Stojan VučičevićU bosanskohercegovačkoj publicistici o pjesništvu Stojana Vučićevića pisano je malo. Mogući razlozi nisu u vrijednosti njegova pjesništva, nego dijelom u ranom odlasku iz rodnog kraja, istočnog dijela Hercegovine, te posebice u političkoj orijentaciji pjesnika koja propituje komunističku vladavinu i političku sudbinu njegova naroda. U Humskom zborniku III, Ravno, Popovo, Ravno - Zagreb, 1997., (priredio Ivo Lučić), u njegovom prvom dijelu na pedesetak stranica pored izabranih pjesama Stojana Vučićevića i njegova putopisa „Četiri stolačke serdžade", doneseni su i tekstovi: „Pjesništvo Stojana Vučićevića" od Krešimira Begića, „Putopisna proza Stojana Vučićevića", „Bibliografija, kritike i životopis Stojana Vučićevića" , i „Moje sjećanje na Stojana" (prilog životopisu) autorice Line Kežić. U spomenutom Humskom zborniku Lina Kežić, novinarka u Redakciji kulture Hrvatske televizije i književna kritičarka, u svom radu „Bibliografija, kritike i životopis Stojana Vučićevića" navodi kako je pored nazočnosti pjesništva Stojana Vučićevića u dvjema antologijama objavljenim u BiH: Stevana Tontića,  Novije pjesništvo Bosne i Hercegovine, izd. Svjetlost, Sarajevo, 1990. (uvrštena pjesma: Visla) i Veselka Koromana, Hrvatska proza Bosne i Hercegovine od Matije Divkovića do danas, izd. Ministarstvo prosvjete, kulture i športa HR Herceg-Bosne, Mostar, HKD Napredak, Split i PPC, Međugorje, 1995. (uvršten putopis: Pet međimurskih goblena).(Ž.Raguž)

Add a comment Add a comment        
 

 

kapitalizamKapitalizam je u principu nepravedan ekonomski sustav; nažalost, bolja alternativa do sada nije postojala, a bolja se ne vidi ni u doglednoj budućnosti. U kapitalizmu vlada onaj kreativni ekonomski duh koji u principu želi zlo, a čini dobro. Razumnoj i demokratskoj politici ostaje samo umjetnost kako preko tržišta, poreza i financija minimalizirati zlo, a maksimalizirati dobro. Idealni društveni sistem je pobožna želja, ludo obećanje naivnih utopija. Na koncu ni priroda nije pravedna! Efikasnost i uspješnost kapitalizma je rezultat ekonomskog kategoričkog imperativa u traženju individualnog profita. U kompeticiji s drugim pojedincima, s jednakim tržišnim šansama, taj imperativ je stvorio u zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi najveće blagostanje u njihovoj povijesti. Europa je koncem 19. stoljeća živjela kao što se danas živi u Indiji, a koncem 18. stoljeća kao što živi danas većina u Africi!(dr.sc.I.Derado)

Add a comment Add a comment        
 

 

ČačićPredsjednik HNS-a Radimir Čačić predstavio je četiri strateške razvojne poluge odnosno projekte atraktivne za strane investitore temeljem kojih bi Hrvatska, ustvrdio je onako 'od pasa', do 2015. privukla između 15 i 17 milijardi eura za dugoročan i održiv gospodarski razvoj. Osim toga on ima u svojoj ladici čak dvadeset konkretnih projekata koje je spreman bez ikakve naknade ponuditi nesposobnoj Vladi! Radimir Čačić je na konferenciji za novinare rekao da je hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini došlo u, crnih li metafora, 'zonu tonjenja', da je 'palo ispod površine vode' i nema snage za oporavak, te mu stoga nužno treba 'infuzija u krvotok' stranog kapitala, prvenstveno onog iz bogatih europskih strukturnih fondova, koji bi povratio svoja ulaganja, a Hrvatskoj ostavio temelj za održivi razvoj. (D.Kalafatić)

Add a comment Add a comment        
 

 

vatrogasna kolaOdlukom SDP-ove koalicijske vlade RH iz listopada 2003. godine, posao nabave 210 vatrogasnih vozila dobio je direktnom pogodbom (i uz 30 posto ili 182 milijuna kuna skuplju ponudu) konzorcij tvrtki Debis IT (Daimler Financial Service) iz Berlina i IM Metal (IMM) iz Ozlja. Ali konzorcij nije ispoštovao neke od glavnih ugovornih obveza. Nastala šteta za državu je osamnaest puta veća od one kod takozvanih 'Rončevićevih vojnih kamiona' (182 prema deset milijuna). Prema kupoprodajnom ugovoru vrijednom nemalih 85 milijuna eura, konzorcij se obvezao da će nadogradnju i kompletiranje vozila kupljenih od Daimler-Mercedesa izvršiti IMM-Ozalj zajedno s kooperantskim hrvatskim poduzećima. No, prema javno obznanjenim podacima taj dio ugovorne obveze nikad nije realiziran. Najveći dio nadogradnje obavljen je ipak u inozemstvu.(D.Kalafatić)

Add a comment Add a comment        
 

 

Hrvatski konjanikOd srednjeg vijeka hrvatske vojnike se spominje u velikim ratničkim epopejama kad su oni bili nazočni na mnogobrojnim bojištima. U Francuskoj su im kraljevi davali povlaštena mjesta unutar kraljevske vojske, a kasnije je car Napoleon koristio njihove usluge. Poznata je već priča o «estradiots ou corvats» kralja Luja XII. kao i Royal Cravate Luja XIV. i husara u Napoleonovoj Velikoj vojsci. Čak i protivnici Francuske imali su hrvatske trupe: 1636. godine, u jeku Tridesetogodišnjeg rata, hrvatske trupe su opkolile Corbie pored Amiensa. Zatim, 1744. godine, Trenkovi panduri zauzimaju Lauterbourg i Saverne, a 1814. godine, bataljuni generala Bubne zauzimaju Annecy. Vojnici koji su služili Francuskoj bili su stacionirani oko Pariza, dočim su na sjeveru zemlje bili Hrvati koji su napadali Francusku. Izgleda da vojne postrojbe Hrvata nisu ostavili tragove u ostalim dijelovima Francuske... Osim možda uz jednu zanimljivu iznimku na Korzici, kada se nekolicina Hrvata pojavljuje u lokalnoj povijesti...(C. Dolbeau)

Add a comment Add a comment        
 

 

EUTreba visoko cijeniti konstataciju sa naslovne stranice najnovijeg broja Hrvatskog lista (broj 288) „Svaku večer dobra večer" , po kojoj je gospođa Vesna Pusić rekorderka po broju nastupa u programu HTV-a u posljednjem jednogodišnjem razdoblju. Ona doista doživljava i dobru večer i dobar dan, jer joj je omogućeno kao predstavnici Hrvatskog sabora u mnogim međunarodnim institucijama skrivati istinu upravo pred Hrvatskim saborom. Naime, dana 2. travnja 2010. g. se navršava prva godišnjica kako je Europski parlament u Bruxelesu donio Rezoluciju o Europskoj savjesti i totalitarizmu, određujući 23. kolovoza kao Dan za komemoraciju svim žrtvama tih režima. Taj dan se u tekstovima vezanim za Rezoluciju nazivlje engl. „ A combined day of commemoration for the victims of nazism and communism" ili u prijevodu „Mješoviti dan komemoracije za žrtve nacizma i komunizma".(dr.sc. I.Lisac)

Add a comment Add a comment        
 

 

školaDanas ništa nije nemoguće. Ravnatelji su uistinu „bogovi" u školama, dobro prekriveni velom politike, ali, nisu svi isti po svojim karakterima. Ima dobrih ljudi i ravnatelja, ali ima i ravnatelja koji su surogat prosvjetnoj službi. U prvom redu, ravnatelj bi trebao ispuniti dvije osnovne karakteristike: biti stručnjak i biti čovjek koji će znati toleranciju, koji ne će biti onaj koji će kažnjavati, a nikako otpustiti djelatnika. U slučaju Vlade Vladića, dobrog stručnjaka, organizatora, znanstvenika, književnika... uplela se i ambicija ravnatelja „boga". U istom žrvnju sam i sam bio, dva puta štrajkao glađu, dok nije bezumlju došao kraj. Danas je nešto sasvim drugo, a mislim, kako je oduvijek moglo, trebalo biti tako.(F.Lovrić)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ivo JosipovićU jučerašnjem Dnevniku Hrvatske televizije prikazana je kratka reportaža o posjeti predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josipovića Jasenovcu. Kako je u samoj reportaži kazano, hrvatski je predsjednik u Jasenovac stigao bez pompe i velike pratnje, razgledao spomen područje i položio vijenac pred spomenik stradalim u Jasenovcu. U vrlo kratkoj izjavi novinaru HTV-a Josipović je rekao da je došao odati počast svima stradalim u Jasenovcu i osuditi krivce za njihovo stradanje. Smatramo kako je posjet predsjednika Josipovića, i kako su prenijeli mediji, daleko primjereniji nego posjeti njegovog prethodnika. Josipović je učinio ono što se od predsjednika i očekuje, bez politiziranja je osudio zločine i zločince, i odao počast i poštovanje njihovim žrtvama. Njegov je prethodnik uvijek dolazio s velikom svitom, među kojima je bilo mnogo onih s crvenim petokrakama i srpom i čekićem na kapama, dakle, sa simbolima komunizma.(mš)

Add a comment Add a comment        
 

 

Vesna TeršeličDonosimo tekst Damira Kalafatića na najavljeni okrugli stol koji će se pod nazivom "Učinkovitije procesuiranje ratnih zločina te obeštećenje preživjelih i obiteljskih žrtava" održati 31. ožujka 2010. u Zagrebu. "Ne zaboravite 'gospodo hajkaši': Kroz srpske koncentracijskee logore prošlo je tridesetak tisuća branitelja i civila. Te logore Srbija ne priznaje ni dan danas. U logorima je pobijeno najmanje 300 ljudi a 3.000 ih je skončalo nakon izlaska iz logora - bili su na smrt pretučeni; pa, gospođo Teršelič, suočite se konačno s prošlošću i prestanite dok je na vrijeme s hajkom na ljude koji su branili svoju domovinu, našu Hrvatsku!"

Add a comment Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

 

 

Sri, 29-04-2026, 11:38:47

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.