Detalji

Objavljeno: 31. kolovoza 2009.

Gospodine Predsjedniče, ne znam što Vas je ponukalo da jednom (za Vas tipičnom) prosto proširenom rečenicom bacite ljagu na kompletnu iseljenu Hrvatsku i to u kontekstu od Vas proizvoljno imputiranih navodnih rasprava hrvatske dijaspore pri donošenju zakona "koji se primjenjuju u Hrvatskoj a da o donošenju istih raspravljaju od Australije do Aljaske... ali ne sudjeluju i onda kada treba 'liječiti' financije naše zemlje"... Što se pak financijskog 'liječenja' tiče uzimam si pravo upozoriti Vas da su oni '.. .od Australije do Aljaske...' i te kako nazočni u hrvatskom BDP-u . Samo u 'nerobnom deviznom prilivu' (doznakama) sa gotovo 4%, a o izravnom trošenju vani zarađenog novca u Hrvatskoj da i ne govorimo. Zanimljivo da se tim stavkama do danas nitko od odgovornih u državi nije pobliže pozabavio.(N.Mogorović)

Detalji

Objavljeno: 31. kolovoza 2009.

Kome je upućeno priopćenje UBIUDR Podravka u svezi sa srpskim potraživanjima hrvatskih nekretnina? Je li domaćoj javnosti, političkim hrvatskim strankama, predsjednici vlade, predsjedniku države ili samoj Srbiji? Javnost koja čita dnevni tisak je upoznata sa zahtjevima Srbije, počevši od 300 000 ukradenih stanova pa nadalje. Na sva ta traženja nismo mogli u tisku pročitati ozbiljan odgovor hrvatske vlade. Valjda se držimo uobičajenog stava «lako ćemo» ili smatramo da Srbija ima pravo to tražiti ili zahtjeve smatramo neozbiljnim. Kada je jadnim Bošnjacima odbijena tužba u Haagu za srpski genocid – Srebrenicu naš sadašnji ministar pravosuđa je tada dao komentar da bi Hrvatska morala razmisliti hoće li povući svoju tužbu u Haagu protiv Srbije. Svaki komentar je suvišan. Od njega bi se očekivalo da je izjavio kako se mi moramo boriti da naša tužba bude uspješna, bez obzira koliko dugo će trajati postupak.(M.Ivanišević)

Detalji

Objavljeno: 31. kolovoza 2009.

U Europi državna borba protiv crkve je izgubljena bitka i danas prošlost. Kroz osjetno slabljenje tvrde sekularizacije narodna religija je postala kulturna matrica europskog društva. Danas se diskutira o postsekularizaciji i o civilnoj religiji. Nicolas Sarkozy, francuski predsjednik, propagira „Laicité positive“. Pod tim podrazumijeva laicitet koji počiva na etici inspiriranoj religioznim principima. Taj novi stav nije nešto sasvim novo. Poslije propasti dvaju najnehumaniji ateističkih diktatura u Europi mnogi politički filozofi ističu da današnje moderne demokratske laičke države sa svojim neutralnim svjetonazorom u stvari se ipak baziraju prešutno na religioznim etičkim principima koje laička država ne može ni garantirati ni racionalno obrazložiti. Jedan od najpoznatijih živući filozofa Jürgen Habermas danas u svojoj osamdesetoj godini upozorava da je opasno isključiti religiju iz javnosti da bi se dobilo sekularno društvo, jer se time gubi važni resurs za stvaranje životnog smisla. Filozof Hans Jonas već u prošlom stoljeću piše: “Teologija ima odgovore koje filozofija mora tek tražiti!“ Filozof Popper je naglašavao da crkva može u slobodnom otvorenom društvu stvoriti povezanost i jedinstvo demokrata, ako odustane od svoje pretenzije posjedovanja apsolutne istine!(I.Derado)

Detalji

Objavljeno: 30. kolovoza 2009.

U nedjelju 6. rujna 2009. u 11,00 sati u Zrinu će se održati misno slavlje na temeljima srušene i spaljene župne crkve Našašća Svetog Križa, koje će predvoditi pomoćni biskup zagrebački Mons. Vlado Košić. Ministarstvo kulture RH odobrilo je novac za istraživanje i uređenje utvrde Zrin, ali se to troši tko zna kako. Naime, Zrin pripada općini Dvor, a tamo je SDSS-a na vlasti. Na početku obnove u gradu je postavljen jarbol na kojem se vijorio hrvatski barjak. Prošle godine nađen je demontirani jarbol odbačen pod kamenje. Hrvatski barjak je potrgan i bačen u ugao pri ulazu u stari grad. U gradu su kosili travu flaksericom i time proizvodili buku za posjetitelje a geodeti su nešto mjerili kako bi vjerojatno impresionirali. Geodeti i kosci su valjda bili oni koji su trebali pokazati da se u Zrinu na obnovi intenzivno radi, pa čak i nedjeljom i kad Hrvati slave komemorativnu misu za duše mučenika! Ruglo od potrganog hrvatskog barjaka je vjerojatno trebalo posluzžti sramotnom ugođaju posjetitelja. Svakako predvidite vrijeme za detaljan obilazak crkve Sv. Marije Magdalene i samog grada. Detalji u gradu mogu biti 'zanimljivi', kao i detalji u crkvi i oko crkve Sv. Marije Magdalene. Oko crkve je bilo groblje od davnina, a danas nema ni tragova.(D.Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 30. kolovoza 2009.

Dana 14. prosinca 2006.g. profesorica Ina Vukić, inače prva tajnica HDZ-Australije piše Slobodnoj Dalmaciji nakon što je Davor Krile veleumnom kolumnom objasnio način na koji je tada ustašoidni Mesić izmuzao novac od 'nabrijanih ustaša', citat: «Vaš Davor Krile u svojoj kolumni 'Mesić Ustaša' primio se Mesićevih objašnjenja hrvatskoj javnosti o njegovom govoru iz 1992. kao pijan plota. Pa tako taj vaš kolumnista piše kako je Mesić dao govor u nekom zavičajnom klubu, pred ustašo-nostalgičarima ... da im izmami najprije političke simpatije pa onda novac! Nisu Mesića slušali ustašo-nostalgičari nego hrvatski narod koji se i tri godine prije tih Mesićevih govora već okupio kako bi se odazvao pozivima za pomoć iz Hrvatske u kojoj se većina ljudi izjasnila o želji za slobodom i demokracijom-za hrvatskom državom. Nema tu ustaštva, a bilo je na raznim skupovima ljudi svih mogućih političkih opredjeljenja. Mi smo već duboko imali usađene u nama političke simpatije za državu Hrvatsku, nije Mesić nikog izmijenio. Nije ni njegova nazočnost značila ništa za volju dijaspore da novčano pomogne Hrvatskoj, u ratu razaranoj-mi smo već milijune i milijune dolara sakupili i poslali mnogo prije nego što je Mesić došao 1992. među nama. Sada je cijela dijaspora kriva, prema vašoj kolumni, što je Mesić govorio.(D.Kalafatić)

Detalji

Objavljeno: 28. kolovoza 2009.

Sjećam se još famoznog "friza" na početku poglavlja povijesne čitanke u V. razredu osnovne škole kada se učenicima na taj način pokuša(va)la dočarati povijest i "nizanje događaja" koji i samim p(r)oučavanjem (p)ostaju povijest. Jedan sveučilišni profesor je čak napisao znanstveni rad da bi djeca trebala početi učiti povijest tek u VI. razredu o. š., a danas već u vrtiću uče - engleski jezik! To je donekle dobro u globalizacijskom svijetu, ali programi su zavidno i općenito prezahtjevni. Tako će djeca kad odrastu shvatiti na više jezika da jezik povijesti ipak nije linearno nizanje povijesti, već na različitim razinama ponavljanje inačica pokušaja manjine da zataška činjenice. Velike nepravde "vladari svijeta" nameću ostatku fizičkog svijeta, ali problem će uvelike poljuljati svijet kada u većoj mjeri bezuspješno zažele ovladati posmrćem ili znatno dužim životom na ovom svijetu. Jer novci su da se "ije, pije i trumpa", a to ne čine mrtvaci. Svijet (ili preciznije: ljudi u njemu) teže ili žive u demokraciji, a najsočnije plodove te "vladavine naroda" ubiru oni koji ju razložno najviše zagovaraju. Prečesto se zaboravlja na ljude koji uopće ne vide plodove bilo kojeg ljudskog procesa (nürnberškog, bolonjskog i dr.). Povezivanje svijeta i različita udruživanja (država) slični su lažni procesi svijeta kojeg poznajemo. Ili pak ne poznajemo u većoj mjeri.(Đ.Bašić)

Detalji

Objavljeno: 28. kolovoza 2009.

Iz Francuske nam dolazi zanimljiva vijest iz usta francuskog ministra okoliša Jean Louisa Borlooa, koji je u ponedjeljak izjavio kako će Francuska na Sredozemlju proglasiti isključivi gospodarski pojas. Ovaj pojas u dužini 70 milja, koji odgovara dosadašnjem ekološkom zaštitnom pojasu, a koji prema riječima ministra nije obuhvaćao i borbu protiv onečišćenja, sada će se odnositi i na sve izvore u moru, kako ribolovne tako i mineralne. Francuska se na taj korak odlučila budući su ribolovni izlovi brodova iz „cijelog svijeta“ opustošili taj dio mora i postali naprosto nepodnošljivi. Stručnjaci međunarodnog pomorskog prava znaju kako je načelo pojasa razrađeno u konvenciji UN-a o pravima mora, ili konvenciji Montego Bay (Jamaica) iz 1982., koja omogućuje obalnim državama da svoju zonu, od 12 milja teritorijalnog mora, prošire do najviše 200 milja.(D.Tučkar)

Detalji

Objavljeno: 27. kolovoza 2009.

Uvijek mi je smetalo kada bi se za predsjednika Tuđmana koristila sintagma „prvi hrvatski predsjednik“. Znao bih upitati: Zašto prvi, kad drugog nismo ni imali. Istina, Mesić je predsjednik RH, ali zar za njega uopće možemo reći da je „hrvatski predsjednik“?. Mesićevo reagiranje na članak Ivana Miklenića «Kakvog predsjednika trebamo?» („Glas Koncila“, 13. 8. 2009.) je iznova pokazao koliko sam u pravu. Zapravo, čitajući sjajan Miklenićev tekst očito je kako on želi da za slijedećeg predsjednika opet dobijemo „hrvatskog predsjednika“, pa zato i kaže kako „budući hrvatski predsjednik treba biti osoba koja voli ljude, osobito hrvatski narod i hrvatsku državu“. Jasno je da za kandidate koji dolaze iz tzv. lijeve opcije (Josipović, Pusić, Kajin, Latin) ne možemo reći da baš vole i hrvatski narod i hrvatsku državu, kao ni za sadašnjeg predsjednika koji je dva svoja mandata i svu moć koju ima predsjednička pozicija iskoristio da opravda svoje izdajničko ponašanje na Sudu u Haagu. Zar netko tko voli svoj narod i svoju državu može lažno svjedočiti na stranom sudu i protiv svog naroda i protiv svoje države?(J.Pečarić)