Detalji

Objavljeno: 05. siječnja 2016.

Zbog toga desnog backgrounda određenih ljudi u Mostu često se čuje teza da će veći koalicijski partner HDZ usisati manji Most. No stvari se mogu postaviti i drukčije. HDZ-u je na desnome spektru političke scene dugo tražena alternativa. Poznato je da su mnogi nezadovoljnici davali glas HDZ-u samo zato što su se bojali da bi rasipanje glasova umanjilo rezultat desnice, to jest pogodovalo SDP-u. Uvjerljiva alternativa HDZ-u Sada kada uvjerljiva alternativa HDZ-u postoji, logično je da će dio tih glasača glasovati za Most pa bi se reklo da postoji određena mogućnost da Most usiše dio HDZ-a. (D. Pešorda, HT)

Detalji

Objavljeno: 27. prosinca 2015.

Zanimljivo je kako su divlje životinje postale glavni argument hrvatske vlasti protiv žice na slovenskoj granici, tek se uzgred stidljivo spomene da su Slovenci žicom ušli u hrvatski teritorij. U pritužbi Europskoj uniji Hrvatska nariče za stradalim košutama dok za kvadratne kilometre baš i ne mari. Koliko god da je zaštita divljih životinja važna, bojim se da to ipak nije glavni razlog zbog kojega je stvarana hrvatska država. (D. Pešorda, HT)

Detalji

Objavljeno: 29. studenoga 2015.

Nemam pojma kako će se dalje razvijati i završiti politička karijera Drage Prgometa. U normalnoj zemlji gdje važe neki uzusi, makar opstajali i uz nužnu dozu licemjerja, on bi nedvojbeno bio politički mrtvac. U Hrvatskoj često vrijede neka druga pravila, pa nije nemoguće da Drago na kraju ispadne uzoran političar ''desne orijentacije'', prihvatljiv širokoj javnosti za razliku od ''rigidnog Karamarka.'' Ipak, sve će to više ovisiti od upotrebne vrijednosti Drage Prgometa negoli od njega samog. (D. Pešorda)

Detalji

Objavljeno: 05. studenoga 2015.

I loš HDZ još uvijek je prihvatljiviji od najbenignijeg SDP-a. Ta distinkcija, čini mi se, proizlazi iz geneze tih dviju stranaka, i ne ovisi čak presudno o ljudima koji ih reprezentiraju. HDZ je neraskidivo vezan uz nastanak hrvatske države, a SDP je kao slijednik SKH neraskidivo vezan uz nastanak socijalističke Jugoslavije. Koliko god tu činjenicu zaboravljali i u ime normalnog suživota u hrvatskom društvu potiskivali, ona uvijek nekako ispliva na površinu i počne snažno utjecati na aktualne političke događaje. (D. Pešorda)

Detalji

Objavljeno: 01. studenoga 2015.

Ljupki naziv ''mjesta za čekanje i odmor'', kako se eufemistički nazivaju predviđeni imigrantski sabirni centri, ne smije nas zavarati, to čekanje može poprimiti kafkijanske razmjere, a odmor se može izroditi u niz frustracija i sukoba. Čudnovata Milanovićeva politika glede imigrantske krize doživjela je potpuni fijasko. Iz tzv. Junckerova plana prilično je razvidno da se u Hrvatskoj predviđa sabirni centar za imigrante. Za početak će to biti samo Slavonski Brod, ali kako se imigrantskoj krizi ne nazire kraj, tko zna što nas još čeka. (D. Pešorda, HT)

Detalji

Objavljeno: 23. listopada 2015.

Hrvatska je od svog nastanka raspolućena država, odnosno društvo. Onih Tuđmanovih ''dvadeset posto koji Hrvatsku nikada nisu željeli'' pokazali su se kao žilava prepreka njezinom normalnom funkcioniranju. Poznato je, naime, da se čak i skupine koje čine od 10 do 15% u ukupnoj populaciji, mogu nametnuti kao odlučujući čimbenik u upravljanju nekim društvom ako su dobro organizirane i imaju određene startne prednosti nad ostatkom društva. (D. Pešorda, HT)

Detalji

Objavljeno: 19. listopada 2015.

Priča o vlaku ima sve elemente teatra apsurda. Nejasno je zašto je uopće vlak s izbjeglicama i hrvatskim policajcima ušao na madžarski teritorij, a još je nejasnije zašto su u Vladi i policiji osjetili potrebu da se toliko blamiraju oko njegova povratka. Cijela ta buka oko vlaka isforsirana je od strane hrvatske vlasti s jednim jedinim ciljem – zaoštriti odnose sa susjednom Madžarskom. U tome besmislenom zaoštravanju Hrvatska može samo izgubiti, kao što je izgubila i u nedavnome inaćenju sa Srbijom oko zatvaranja granica. (D. Pešorda, HT)

Detalji

Objavljeno: 16. listopada 2015.

Mandić spominje ''desetine kojekakvih pravopisa...'' u Hrvatskoj. Istina je pak da su koliko-toliko relevantna tek tri: Londonac u različitim verzijama i ponekim dodanim autorom, Matičin i Silić – Anićev pravopis. Mandićev odnos prema brojkama je pomalo istočnjački, od dva-tri bez problema pravi mnoštvo, a prema činjenicama ćosićevski. Zato ga i nazvah ''starim jugolašcem''. No, budući da se deklarirao Hrvatom, štoviše Hrvatinom, dopuštam da se može nazvati i kroatolašcem ako mu tako više paše. (D. Pešorda)