Detalji

Objavljeno: 11. prosinca 2014.

Naravno, pod ovim naslovom pisat ću Crnoj Gori i Ukrajini, a čemu bih drugom!? Naime, prije izvjesnog vremena objavljen je moj članak Parada ponosa u Podgorici na portalu HRsvijet.net. Članak nije bogzna što, ali naslov je dobar. Moj prijatelj, bivši diplomat Đuro Vidmarović, na članak je reagirao člankom Ruska agresija na Ukrajinu nije izazvana Putinovom skrbi za moralnu krepost Ukrajinaca na portalu HKV-a. Zamjerio mi je što Rusiju izjednačujem s ''krijepošću'', a Zapad s Amerikom, dakle zlom. Premda ja to nigdje nisam napisao.(D. Pešorda)

Detalji

Objavljeno: 26. siječnja 2014.

Riječ je o kapitalnom djelu koje će bez sumnje zauzeti značajno mjesto u recentnoj hrvatskoj književnoznanstvenoj produkciji i, nadam se, potaknuti obnovljeni interes za Matoša koji nam i danas, sto godina nakon svoje fizičke smrti ima što reći o sebi, o nama, o Hrvatskoj koju smo, barem ja tako mislim, brzopleto utopili u novoj uniji, o svijetu u kojemu živimo i o vječnom vraćanju istih tema i dilema. (D. Pešorda)

Detalji

Objavljeno: 24. listopada 2013.

Što zaključiti nakon ove kratke analize Mandićeva otvaranja duše beogradskim Večernjim novostima? Ništa posebno, Mandić kao Mandić! Međutim, trebala bi u hrvatskoj kulturnoj javnosti – kako onoj kroatocentričnoj, tako i onoj sklonijoj kozmopolitizmu – konačno sazreti stav da zadrti nacionalizam i šovinizam svoje zagovaratelje diskreditira i intelektualno i ljudski. Stoga je Mandiću, ukoliko nismo licemjeri, mjesto na marginama književnosti. Jugoslavenske, naravno. (D. Pešorda)

Detalji

Objavljeno: 01. svibnja 2013.

Prenosimo osvrt Damira Pešorde na knjigu "Hajka na Thompsona" akademika Josipa Pečarića. Iz osvrta izdvajamo:". Pečarić je dobro prepoznao da upravo Thompson u svojim jednostavnim ali moćnim stihovima najbolje pogađa hrvatsko narodno bilo, snove i rane, nadanja i strahove hrvatske duše. Jer, budimo iskreno, hrvatstvo danas nema drugog pjesnika osim Marka Perkovića". (D. Pešorda)

Detalji

Objavljeno: 22. lipnja 2012.

Jedna od specifičnosti suvremene hrvatske kulture jest i to da se dosada gotovo isključivo negativno odredila prema nedavno završenom ratu. Zato je valjda i bilo potrebno da se nađe jedna Amerikanka, Hrvatica po vlastitom izboru a ne po rođenju, da bi jednoj od najmučnijih tema nedavnog rata pristupila ideološki i nacionalno neopterećeno, ljudski angažirano, literarno suvereno. Riječ je, naravno, o Julienne Eden Bušić i njezinom najnovijem romanu Živa glava.(D.Pešorda, HL)

Detalji

Objavljeno: 08. studenoga 2011.

''Kraj neovisnosti'' treća je knjiga svojevrsne nenamjerne trilogije. Kažem nenamjerne jer autor pišući ''ogled o naciji i državi'' s posuđenim naslovom ''Tko smo mi?'' vjerojatno nije imao u planu njezin nastavak u obliku dviju knjiga, ''Sanaderova dionica'' i ''Kraj neovisnosti''.(D.Pešorda)

Detalji

Objavljeno: 26. listopada 2011.

Prvu preobrazbu Budiša je doživio potkraj devedesetih pristavši s Račanom tikve saditi. I dok su tikve cvjetale, Budiša je namagarčen i istjeran iz 'šestice'. Malko se durio, ali Jozi Radošu i Goranu Graniću nije bio dorastao. Onda 'šestica' na izborima otišla k vragu, a televizijske ekrane i srca Hrvata osvojio je nasmiješeni čovjek s ''jamstvenom karticom'' na kojoj je narodu bilo zajamčeno pet ciljeva koje će taj čovjek za četiri godine 'ispuniti'.(D.Pešorda, HL)

Detalji

Objavljeno: 16. listopada 2011.

Da, u Hrvatskoj je jedina preostala industrija industrija laži. Medijske i političke, u biti nerazdjeljive. EPH je najuspješnija tvornica te vrste, ali ni ostale medijske kuće puno ne zaostaju, naročito HTV i Večernji list. Radnici u tim tvornicama međutim nisu ni nalik bodrim ''maljčikima'' iz spomenute pjesme beogradskih ''Idola''. Onako, više se furaju na Danteove likove.(D.Pešorda, HL)