... Previše je u povijesti zapamćeno zala od i danas neshvatljivih inkvizicija, reformacijskih i protureformacijskih sukoba, osmanskih i sličnih osvajačkih pohoda, ubijanja nevinih ljudi i djece u terorističkim napadima na zrakoplove, hotele i škole ili pak športaša na Olimpijskim igrama. Od bliskoistočnih sukoba, slanja židovske, muslimanske i svjetske mladeži u besmislene ratove, a u nas od popđujićevskih zlodjela do razaranja Vukovara i drugih mjesta, te mnogostrukih rušenja crkava i džamija i inih vjerskih svetinja u nedavnom Domovinskom ratu. Stoga je sasvim neprihvatljivo bez argumenata učestalo graditi napade baš na katoličanstvo i Vatikan iz kojeg i ranije i danas dopiru najsnažnije poruke za mir ...

 

 

Već sam način na koji se u Hrvatskoj provodi Proces za suradnju u jugoistočnoj Europi (SEECP) budi opravdani na strah da se ponovo dogovaraju suradnje sa susjednim balkanskim zemljama koje nemaju nikakvih dodirnih točaka sa željama i potrebama hrvatskih građana. Naime, daleko od očiju javnosti ovih dana sastaju se hrvatski predstavnici s predstavnicima Albanije, BiH, Makedonije, Crne Gore i Srbije, kako bi za 11. svibnja 2007. pripremili sastanak šefova država i vlada SEECP-a u Zagrebu, na kojem će se uspostavit na razini SEECP-a i operativno tijelo, tzv. Vijeće za suradnju. Koliko su ove aktivnosti u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske trenutno nije jasno budući da se one dobro skrivaju. No, kada bi se zaista radilo o dogovorima koji bi bili od koristi Hrvatskoj onda bi valja predsjednik Vlade, koji koristi svaku priliku kako bi istaknuo uspjehe svoje vlade, o SEECP-u zvonio na sva zvona. No, zvona se ne čuju. Prenosimo komentar Mate Kovačevića iz Fokusa u kojem se može saznati nešto više o novom balkanskom okupljanju u Zagrebu 11. svibnja.

 

 

U nedjelju, 30. prosinca 2018., u 92. godini u Buenos Airesu je preminuo poznati hrvatski javni politički djelatnik, dugogodišnji član i čelnik Hrvatske republikanske stranke (HRS), politički pisac i publicist, prof. Kazimir Katalinić. Tim povodom ponovno donosimo razgovor koji je s prof. Katalinićem 2007. za "Fokus" vodio Damir Borovčak. (hkv)

 

 

Ne smijemo biti naivni i ne reagirati na najoštriji način, na blaćenje i krivotvorenje povijesnih činjenica od strane "Baltimore Sun-a" i pisanja Julije Gorin, koja u naslovu svoga članka pita: "Kada će se svijet suprotstaviti fašističkoj Hrvatskoj?". Ako ovo ostane kao "smiješna kritika iz SAD-a", koja nas zabavlja, onda mi potvrđujemo to što piše "Baltimore Sun", što ni u kojem slučaju nije istina, ali nas zato može skupo koštati. Bilo bi zanimljivo saznati što je naša diplomacija, odnosno veleposlanstvo u SAD-u učinilo po ovom pitanju?

 

 

Posredstvom člana HKV-a iz Varaždina, dr. Nikice Majnarića, dobili smo dopis gospodina Ante Čuvala iz Sjedinjenih Američkih Država. Ugledni hrvatski iseljenik, g. Čuvalo, osvrće se na nedavnu provokaciju Julije Gorin u "Baltimore Sunu", a u nastavku predlaže bolju koordinaciju između Hrvata u Americi, više analitike i manje defanzivnih poruka prema uredništvima koja objavljuju neistine o Hrvatima i njihovoj novijoj povijesti. G. Čuvalo s pravom upozorava da kroatofobi i rasisti poput J. Gorin ne mogu naškoditi Hrvatskoj koliko sami Hrvati koji su od polovice 19. st. do danas donosili loše odluke. Na žalost, kaže, g. Čuvalo, hrvatska Vlada nema strategiju promicanja RH u stranim medijima. Reagira se individualno i sporadično, a trebalo bi u tom području voditi proaktivnu strategiju. Primjerice: imati solidne internetske stranice gdje bi se našla imena i fotografije kroatofoba, uključujući novinare, političare, itd. G. Ante Čuvalo apelira posebno na mlade Hrvate u SAD-u, koji imaju znanje i volju da prihvate njegovu inicijativu.

 

 

Objavljujemo pismo naše čitateljice Inge Lisac upućeno Vjesniku u kojem se ona osvrće na način na koji je ovaj dnevnik najavio projekciju filma "Carlina lista" u sklopu Festivala ZagrebDox. Naime, Vjesnik je bez ikakvog komentara preuzeo sliku plakata filma "Carlina lista" na kojem slika Ante Gotovine stoji do one Karadžića i Mladića. Inga Lisac navodi niz razloga zbog kojih to nije uredu, raspravljajući primjer Blagoje Adžića. Mi bi dodali kako je to što Haag ne razlikuje Gotovinu od Karadžića i Mladića sramotno. No, to što to ne čini ni Vjesnik u svojoj opremi teksta ukazuje na to kako se uzroci ovakvom stanju dobrim dijelom mogu naći u samoj Hrvatskoj.

 

 

Presuda Međunarodnog suda o tužbi BiH protiv Srbije je izuzetno značajna i za Hrvatsku, koja ne smije dopustiti zaborav svojih žrtava. U budućim međusobnim odnosima sa Srbijom neriješena pitanja iz Domovinskog rata i dalje moraju biti prioritetna, te ne može biti pomaka na drugim područjima suradnje dok su ona otvorena. Da li će se tako i postupati uvelike ovisi o tome tko će biti izborni pobjednik, odnosno tko će formirati vladu u ovom osjetljivom postizbornom četverogodišnjem razdoblju formalnog institucionaliziranja eurointegracijskih procesa.

 

 

Mene kao i moje prijatelje zbunjuju razne izjave političara, a i novinara u svezi održavanja referenduma o ulasku u Europsku Uniju. Naime, čitajući Ustavne i zakonske odredbe po mojoj skromnoj prosudbi nigdje nije zagarantiran referendum. Sve ovisi o vladajućoj garnituri i zastupnicima. Pa čak i prikupljanje potpisa građana, prije odluke predsjednika i Hrvatskog Sabora, ne osigurava referendum.