su višeslojni ostaci zidnog oslikavanja iz prve polovice XIV stoljeća; lijepo se vide i crveno-bijeli kvadratići…

12_sv_kriz.jpg

Oton Iveković: "Krvavi sabor u Križevcima 1397.“; naslikano i postavljeno u crkvu 1914. godine; slika je postavljena na mjesto događaja i pouka je narodu iz povijesti.

Križevci su od XIV st. sjedište županije i mjesto gdje se održavaju sabori Kraljevine Slavonije, a "Krvavi sabor u Križevcima 1397.“ povijesni je događaj koji se dogodio 27. veljače 1397., najvjerojatnije u crkvi Svetog Križa - bila je važno mjesto u sudskoj administraciji, javnobilježnički ured, mjesto na kojem su se polagale zakletve, pa onda nije isključeno niti da je u njoj zasjedao i taj „krvavi sabor“ kojeg je sazvao sin Češkog kralja i tadašnji hrvatsko-ugarski kralj Žigmund (Sigismund). Vjerujući kraljevoj riječi, budući je dobio pismenu kraljevu zaštitu, pozivu se odazvao nedavno svrgnuti hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban Stjepan Lacković Čakovećki. Prisutno hrvatsko plemstvo i Stjepan Lacković su ubijeni, a Žigmund je pred osvetom Hrvatske vojske uspio pobjeći u Ugarsku. Tako je zbog nesloge hrvatskih velikaša neslavno propao pokušaj da se Hrvatska odvoji od ugarske krune i da se obnovi Hrvatska država na čelu sa samostalno izabranim kraljem.

13_sv_kriz.jpg

Iveković se posvetio proučavanju fizionomija i odjeće povijesnih osoba, pa je i odjeća naslikana s mnogo detalja, obojenih crveno da naglase „krvavu atmosferu“ sabora. Neki detalji na slici (vrata sakristije, maskeron i gotička rebra svoda) govore da su nedvojbeno preuzeti iz ove crkve.

14_sv_kriz.jpg

Sjeverni zid svetišta: gotičko oblikovani portal na ulazu u sakristiju (lijevo) i svetohranište (desno); maskeroni u sredini zida nose rebra gotičkog svoda, i možda su dovezeni s gradilišta zagrebačke katedrale.

15_sv_kriz.jpg

Spomen ploča iznad ulaza u sakristiju

Na sjevernom zidu broda nalazimo dvije spomen ploče postavljene:

-godine 1888.: U SPOMEN VISOKOGA POSIETA NIEGOVE CESARSKO-KRALJEVSKE VISOSTI, UZVIŠENOG ČLANA HABSBURŽKO-LOTRINŽKE DINASTIJE SLAVNOGA VOJSKOVODJE I POBJEDITELJA, PREJASNOGA NADVOJVODE-MARŠALA ALBRECHTA NA DAN 11 LIPNJA 1887.

-godine 1997.: U SPOMEN 600. OBLJETNICE KRVAVOG SABORA U KRIŽEVCIMA 1397.  GRAD KRIŽEVCI 27. VELJAČE 1997.

16_sv_kriz.jpg

Neobična je i još uvijek nedovoljno istražena ova jednostavna spomen-crkva, koja iznutra izgleda kao simbioza dviju crkva iz različitih vremenskih razdoblja: veliko svetište s križnim gotičkim svodom i četiri visoka gotička prozora (bifore), dok je brod crkve barokiziran (barokni svod i četiri pravokutna prozora namjesto zazidanih gotičkih). Na pjevalištu iznad ulaza u crkvu su orgulje Jägerndorf iz 1896.godine, a prozori se nalaze samo na južnom i istočnom zidu crkve.

17_sv_kriz.jpg

U sredini poligonalne apside svetišta smješteno je jedno od najljepših kiparskih ostvarenja kasnog baroka - mramorni oltar Sv. Križa iz 1756. godine, posljednje djelo Francesca Robbe (+1757.). Umjesto okvira retabla, na oltaru pozadinu tvori težak zastor crnoga mramora pred kojim se bijeli Raspeće.

18_sv_kriz.jpg

Abraham žrtvuje Izaka 

19-_sv_kriz.jpg

Mojsije iscjeljuje od ugriza zmije

20_sv_kriz.jpg

Raspeće – središnji lik na oltaru je Krist

21-_sv_kriz.jpg

Oltar je prvotno krasio zagrebačku katedralu (1756 – 1889.), ali je za Bolléove obnove maknut i poklonjen crkvi Sv. Križa.

Unutrašnjosti crkve moguće je razgledati tek nakon najave i dogovora sa župnikom crkve Sv. Ane.

Jedan kratki razgovor u Križevcima zorno pokazuje da Hrvatskoj doista treba vratiti ponos i dostojanstvo. Dvadesetogodišnjakinju, konobaricu iz kafića u ulici Antuna Gustava Matoša, upitali smo gdje se nalazi crkva Sv. Križa i kako do nje doći? Razmišljala je trenutak i zatim zbunjeno odgovorila: Ne znam!  

A crkva je udaljena svega 200 metara od kafića.

Ljubomir Škrinjar

{mxc}

Pon, 6-12-2021, 08:54:04

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.