Damir PolančecHSP dr. Ante Starčević danas je izdala priopćenje za javnost vezano uz uhićenje Damira Polančeca. Kako stoji u priopćenju kojeg potpisuje zamjenik predsjednice stranke Pero Kovačević, HSP dr. Ante Starčević želi vjerovati da je današnje uhićenje bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca u funkciji raščišćavanja i utvrđivanje pune istine u aferi „Podravka" i aferi „INA" i nagovještaj da u Hrvatskoj više nema nedodirljivih pred zakonom. Naglašavaju kako su upravo oni reagirali i tražili od Državnog odvjetništva da neosporno utvrdi jesu li izjave bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca dane hrvatskoj javnosti o navodnoj umiješanosti bivšeg predsjednika Republike Stjepana Mesića pritisak na rad pravosudnih organa ili su nečim utemeljene.(hkv)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ivo JosipovićDana 20. studenog prošle godine Hrvatski sabor je sa 129 glasova 'za' glatko, bez ikakvih ozbiljnijih primjedbi, ratificirao Sporazum o arbitraži Hrvatske i Slovenije. Premda je iznio niz kritika na račun sporazuma, šef SDP-a Zoran Milanović je na kraju ipak popustio i dao svoj glas za ratifikaciju kao i većina SDP-ovaca, osim zastupnika Ive Josipovića i partijskog disidenta, kontroverznog Ivice Pančića. Ipak, ostaje pitanje: je li tadašnji predsjednički kandidat Ivo Josipović dobio odobrenje kluba SDP-a da glasa protiv arbitraže ili je to bio njegov autohtoni stav obzirom na 'funkciju' respektabilnog profesora Pravnog fakulteta ... komu bi pravo trebalo biti u 'malom prstu'!?(D.Kalafatić)

Add a comment Add a comment        
 

 

FeralFali mi pomalo propali Feral Tribune. Tamo u jednoj rubrici engleskog naziva objavljivali su brižno prikupljene misli autentičnih hrvatskih intelektualaca. Kako prikupljači bjehu više revni negoli pametni, znali su i omanuti te kao izabranu donijeti i poneku sasvim prosječnu ili čak bezvrijednu misao. No veći dio njihova prikupljenog materijala ipak predstavlja vrijedno blago. Nađe se tu Zidića, Aralice, Pečarića, Ivkošića, Kovačevića, a, bogme, i pokoja moja lijepa rečenica. Feral je uglavnom bio huškački, orjunaški list, no zbog te rubrike kod mene su uvijek imali određeni bonus. Stoga se nisam veselio kad je bešćutni kapitalizam pregazio taj relikt komunizma s ''ljudskim licem''. To što je to ''ljudsko lice'' mnoge podsjećalo na lice friško i nevješto obrijanog četnika, druga je stvar.(D.Pešorda)

Add a comment Add a comment        
 

 

Naša JugoslavijaDnevni je tisak ovih dana prenio vijest kako je 21. ožujka u Zagrebu održan osnivački skup Udruženja „Naša Jugoslavija". Međutim, informacija o ovome događaju ostala je škrta, pa se ne zna tko su inicijatori i gdje je održan skup. Međutim, naveden je osnovni cilj: „Provođenje aktivnosti kojima će se omogućiti da se nacionalnost Jugoslaven uvrsti u red službeno priznatih nacija u svim zemljama nastalim na području nekadašnje SFRJ". Ovaj osnovni cilj Udruženja u slatkorječivom priopćenju sa skupa dopunjen je argumentacijom da kao Jugoslaveni oni imaju pravo na očuvanje identiteta, povijesne, umjetničke, jezične i književne baštine. Nadalje, u priopćenju novosnovani Jugoslaveni navode kako je riječ o temama koje su niz godina u javnosti negativno predstavljane ili su postale tabu teme, te tako poznato zvuči i tvrdnja da je neophodno raditi na nadilaženju nacionalnih podjela te približavanju ratom zavađenih naroda i stvaranju prijateljskih odnosa.(D.Tučkar)

Add a comment Add a comment        
 

 

Tadić i JosipovićDok se u Opatiji odvijao ovaj neformalni povijesni sastanak 'Jugo-sfere na vrhu' bio sam u posjetu kod prijatelja u Nuštru, mjestu koje se nalazi između Vinkovaca i Vukovara, mjestu koje je po kvadratnom metru 'dobilo' više razornih projektila od Vukovara. Obišli smo hrvatskim novcem obnovljeni Cerić, Marince, Bogdanovce i sam Vukovar. Tragovi srbo-četničkog razaranja još su uvijek uočljivi, s lijeve i desne strane ceste stoje prijeteći znakovi upozorenja s mrtvačkom glavom: 'pazi mine'. Prijatelj mi je 1991.g. prekinuo studij šumarstva, te zajedno s ocem i bratom uzeo pušku u ruke i stao na branik svoje napadnute domovine Hrvatske. Na lijepu, obiteljsku kuću pale su tijekom rata četiri tenkovske granate uz šest minobacačkih pa su i danas uočljivi ožiljci tog bestijalnog razaranja. (D.Kalafatić)

Add a comment Add a comment        
 

 

kaktusIako je o 'slučaju Blanke Vlašić' na raznim portalima već u više navrata dosta toga napisano, osjećam potrebu napisati još nešto o tome čemu služe (požutjela) sredstva takozvanog javnog 'informiranja' i upitati se postoji li zakonski limit koji im u ime takozvane 'slobode govora' dozvoljava da pišu i objavljuju što ih volja pljujući i po najvećim hrvatskim vrijednostima, makar to bile i one športske. Dakle, dok se naša najbolja atletičarka Blanka Vlašić u Dohi baš pripremala za svjetsko atletsko prvenstvo u dvorani, u njezinoj domovini upravo se oko nje podigla prava bura s očitom namjerom utjecaja na njezinu psihu. No, 'bura' se nije digla zbog njezinih izvanrednih športskih uspjeha, već zbog nečega što spada u najprimitivnije tračerske rubrike opskurnog medijskog žutila. Naime, portal kontroverznog novinara Matije Babića, «Index.hr» prvi je, a tko bi drugi, neposredno uoči Blankinog nastupa u Dohi objavio informaciju da Internetom kruži lascivni porno uradak vezan uz najbolju svjetsku atletičarku u skoku u vis. (D.Kalafatić)

Add a comment Add a comment        
 

 

Rajko GrlićRiječi, kao i ljudi, imaju sudbinu. Riječ 'avlija' jedna je od prvih koje sam naučio, s kojom sam odrastao. Kada god bih krenuo na dvor, izišao bih u avliju. Tada nisam znao da je 'avlija' turcizam, a i da sam znao, ne bi mi to bogzna što značilo. Moj tadašnji doživljaj svijeta bio je nalik onome iz Borgesove pjesme Događaj u kojoj pjesnik pokušava uhvatiti prvotnost događaja, nastanak imena: To su bizoni rekoh. A ta riječ/ Ranije nije prošla mi kroz usta,/ Al osjetih da to je pravo ime. Doduše, te prve riječi nisam izmišljao, upijao sam iz okoline, ali prvotnost doživljaja bješe tu. Sjajna i intenzivna kao u zoru vremena. Avliju je, svejedno, potisnulo dvorište. Riječi su i inače zadobile slojevitost. Poput glavice luka. Ljuštiti ih često nije ugodno. Oči suze, a na kraju nakon zadnjeg sloja uvijek dobiješ prazninu, ništa. Koje je, ako me moje davnašnje iščitavanje taoističke literature ne vara, u središtu svega. Tako da čovjek s vremenom postane zahvalan riječima koje je pogubio usput, odrekao ih se, zanemario. Jer kada im se vrati, otkrije u njima djelić one prvotnosti, onu jezgru u kojoj je bizon bizon jer drukčije ne može biti.(D.Pešorda)

Add a comment Add a comment        
 

 

cjepivoWilliam Engdahl - pisac i u nas tiskanih bestselera Stoljeće rata, Sjeme uništenja i Stoljeće rata 2, na svojoj web stranici Geopolitics-Geoeconomics pod naslovom “Bill Gates govori o 'vakcinama za smanjenje populacije' komentira nedavni govor Bill Gatesa na konferenciji TED2010. Dozvolite da vam, uz pokoji moj komentar, prenesem osnovne misli Engdahla. Bill Gates - jedan od najmoćnijih ljudi danas, ne krije namjeru da pomoću cjepiva smanji rast svjetske populacije. Siječnja 2010. na Davos World Economic Forumu, on je naznanio da će zaklada Billa i Melinde Gates tijekom narednog desetljeća dati 10 milijardi US$ za razvoj novih cjepiva za djecu Afrike i drugih zemalja Trećeg svijeta. Ta je zaklada u partnerstvu sa Svjetskom bankom, Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO), te industrijom cjepiva, sponsor Globalne aliance za vakcinaciju i imunizaciju (GAVI). Cilj GAVI je cjepljenje svakog novorođenčeta u nerazvijenim zemljama. Naivni čitatelj će pomisliti kako se radi o dobročinstvu, no pogledajmo dalje. Zapaženo je da industrija cjepiva, kada ne može cjepiva plasirati u zemlje razvijenog zapada, 'odlaže' opasna, netestirana, štetna cjepiva u zemlje Trećeg svijeta. Stoga neke organizacije iznose sumnju da je stvarna svrha vakcinacije učiniti ljude osjetljivim, bolesnim i sklonim umiranju.(M.Jošt)

Add a comment Add a comment        
 

 

Jedino HrvatskaHrvatska narodna banka je od stranke 'Jedino Hrvatska' zatražila da uništi sve plakate putem kojih građanima nudi novčanu nagradu za novinske članke, jer se na tom plakatu nalazi veliki preslik novčanice od 500 kuna. U dopisu kojeg je potpisao direktor Nacionalnog centra za borbu protiv krivotvorenja Boris Raguž, stranku se upozorava da je HNB nositelj svih autorskih prava na dizajn novčanica te da stoga reproduciranje kunskih novčanica nije dozvoljeno. Jedino Hrvatska je otiskala plakate putem kojih hrvatskim građanima nudi ukupni nagradni fond od deset tisuća kuna za članke objavljene u hrvatskom dnevnom tisku u kojima se bilo koji hrvatski građanin izjasnio protiv ulaska u Europsku uniju.(M.Bošnjak)

Add a comment Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

 

 

Sri, 29-04-2026, 11:38:25

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.