Detalji

Objavljeno: 01. ožujka 2009.

Hrvatsko kulturno vijeće i Hrvatska kulturna zaklada upriličile su obilježavanje dvadesete obljetnice izlaska iz hrvatske šutnje tribinom koja je održana u subotu, 28. veljače 2009. u prostoru Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova u Zagrebu. Pozvani su živi sudionici, koji su govorili toga nadnevka, u Društvu hrvatskih književnika - akademik Dalibor Brozović, Ivan Gabelica, Hrvoje Hitrec, Neven Jurica, Vladimir Šeks i Stjepan Šešelj. Na tribini HKV-a i HKZ-a govorili su akademik Ivan Aralica, akademik Dubravko Jelčić, dr. Anđelko Mijatović, Stjepan Čuić, Mate Kovačević i Igor Mrduljaš. U nastavku donosimo malu reportažu koja se sastoji od teksta koji je o održanoj obljetnici donjela Hina i fotografija Ljubomira Škrinjara.

Detalji

Objavljeno: 03. kolovoza 2010.

Crkvica Presvetog Otkupitelja je zapravo grobnica (mauzolej) obitelji Meštrović, izgrađena u razdoblju od 1926. do 1937. godine prema nacrtima Ivana Meštrovića (+1962.). Nalazi se na brežuljku kod sela Otavice u Dalmatinskoj zagori. Tijekom krvave srpske agresije na Hrvatsku crkvica se našla na okupiranom području, a Meštrovićev grob su domaći Srbi pretvorili u javni zahod za posadu topničkog uporišta koja se ovdje smjestila. No, to je tek dio hrvatske baštine nad kojom je proveden kulturocid, i o toj temi je danas u Hrvatskoj ponovno nepristojno i nepoželjno pisati i pričati.(Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 17. veljače 2009.

Političko podzemlje, kako to vole reći na Pantovčaku i Gornjem Gradu, ponovno se sinoć okupilo na javnom predstavljanju najnovije knjige Miroslava Tuđmana «Informacijsko ratište i informacijska znanost». Knjiga je predstavljena u dvorani Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu, a izlaganja Branka Salaja, Joze Čurića, i Zdravka Tomca objavit ćemo naknadno. U nastavku donosimo komentar Hina-e o ovoj knjizi i nekoliko fotografija s predstavljanja. (Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 10. veljače 2009.

Prigodom Stepinčeva potrebno je neprekidno tražiti odgovore na pitanja o uzrocima suđenja nadbiskupu Stepincu, mnogobrojnim likvidacijama Hrvata poslije Drugog svjetskog rata, nasuprut pokušaja lakiranja komunističkih zločina kao »rubne« pojavnosti antifašizma. Reformirani komunisti u posljednjem desetljeću su u velikoj mjeri uspjeli blokirati javnu, objektivnu i znastvenu raspravu o bivšem komunističkom režimu, njegovim žrtvama i ideološkom inficiranju najmlađih naraštaja. Zbog toga je vrlo vrijedno zalaganje Dr. Željka Horvatića o potrebi ispravaka »juridičkih zločina« objavljenog u intervjuu u Glasu koncila od 8. veljače ove godine. To je jedan od osnova za hrvatsku objektivnu budućnost. Naime, do istine se ne stiže preskanjem preko laži. A ključne laži i podvale nalaze se u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća, odnosno uz događaje stvaranja prve i druge Jugoslavije, mimo demokratske volje hrvatskog naroda, s posebnim osvrtom na pojavu komunizma, njegovu krvavu ulogu u Drugom svjetskom ratu i poraću, masovne tortore, suđenja i robijanja, te vodeću zločinačku ulogu J.B. Tita u nasilno nametnutom jugokomunističkom režimu protiv volje većine Hrvata.(D.Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 28. srpnja 2010.

Govori se da se putuje kako bi se štogod naučilo, da se prošire vlastiti uljudbeni i duhovni obzori. Turistička odredišta koja svjedoče o identitetu, vjeri i kulturi hrvatskoga naroda nisu ni danas na popisu "destinacija" koje nam agencije nude, a nekim mjestima namijenjena je ona strašna starinska kazna koja se zvala perditio ili damnatio, što bi značilo gubitak uspomene ili predaja zaboravu. Jedno od takvih mjesta je i selo Biskupija. To nije neko selo na kraju svijeta, štoviše, nalazi se gotovo uz cestu kojom su "građani Hrvatske" desetljećima putovali od Zagreba do Splita.(Lj.Š)

Detalji

Objavljeno: 14. prosinca 2008.

Detalji

Objavljeno: 14. prosinca 2008.

Donosimo reportažu o prosvjedu na Trgu maršala Tita na kojem se tražila promjena imena jednog od najljepših zagrebačkih trgova. Iako više ne živimo u komunističkom sustavu skoro već nekih dvadesetak godina, nakon prvog prosvjeda iz veljače, i ovaj drugi prosvjed pokazao je kako se neke stvari u Hrvatskoj polako ili nikako ne mijenjaju. Iako bi svaka imalo razumna osoba koja je upoznata s blajburškom tragedijom, represijama komunističkog sustava te balkanizacijom Hrvatske kroz jugoslavenske integracije zaključila kako osobi koja je bila na čelu pokreta odgovornog za sve ove devastirajuće učinke za našu zemlju ne treba posvećivati trg u glavnom gradu Republike Hrvatske, odgovornim političkim strukturama to ni danas nije jasno. Pa se zbog toga nalazimo u apsurdnoj situaciji da se trg s Hrvatskim narodnim kazalištem u središtu Zagreba naziva po osobi odgovornoj za masovne zločine nad hrvatskim narodom, dok se s druge strane istovremeno u Haagu sudi hrvatskim časnicima koji su časno sudjelovali u borbi tog istog naroda za nezavisnost.(LjŠ,mm)

Detalji

Objavljeno: 08. prosinca 2008.

U nedjelju 7. prosinca u Križevcima organizirana je središnja proslavu 140. obljetnice osnutka Hrvatskog domobranstva i obilježavanje 90. obljetnice Prosinačkih žrtava. Organizatori tih događanja bili su ogranci koordinacije Udruge hrvatskog domobrana sjeverozapadne Hrvatske, a sudjelovali su ogranci Hrvatskog domobrana iz Zeline, Zlatara, Novog Marofa, Varaždina, Koprivnice, Đurđevca, Zagreba i domaćina iz Križevaca, uz predstavnike Časničkog kluba 242 i Udruge Macelj 1945. iz Zagreba. Na proslavi se okupilo dvjestotinjak sudionika, uglavnom starije generacije. Nažalost izostali su mlađi naraštaji kojima bi takvi događaji bili poučni i najpotrebniji za povijesno učenje hrvatskog opstanka.(D.Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 02. prosinca 2008.

Franjevci su u Vukovar došli 1687.g. poslije povlaćenja Turaka. Od 1722. godine započinju voditi »Samostansku kroniku«, pisanu djelom na latinskom, a kasnije na hrvatskom jeziku. Pučku školu za katoličku djecu osnovali su 1736.g. U samostanu počinju djelovati poznati hrvatski pisci, kritičari i prevoditelji. Spontano se razvija i samostanska knjižnica koja je do pred Domovinski rat brojila oko 17.000 svezaka. Najstarije knjige bile su tri inkunabule iz 1486.g., a knjižnica je čuvala i 14 vrlo rijetkih knjiga iz 16. stoljeća. Kako su franjevci u Vukovaru brinuli za hrvatski jezik, svjedočilo je i sedamdesetak svezaka tzv. »Rarissime Croaticae«, piše u knjizi fra Špehara. Inače, samostanska knjižnica u Vukovaru poznata je po rijetkim knjigama, primjerice od 1850.g. i po hrvatskim latinistima, te se tako ubraja, uz Dubrovnik i Trsat, u posebno značajne franjevačke knjižnice. U vremenu srbočetničkog razaranja Vukovara, crkva sv. Filipa i Jakova, samostan i knjižnica, teško su stradali. Knjige su raznešene, spaljene i nestale na sve strane. Samo manji dio se vratio.(D.Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 27. studenoga 2008.

26. studenog u Velikom je Trgovišću, u obnovljenoj spomen školi koju je nekoć pohađao Dr. Franjo Tuđman održano predstavljanje Zbornika radova prvih Dana dr. Franje Tuđmana održanih u svibnju ove godine. Predstavljanje je organiziralo mjesno poglavarstvo, a o Zborniku su govorili dr. Milan Vuković, prof. Đuro Vidmarović i urednik zbornika Nenad Piskač. Okupljenima se u ime domaćina obratio načelnik Velikog Trgovišća dipl. inž. Zdravko Vutmej, a u ime organizacijskog odbora dr. Rajko Fureš. Na kraju se skupu obratio i dr. Miroslav Tuđman, sin pokojnog predsjednika. Na predstavljanju se okupila puna učionica posjetitelja iz Hrvatskog zagorja i Zagreba, koja je nakon predstavljanja razgledala obnovljenu školu i zajednički se fotografirala. U školi postoji spomen učionica koju je pohađao hrvatski predsjednik dok je bio osnovnoškolac, te galerija umjetničkih slika, kao i odjel mjesne knjižnice.(D.Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 19. travnja 2020.

Ideju za reportažu o zagrebačkoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije dao mi je preglasan razgovor zagrebačkih gimnazijalaca na terasi jednog kafića: "I ti još nisi bil u našoj katedrali?! A išel si u onu u Pragu? Da, u Prag je organizirala škola, a ovu uvijek stignem pogledat. Uostalom, katedrale su tak dosadne…" Doista, koliko mi zapravo znamo o najpoznatijem simbolu grada Zagreba? Uz to što je glavna crkva Zagreba i Hrvatske, ona je i najveća u Hrvatskoj, a bit će i na popisu 100 najljepših spomenika na svijetu u knjizi koju priprema skupina španjolskih povjesničara umjetnosti i španjolska izdavačka kuća "Editorial Libs". Slučajno ili ne, ali od 1990. do danas, u hrvatskoj državi, još nije napisan vodič, a kamoli zasebna knjižica ili knjiga o našoj katedrali u kojoj svaki kutak priča svoj dio hrvatske, ali i crkvene povijesti? I u kojoj su posmrtni ostaci blaženoga Alojzija Stepinca.

Ova reportaža u pet nastavaka, i sa 162 fotografije, vjerojatno je prva on-line reportaža o zagrebačkoj katedrali, i mogu je preuzeti svi zainteresirani portali uz uvjet da Portal HKV-a istaknu kao izvor. (Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 20. travnja 2020.

Najpopularnije štivo srednjeg vijeka, uz Bibliju, je bestijarij ili srednjovjekovni prirodopis s popisom biljaka, životinja, demona, zmajeva i drugih mitoloških bića, kojima je po pučkom vjerovanju Bog dao magijsko svojstvo. Mistika i simbolika tih bića postaje dio likovne opreme katedrala, a s njima su osobito bogato ukrašene gotičke katedrale u Francuskoj (npr. katedrala u Chartresu). Takve neobične likove ima i zagrebačka katedrala. Sva ta neobična bića i čudovišta, zapravo zajedno čuvaju i brane od zlih sila Božju kuću na zemlji.(Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 21. travnja 2020.

Zabat pročelja (timpanon) ukrašen je skulpturom Bogorodica s djetetom Isusom i anđelima, a ispod nje nalazimo tri grba. Je li ovdje povijesni grb Slavonije (i Hrvatske) krivotvoren? Odakle na njemu peterokraka zvijezda, isklesana na način koji neodoljivo podsjeća na slobodnozidarsku Plamteću zvijezdu ili zvijezdu na jugoslavenskom ordenu?(Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 22. travnja 2020.

Zagrebačka je katedrala u jedno doba imala čak šezdesetak oltara, a velik drveni glavni oltar u svetištu, tzv. Ackermanov oltar iz 1632., bio je najveći barokni oltar, kakvog nisu imali ni u Italiji, Austriji i Mađarskoj. U preostala dva nastavka reportaže upoznat ćemo unutarnjost katedrale.(Lj. Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 23. travnja 2020.

U najstarijem dijelu zagrebačke katedrale, u velikoj apsidi srednje lađe, svetištu, nalazi se zajednička grobnica zagrebačkih (nad)biskupa, kardinala i poznatih hrvatskih nacionalnih junaka. Orgulje iznad glavnog ulaza u katedralu ubrajaju se među deset najkvalitetnijih u svijetu, i zaštićeni su spomenik nacionalne kulturne baštine. (Lj.Š.)

Detalji

Objavljeno: 16. studenoga 2008.

U organizaciji Udruga hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990.-1991. ove će se godine 17. studenog u Vukovaru održati 4. Znanstveno-stručni simpozij na temu »Ratna bolnica 1991. godine«. Prije dvije godine u vukovarskoj bolnici otvoren je i spomen muzej na sve ono što su vukovarska bolnica, njeno medicinsko osoblje, pacijenti i ranjenici pretrpjeli u tri mjeseca razaranja i okupacije grada. Potrebno se podsjetiti na te strašne i sudbonosne dane, posebno one zadnje krajem studenog 1991. Ali ne samo u studenom, postoji i svakodnevna prilika da na tom mjestu sve generacije hrvatskih učenika na satu povijesti uče uživo, o zločinu, o velikosrpskim hordama, o herojskoj obrani slobode, o međunarodnom licemjerju...(D.Borovčak)