Detalji

Objavljeno: 08. rujna 2009.

Na svojoj četvrtoj sjednici, održanoj u konferencijskoj dvorani Sveti Antun, Školski odbor Srednje škole Korčula raspravljao je o inicijativi Matice hrvatske Korčula i Gradskog muzeja Korčula da se Srednja škola Korčula, iz Korčule, preimenuje u Srednju školu Petra Šegedina, Korčula. Prigoda je 100. obljetnica rođenja ovog velikana hrvatske pisane riječi, a potreba je svakako da se književnik i javni djelatnik, koji je cijeli svoj život posvetio Istini, počasti imenom naše srednje škole.(L.Botica)

Detalji

Objavljeno: 07. rujna 2009.

Kad god neki visoki dužnosnik strane zemlje dođe kod nas u državničku posjetu ne može propustiti da naše političke vođe ne opomene barem za one famozne topničke dnevnike. Nije ni čudo kad i naš Predsjednik na odlasku traži odgovornost 'virtualne' osobe koja je uništila ili spalila te 'krucijalne' dokumente toliko (ne-)bitne za optužbu naših generala u Haagu. Tako je bilo i ovaj put: na upit kako postoje pritužbe nekih članica EU-e, posebno Velike Britanije i satelita joj Nizozemske, da Hrvatska zbog 'skrivanja' tih dnevnika nedovoljno surađuje s Haaškim sudom (kao i pritužbi na nedovoljnu borbu protiv organiziranog kriminala te sporu reformu sudstva), čak i finska predsjednica Tarja Halonen naglašava: «Zaista biste trebali nastojati ojačati dijalog i suradnju s Haaškim sudom. Mislim da je to vrlo važno.» Da, da, vrlo je važno i to, da svi ratni zločinci s područja bivše Jugoslavije dođu pred lice pravde i dokažu svoju (možebitnu) nevinost na sudu jer u svim 'pravosudnim udžbenicima svijeta' lijepo stoji kako ratni zločin nikada ne zastarijeva!(D.Kalafatić)

Detalji

Objavljeno: 06. rujna 2009.

Izlazak hrvatskih političkih predstavnika iz Federalne vlade do kraja je ogolio politički sustav muslimanske-hrvatske Federacije, u kojoj Hrvati služe tek kao pokriće za sve užurbaniju centralizaciju federalne vlasti, iz koje će muslimanske političke elite, kao svoga već ustanovljena uporišta, već u dogledno vrijeme početi s jurišom na unitarizaciju cjelokupnoga područja Bosne i Hercegovine. Izlazak hrvatskih političara iz ovakve vlade pokazao je i svu nemoć hrvatskih političkih stranaka, koje su valjda računale kako je moguć civilizirani dijalog s velikobošnjačkom politikom. Dakle, kao što je svojedobno velikosrpska politika unutar bivše Jugoslavije, zahvaljujući unitarističkim modelima upravljanja, na štetu gospodarski isplativijih infrastrukturnih ulaganja gradila nerentabilnu željeznicu Beograd – Bar, danas ideolozi velikobošnjačke politike pokušavaju tzv. europski koridor autoceste VC preusmjeriti s njegova krajnjeg odredišta u hrvatskoj luci Ploče prema gradiću Neumu, u kojem fantaziraju valjda izgraditi veliku luku. No, kako je komad hercegovačke obale odnosno Neum u privatnom vlasništvu hercegovačkih Hrvata, nije teško otkriti kako se iza ovakvih cestovnih zahvata skriva neuspjela Izetbegovićeva ratna politika o muslimanskom prodoru dolinom Neretve na obale Jadranskoga mora.(M.Kovačević)

Detalji

Objavljeno: 04. rujna 2009.

Kad čitatelju slučajno pod ruku dođe 'neovisni hrvatski' Jutarnji list i pročita Jergovićev domaći uradak o tome kako je 'Eduardo pao za Hrvatsku....' u prvi mah promisli da je to preslika iz znanog engleskog tabloida 'The Sun' ili požutjelog beogradskog 'Kurira'; ali ne, i mi svog 'konja za trku imamo'. Netko će možda i posumnjati da je to govor mržnje, pa, da bi se svake sumnje riješio, i Miljenkovu mržnju u cijelosti apsolvirao, neka svakako pročita kako on piše(a) (p)o naturaliziranom Hrvatu, Eduardu da Silvi: «Naime, dok je Eduardova golgeterska uspješnost stvar individualnog talenta, njegova sklonost varanju i odsustvo svakoga srama nakon što ga uhvate u prevari, stvar je odgoja, društvenog formiranja i formatiranja, kolektiva (dakle, koga drugo doli države Hrvatske!, nap.a.) koji je Eduarda stvorio.» Možda je Eduardo i namjerno pao prisjetivši se sa strahom onoga što mu se nedavno dogodilo u 'slučajnom sudaru' s vrsnim kostolomcem Martinom Taylorom, a možda je i sudac utakmice zamijetio u očima vratara protivničke momčadi ubilačku namjeru, tradicionalno 'formiranu i formatiziranu' na britanskom (engleskom) Otoku, tko zna?(D.Kalafatić)

Detalji

Objavljeno: 03. rujna 2009.

Često smo se dosada pitali: da li živimo prerastrošno? Ja osobno u svojoj kući znam koliko posjedujem i koliko mogu potrošiti, u čarapu uvijek ostavim po koju kunu, ako nešto iskrsne. Ali promatrajući oko sebe čudim se svemu. Od državne rastrošnosti pa i luksuza (bilo na državnoj, gradskoj ili općinskoj razini) već odavno me hvata strah. Tko to sve plaća? Od malih nogu kao obrtničko dijete naučila sam da svaka igračka, knjiga, cipela, ima svoju cijenu, da moji roditelji najprije moraju kupiti sirovinu, izraditi u radionici neki proizvod, prodati ga, platiti porez, struju … i onda što ostane – može se potrošiti. Ali obrtnika već odavno nema, pa izgleda da nema više niti svijesti o tome da netko nešto mora proizvesti i prodati. Svoj poduzetnički radni vijek prošao mi je u neprestanom traganju za poboljšanjem kvalitete, uspješnosti poslovanja. I na koncu što su obrtnici u Hrvatskoj doživjeli?(D.Vatovac)

Detalji

Objavljeno: 03. rujna 2009.

Bilten 'Hrvatska i regija', 4. veljače 2009., obavijestio je zapadno-balkanski region slijedećom radosnom viješću:Predsjednik Stipe Mesić uvjeren je kako će Dragan Vasiljković odgovarati na optužbe Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku! On je kao zapovjednik postrojbe za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi (knindže), odnosno kao zapovjednik nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, mučio, zlostavljao-silovao i ubijao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije. Dakle, Mesić je bio uvjeren u Institucije pravde, kako domaće tako i one iz zemalja Commonwealth-a pa stoga i nije krio svoj optimizam: «Vjerujem da će Dragan doći jer je on iscrpio sve dosadašnje mogućnosti. Ima još formalno dvije mogućnosti žalbe, ali nakon toga nadležni ministar donosi odluku i vjerujem da će biti izručen»; a za njegovo suđenje već je prikupljeno četrdesetak svjedoka-'premlaćenih očevidaca'!(D.Kalafatić)

Detalji

Objavljeno: 01. rujna 2009.

Nakon što je Republika Hrvatska postala suverena i samostalna država (da li je to zaista tako?), 1991. godine, hrvatska dijaspora sljedećih pet godina tijekom Domovinskog rata (1991.-1995.) nije dala samo ogroman novac domovini, ona je bila lider i savjetovala je svoju prvu toliko voljenu domovinu Hrvatsku, a bila je i kulturna i moralna potpora kada je najviše trebalo! Što se je dogodilo s Hrvatima u dijaspori nakon što je Republika Hrvatska postala suverena i samostalna država? Danas su Hrvati iz dijaspore razočarani, apatični, ravnodušni, podijeljeni, nepovjerljivi jedan prema drugome i zatvoreni u svoje čahure. Mnogi Hrvati iz dijaspore počeli su polako, ali možda čak i nepovratno udaljavati se od svoje prve domovine. Ogromna greška Hrvata iz dijaspore!(Z.B.Ranogajec)

Detalji

Objavljeno: 01. rujna 2009.

Prilikom obilaska pogona pivovare 'BUP' u Kajinovu Buzetu, Mesić je potvrdio svoj državnički posjet nesvrstanoj Kubi; unatoč tome što je Hrvatska odnedavna 'blokovska zemlja', članica Kubi neprijateljskog NATO-a. Dakle, prilikom odlaska na redovnu sjednicu UN-a u New Yorku hrvatski 'globtrotter' ponovno će, usput, posjetiti i tu otočnu zemlju poznatu po šećernoj trsci, bijelom rumu 'Bacardi' i (Titovim!) cigarama marke 'Montecristo'! Odgovarajući na pitanje novinara kakve uopće koristi država Hrvatska ima od njegova posjeta toj rigidno - komunističkoj zemlji izoliranoj od demokratskog svijeta, Mesić je istaknuo da je «dovoljno pogledati sva ona vrata koja je on diljem svijeta otvorio» (prije bih rekao «poljubio»).Netremice je još dodao i to kako je kroz ta 'otvorena vrata' «hrvatsko gospodarstvo ušlo na tržišta mnogih zemalja»…valjda, od Tadžikistana preko egzotične Mongolije sve do 'olimpijske' Kine!? Uistinu, glede 'otvorenih vrata' ima on pravo, mogli bi ga slobodno nazvati portirom hrvatskog gospodarstva, jer on je otvaranjem vrata, poput voljenog mu druga Tita, pružio velike šanse hrvatskom izvozu, ali tek s bezbrojnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i prigodnim, banketima po trivijalnim gospodarskim forumima.(D.Kalafatić)