- Detalji
1982. izbio je, po ondašnjem jugoslavenskom mnijenju, pomalo čudan rat. Zaratile su Argentina i Velika Britanija oko Falklandskih otoka. Bilo mi je tada tek dvadesetak godina i svjetska politika me nije previše zanimala pa sam, kao i većina mojih vršnjaka, zaključio da se tu više radi o britanskom spašavanju časti i principijelnoj obrani imperijalne slave negoli o stvarnom britanskom interesu da pod svojom vlašću zadrži nekoliko polupustih otoka i ''dva-tri stada ovaca''. Takvima su naime bili ovdašnjoj javnosti predstavljeni Falklandski otoci. Kad se toga sjetim, odmah mi bude jasno zašto je na danas na tribinama gdje se govori o politici publika redom starija od pedeset. Mlade zanimaju neke druge stvari, priča o politici, ukoliko nije poziv na revoluciju, čini im se dosadnom.(D.Pešorda)
- Detalji
U subotu 6. ožujka 2010. godine u dvorani „Novinarskog doma“ u Zagrebu pred više od 300 izaslanika u Zagrebu održana je utemeljiteljska skupština HSP dr. Ante Starčević za Grad Zagreb. Tom prilikom, za predsjednika je jednoglasno izabran mr. sci. Trpimir Goluža, dr. med.. Također, izabrana su i sva ostala Statutom predviđena stranačka tijela. Nazočne su pozdravili najviši stranački dužnosnici, glavni tajnik Pero Ćorić, zamjenici predsjednice prof. dr. Radoslav Galić i mag. iur. Pero Kovačević, te predsjednica stranke Ruža Tomašić.
- Detalji
"U Dubrovniku je u kasnije vrijeme vrhovnu vlast imalo u rukama 'Veliko vijeće', u kojem su bila izabrana odrasla vlastela; to je vijeće izdavalo i mijenjalo zakone i sve važnije odredbe, postavljalo sve više činovnike, a po njima i niže - jednom riječju cijela uprava općine, a kasnije republike morala je udovoljavati njegovoj suverenoj volji, a svi su javni namještenici bili njegovi eksponenti i njemu odgovorni. Kada je Veliko vijeće nastalo, ne znamo, ali kao svuda u srednjem vijeku, tako se bez sumnje i u Dubrovniku razvijalo usporedno sa samom općinom: najprije su se ugledniji stanovnici mjesta (sa)stajali dogovarati o stvarima koje se tiču cijeloga mjesta, a zatim su malo-pomalo moćniji i bogatiji o tim stvarima sami odlučivali i ne pitajući slabije i siromašnije, dok su se napokon ta gospoda pretvorila u kastu vlastele što su ostalima jednostavno zapovijedali. Ne znamo, dakle, kada je zbor te gospode-vlastele postao priznatom javnom vlašću i kada je dobio to ime, koje svakako pretpostavlja da je uz to Veliko vijeće bilo i drugo, kakvo je bilo i u Dubrovniku 'Malo vijeće' koje je vršilo odredbe Velikoga; ali svakako Veliko je vijeće bilo dosta vremena prije 1235. kada se prvi put spominje u dokumentima. Nije također sigurno da li je u starije vrijeme vrijeme ipak postojala neka vlast i nad Velikim vijećem.(Đ.Bašić)
- Detalji
Vaša izjava gospođo predsjednice Vlade RH na provokacije, koje vrši srpski predsjednik Boris Tadić, pokazuje kao da niste upoznati s bitnim dokazima, koji cijelom svijetu pa i srpskoj javnosti ukazuju, da je Tadićev pristup neodrživ. Organizacija ujedinjenih nacija imala je veliki broj svojih stručnjaka i predstavnika koji su dugo proučavali stanje na području BiH. Iz toga je proisteklo Izvješće specijalizirane institucije UN odnosno Report of the Economic and Social Council UN, 22. Aug. 1995., u kojemu se pod točkom 93 navodi:„.... Pad Srebrenice i Žepe doveo je do tragedije, gubitka života i ozbiljnog ugrožavanja ljudskih prava. Istodobno, to je ozbiljno potkopalo vjerodostojnost Vijeća sigurnosti, generalnog tajnika i cijelog sistema Ujedinjenih naroda.....“.(dr.sc.I.Lisac)
- Detalji
Danima razmišljam o napisanim komentarima čitatelja, te njihovim idejama; da li se političar treba uključiti u neki protest protiv vlasti ili ne. Iako je to složena misao, istina je samo jedna i po meni ona takva nosi progres. Svako determiniranje nečega očitog uvijek dobije loše konotacije. Politika ima u mogim prosvjedima svoje prste, iako se nazivaju "spontanima", a nekako nam je najveće mjerilo takve "spontanosti" unio Milošević s njegovim "događanjem naroda", pa sad svaki političar dobro osluškuje teren prije samog uključivanja u takve proteste i štrajkove.(I.Drenjančević)
- Detalji
3. ožujka 2010. godine u Splitu u Velikoj dvorani nadbiskupskog sjemeništa predstavljene su 3 knjige mons. Jurja Batelje o kardinalu Alojziju Stepincu. S tog predstavljanja donosimo izlaganje prof. Branimira Lukšića. "Kad su došli na vlast u Hrvatskoj nakon 2. svjetskoga rata komunisti su likvidirali veliku većinu intelektualaca, profesora, pisaca, akademika, svećenika, redovnika i redovnica, koji su svojim znanjem i ugledom odskakali od komunističkog idealtipskog čovjeka, zbog navodne kulturne suradnje s okupatorom. Konačno je došao red i na najvišu duhovnu vertikalu, na zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija Stepinca. Tada se obistinio jedan dio Stepinčeve proročke vizije koju je on zabilježio u svome dnevniku još 5.studenoga 1940. godine: “Pobijedi li Njemačka biti će grozan teror i propast za male narode. Pobijedi li Engleska ostat će na vlasti masoni, Židovi, prema tome nemoral, korupcija u našim zemljama. Pobijedi li SSSR onda je đavo dobio vlast nad svijetom i pakao“."
- Detalji
Savjet crnogorske Vlade za izgradnju autoputova preporučio je Vladi Crne Gore da na idućoj sjednici definitivno raskine koncesijski ugovor s hrvatskim konzorcijem jer nije osigurao jamstva za financiranje izgradnje autoputa Bar – Boljare u skladu s uvjetima međunarodnog natječaja. Zbog neispunjenja uvjeta natječaja, Crnogorci su bili prisiljeni otkazati taj 'posao stoljeća' hrvatskom konzorciju vrijedan 2,77 milijardi eura i obratiti se 'drugoplasiranom' koji je dao za 1,2 milijarde eura višu ponudu!? Drugoplasirani na natječaju, izraelsko-grčki konzorcij ACH-Aktor koji je ponudio 3,9 milijardi eura za izgradnju autoputa Bar – Boljare, bit će pozvan na nove pregovore kao 'prvoplasirani', s ograničenjem da u mjesec dana dostavi traženu dokumentaciju i potpiše ugovore. Uistinu, teško je povjerovati da je 'drugoplasirani' na natječaju ponudio cijenu koja je viša za četrdeset posto(3,90:2,77)….i u konačnici dobio posao; bogata li je ova državica Crna Gora!(D.Kalafatić)
- Detalji
Ustavni progon hercegbosanskih Hrvata iz Republike Hrvatske, što ga je godinama poticala uglavnom oporbena politička elita, a na posljetku prihvatila i Vlada, donijet će nevolje ne samo Hrvatima, koji su ostali izvan granica matične države, nego i samoj Republici Hrvatskoj. Zbog neravnopravna položaja u Bosni i Hercegovini, a sad politički napušteni i zakonski diskriminirani u Hrvatskoj, hercegbosanski Hrvati su prisiljeni na teritoriju, koji je većinski u njihovim rukama, formirati vlastitu federalnu jedinicu. Bošnjačka ratna politika i poslijeratni sarajevski unitarizam potisnuli su Hrvate iz mnogih dijelova središnje Bosne pa će im teritorij od Drvara preko Mostara do Stoca ostati jedina uporišna točka. Nakon diskriminirajućih odluka u Hrvatskom saboru, njihove opravdane zahtjeve mogu trenutno čak i zaustaviti sarajevski i međunarodni pritisci, nu težnje naroda nikad ne će spriječiti pa će svako demokratsko očitovanje volje ići u prilog njihovu osamostaljenju.(M.Kovačević)
- Detalji
Kad jedna mala i prezadužena zemlja u recesiji kao što je Hrvatska otvori jedan svjetski značajan muzej pračovjeka - neandertalca, vrijedan 60 milijuna kuna, onda je protokolarni red da tom otvaranju nazoči i njen Predsjednik. Sjetimo se samo Josipovićeva vitalnog prethodnika koji je imao vremena za 'sve', od rezanja vinove loze za Vincekovo do stočnog sajma u Gudovcu. Doduše, Stipan je izbjegavao jedino Katoličku crkvu opstruirajući svečane mise za Domovinu, bile one u Zagrebu, Kninu ili Vukovaru. Ali nasljednika mu Josipovića ovom prigodom u Krapini nema jer je zauzet važnim administrativnim poslovima, između ostalog: obilježavanjem Dana bolesti i bolesnika. Ustvari, pravdoljubivi čovjek se možda uvrijedio jer mu zlobni 'desničari' nisu na vrijeme poslali poziv pa je delegirao svoju vrijednu savjetnicu za svekolika društvena pitanja, Zrinku Vrabec-Mojzeš koja na otvaranju ni jedne riječi nije prozborila. No, je li stvar samo u administraciji i zaboravu?(D.Kalafatić)
Potkategorije
Ivan Raos 32
Ivan Raos
Slaven Šuba 163
Mile Pešorda 31
UHD91 11
Marijan Jošt 26
Mate Kovač 10
Damir Pešorda 430
Ante Bokšić 12
Artur Bagdasarov 453
Romano Sole 12
Mirko Omrčen 74
Mile Prpa 187
Zdravko Mršić 101
Ivo Derado 30
Mate Kovačević 135
Mira Ivanišević 220
Damir Tučkar 181
Vaši prilozi 2491
Damir Kalafatić 277
Đivo Bašić 81
Prilozi članova 196
Egon Kraljević 121
Jakov Mamić 15
Ante Periša 12
Lucija Fosić 46
D. S. 5
Antun Babić 86
Željko Dogan 148
Nevenka Nekić 357
Zlatko Miliša 328
Zoran Vukman 52
Obnova 24
Marko Curać 149
Josip Sabol 159
Ivan Bekavac 57
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

