Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

Žminj – "Krasna zemljo, Istro mila" (2/2)
 

 

Stranci su oduvijek više od nas cijenili našu kulturnu baštinu, i nerijetko je odvozili u svoje muzeje i riznice. Da 1911. godine u Žminj nije došao profesor Anton Gnus, po narodnosti Čeh i konzervator carsko-kraljevskog Središnjeg povjerenstva za zaštitu spomenika, Žminjci bi ostali bez crkvice Svetog Antuna Opata, koja zajedno sa crkvicom Svetog Trojstva predstavlja spomenik vjeri, mašti i graditeljskoj sposobnosti Istrana. 

Sveti Antun Opat i Sveto Trojstvo ne nose oznaku Zaštićene kulturne baštine RH. 

18_svante.jpg

Crkvica Svetog Antuna Opata u Žminju

18a_svante.jpg

Godina gradnje – 1381. – uklesana je u natpisu na pročelju.

Gnus je zatekao crkvicu u jadnom stanju, zapravo u njoj je bio vinski podrum i spremište za polodjelske alate, pa je nagovorio nadvojvodu-prijestolonasljednika Franju Ferdinanda da ju od siromašnog vlasnika otkupi za 450 kruna. Nakon kupovine i upisa vlasništva moglo se početi s restauracijom. A onda se dogodilo Sarajevo...

19_svante.jpg

I ovdje je unutrašnjost oslikana, kao i kod sto godina mlađe crkvice Svetog Trojstva, biblijskim prizorima koji žiteljima na slikovit način prenose kršćanski nauk. Najstarije očuvane freske u sjeverozapadnoj Hrvatskoj imamo u Loboru.

20_svante.jpg
21_svante.jpg
22_svante.jpg
23_svante.jpg

Istarski graditelji sagradili su obje crkve (Svetog Antuna Opata i Svetog Trojstva) na originalan način: masivni bočni zidovi produžuju se u bačvasti svod koji je duž crkvene lađe oblikovan u gotičkoj šiljatoj formi. 

24_svante.jpg
25_svante.jpg
26_svante.jpg
27_svante.jpg
28_svante.jpg
29_svante.jpg
30_ratko_jeromela.jpg

Gospodin Ratko Jeromela, načelnik općine Žminj, bio nam je odličan "turistički vodič“ u Žminju, kojeg voli i o kojem jako puno zna. Hvala mu!

31_sutomora.jpg

Na osami nedaleko od Žminja nalazi se crkva Sv. Marije (kolokvijalno nazvana Svetomore tj. ona koja sve može), izgrađena 1723. na temeljima jednobrodne bazilike iz XII stoljeća. 

32_sutomora.jpg

Istarska lopica (predvorje crkve) svoje podrijetlo ima u otvorenom predvorju antičkog hrama. Uobičajeno je građena s drvenom krovnom konstrukcijom koju nose kameni stupovi različitog oblika i stila, a Žminjani su iznenađujuće oblikovali stupove lopice crkve Sv. Marije. 

33_sutomora.jpg

Drveno krovište podržavaju „karijatide“, stupovi oblikovani ljudskim likom. Kisele kiše iz sjeverne Italije polako nagrizaju ove lijepo isklesane barokne svece i anđele. Uz crkvu nalazilo se antičko naselje, moguće je i ova crkva podignuta na temeljima Jupiterova hrama (jedan od iskopanih epigrafa posvećen je Jupitru), pa su neki stručnjaci iz nedaleke prošlosti pokušali oduzet ponos i dostojanstvo graditeljima ovih stupova tvrdeći da su „karijatide“ i medaljone iskopali iz antičkog naselja. 

  Antički Rimljani bi znali reći Discere non est vitiosum, sed ignorare - Nije zlo učiti, nego ne znati. 

  Ljubomir Škrinjar

{mxc}

Čet, 22-10-2020, 08:57:27

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.