Suradnja RH s Haagom, dijalog ili monolog?

 

Kad god neki visoki dužnosnik strane zemlje dođe kod nas u državničku posjetu ne može propustiti da naše političke vođe ne opomene barem za one famozne topničke dnevnike. Nije ni čudo kad i naš Predsjednik na odlasku traži odgovornost 'virtualne' osobe koja je uništila ili spalila te 'krucijalne' dokumente toliko (ne-)bitne za optužbu naših generala u Haagu. Tako je bilo i ovaj put: na upit kako postoje pritužbe nekih članica EU-e, posebno Velike Britanije i satelita joj Nizozemske, da Hrvatska zbog 'skrivanja' tih dnevnika nedovoljno surađuje s Haaškim sudom (kao i pritužbi na nedovoljnu borbu protiv organiziranog kriminala te sporu reformu sudstva), čak i finska predsjednica Tarja Halonen naglašava: «Zaista biste trebali nastojati ojačati dijalog i suradnju s Haaškim sudom. Mislim da je to vrlo važno.» Da, da, vrlo je važno i to, da svi ratni zločinci s područja bivše Jugoslavije dođu pred lice pravde i dokažu svoju (možebitnu) nevinost na sudu jer u svim 'pravosudnim udžbenicima svijeta' lijepo stoji kako ratni zločin nikada ne zastarijeva!

kapetan DraganAli, 'nastojati ojačati dijalog i suradnju' s Tribunalom Hrvatska ne može sama bez pomoći onih zemalja koje, nažalost, na to nisu spremne jer neke 'demokratske zemlje' i dalje otvoreno štite ratne zločince. A toliko naglašavanu 'suradnju s Haaškim sudom' opstruira, vjerovali ili ne, čak i sama Europska Unija….kojoj i mi stremimo.

Neoborivi dokazi

Prije godinu dana Tribunal u Haagu, na zahtjev obrane u predmetu Gotovina i ostali a preko sudskog vijeća kojim predsjedava sudac Alphons Orie, subpoenom (obvezujući nalog suda), zatražio je od Europske komisije čak 95 dokumenata. Radi se o izvješćima EU-promatrača iz Knina i Zagreba, iz kolovoza 1995. godine, koji se odnose na zbivanja u vrijeme oslobodilačke 'Oluje' i poslije nje. Subpoena suda bila je (javna) tajna sve dok obrana nije ponovno od suda zatražila intervenciju budući da EU, neslani Solana, tražene dokumente nije proslijedio na sud.

Dokumenti do danas nisu dostavljeni sudu, jasno, bez ikakvih sankcija.

Zar to nije očiti primjer 'pomanjkanja dijaloga', ali ne Hrvatske nego Europske Unije s Tribunalom!? S druge strane Hrvatska je zbog nedostavljanja (nepostojećih) 'topničkih dnevnika' Tribunalu pod jakim pritiskom te iste EU, posebno Britanije i njenih trabanata. Smiješno, jer zbog takozvanog je 'prekomjernog granatiranja' Knina poginuo tek jedan (naoružani) civil i oštećeno, teže ili lakše, tek nekoliko desetaka (42) objekata kako civilnih tako i vojnih. A cinično je to da u zahtjevu za blokadu hrvatskog pristupa EU uz Veliku Britaniju prednjači upravo Nizozemska, zemlja koja Tribunalu ne bi ni mogla dostaviti nikakve 'topničke dnevnike' svojih jedinica u Srebrenici, jer su njihovi topovi kukavički šutjeli, a vojnici u Zagreb pobjegli, što je omogućilo stravični pokolj. U svezi sa Srebrenicom treba li i spominjati koja to zemlja štiti okorjelog ratnog mega-zločinca, Ratka Mladića, u svekolikom pomanjkanju dijaloga s Haagom, ili, čiji je to danas državljanin bivši državni sekretar obrane SFRJ-ota, general Veljko Kadijević, JNA-planer i glavni nalogodavac oružane agresije protiv RH?

Primjer Australije

Je li i Australiji potrebna hitna reforma sudstva zbog pravosudnog skandala učinjenog oslobađanjem čovjeka kojeg Hrvatska traži zbog ratnih zločina? Samozvani 'kapetan Dragan', australski Srbin (ili, po potrebi srpski Australac!?) bio je taj koji je na samom početku srbo-četničke okupacije suverenog hrvatskog teritorija 'organizirao ratni kriminal' u takozvanoj SAO Krajini. Taj se opskurni tip postavio na čelo paravojnih srpskih postrojbi ("knindža"), odnosno bio je zapovjednikom 'nastavnog centra' za obuku pripadnika specijalnih postrojbi 'Alfa'. To je bio edukativni centar ubojica kojeg je u Bruški (RH), glede podizanja četničkog morala, posjetilo čak i Njegovo Visočanstvo, princ Tomislav Karađorđević. O tom 'bjeloglavom supu', bez ikakve sumnje ratnom zločincu postoji 'sijaset' ratnih audio- i video- zapisa pa bi HRT preko Denis Latinovog reportera Saše Kosanovića mogao napraviti jedan podulji 'ratni dokumentarac'.

A svako pravosuđe na svijetu, pa tako i australsko, dužno je poštovati barem naloge s Međunarodnih tjeralica jer osumnjičenik za ratne zločine, optuženik po hrvatskom pravosuđu ili 'lice s tjeralice', svoju nevinost može jedino na Sudu obraniti. Jednako kako to već godinama jalovo čine hrvatski generali Markač, Čermak i Gotovina. A oni su pošteno branili svoju, hrvatsku grudu upravo od takvih plaćenih ubojica-uljeza kakav je srpski Australac Daniel Snedden. Međutim, odluka saveznog suda 'demokratske zemlje' Australije o puštanju na slobodu tog zločinca glasi: «Postoji osnovana sumnja za vjerovanje da bi Dragan Vasiljković po isporuci RH mogao biti kažnjen ili zatvoren, te da bi mu se mogla uskratiti osobna sloboda temeljem njegove (srpske) nacionalnosti ili političkih stavova». I nije ona toliko pljuska hrvatskom sudstvu nego neviđena sramota australskog pravosuđa. I zato ne bez ironije zaključujemo kako se Australija boji za sudbinu 'svog građanina', makar bio i ratni zločinac, premda dobro zna kako je Hrvatska bila pravedno stroga prema 'svojim ratnim zločincima' kao što su već osuđeni Branimir Glavaš, utamničeni Mirko Norac, stražari iz Lore i mnogi drugi.

Damir Kalafatić

Post scriptum

Američki general Anthony Jones, svjedok-ekspert na suđenju hrvatskim generalima u Haagu, rujna ove godine, zadivljeno je govorio o sposobnostima i hrabrosti generala Gotovine, koji je unatoč svim problemima uspješno okončao Oluju i doveo do mira u Daytonu.

Dakle, američki general bio je zadivljen Gotovinom, a naš državni odvjetnik Mladen Bajić ispijao je 'Dom Perignon' zajedno s del-ponte-ovskom vješticom nakon njegova uspješnog uhićenja; lijepo i nezaboravno.

{mxc}

 

 

Pon, 27-04-2026, 04:26:45

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.