- Detalji
U bosanskohercegovačkoj publicistici o pjesništvu Stojana Vučićevića pisano je malo. Mogući razlozi nisu u vrijednosti njegova pjesništva, nego dijelom u ranom odlasku iz rodnog kraja, istočnog dijela Hercegovine, te posebice u političkoj orijentaciji pjesnika koja propituje komunističku vladavinu i političku sudbinu njegova naroda. U Humskom zborniku III, Ravno, Popovo, Ravno - Zagreb, 1997., (priredio Ivo Lučić), u njegovom prvom dijelu na pedesetak stranica pored izabranih pjesama Stojana Vučićevića i njegova putopisa „Četiri stolačke serdžade", doneseni su i tekstovi: „Pjesništvo Stojana Vučićevića" od Krešimira Begića, „Putopisna proza Stojana Vučićevića", „Bibliografija, kritike i životopis Stojana Vučićevića" , i „Moje sjećanje na Stojana" (prilog životopisu) autorice Line Kežić. U spomenutom Humskom zborniku Lina Kežić, novinarka u Redakciji kulture Hrvatske televizije i književna kritičarka, u svom radu „Bibliografija, kritike i životopis Stojana Vučićevića" navodi kako je pored nazočnosti pjesništva Stojana Vučićevića u dvjema antologijama objavljenim u BiH: Stevana Tontića, Novije pjesništvo Bosne i Hercegovine, izd. Svjetlost, Sarajevo, 1990. (uvrštena pjesma: Visla) i Veselka Koromana, Hrvatska proza Bosne i Hercegovine od Matije Divkovića do danas, izd. Ministarstvo prosvjete, kulture i športa HR Herceg-Bosne, Mostar, HKD Napredak, Split i PPC, Međugorje, 1995. (uvršten putopis: Pet međimurskih goblena).(Ž.Raguž)
- Detalji
Kapitalizam je u principu nepravedan ekonomski sustav; nažalost, bolja alternativa do sada nije postojala, a bolja se ne vidi ni u doglednoj budućnosti. U kapitalizmu vlada onaj kreativni ekonomski duh koji u principu želi zlo, a čini dobro. Razumnoj i demokratskoj politici ostaje samo umjetnost kako preko tržišta, poreza i financija minimalizirati zlo, a maksimalizirati dobro. Idealni društveni sistem je pobožna želja, ludo obećanje naivnih utopija. Na koncu ni priroda nije pravedna! Efikasnost i uspješnost kapitalizma je rezultat ekonomskog kategoričkog imperativa u traženju individualnog profita. U kompeticiji s drugim pojedincima, s jednakim tržišnim šansama, taj imperativ je stvorio u zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi najveće blagostanje u njihovoj povijesti. Europa je koncem 19. stoljeća živjela kao što se danas živi u Indiji, a koncem 18. stoljeća kao što živi danas većina u Africi!(dr.sc.I.Derado)
- Detalji
Predsjednik HNS-a Radimir Čačić predstavio je četiri strateške razvojne poluge odnosno projekte atraktivne za strane investitore temeljem kojih bi Hrvatska, ustvrdio je onako 'od pasa', do 2015. privukla između 15 i 17 milijardi eura za dugoročan i održiv gospodarski razvoj. Osim toga on ima u svojoj ladici čak dvadeset konkretnih projekata koje je spreman bez ikakve naknade ponuditi nesposobnoj Vladi! Radimir Čačić je na konferenciji za novinare rekao da je hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini došlo u, crnih li metafora, 'zonu tonjenja', da je 'palo ispod površine vode' i nema snage za oporavak, te mu stoga nužno treba 'infuzija u krvotok' stranog kapitala, prvenstveno onog iz bogatih europskih strukturnih fondova, koji bi povratio svoja ulaganja, a Hrvatskoj ostavio temelj za održivi razvoj. (D.Kalafatić)
- Detalji
Odlukom SDP-ove koalicijske vlade RH iz listopada 2003. godine, posao nabave 210 vatrogasnih vozila dobio je direktnom pogodbom (i uz 30 posto ili 182 milijuna kuna skuplju ponudu) konzorcij tvrtki Debis IT (Daimler Financial Service) iz Berlina i IM Metal (IMM) iz Ozlja. Ali konzorcij nije ispoštovao neke od glavnih ugovornih obveza. Nastala šteta za državu je osamnaest puta veća od one kod takozvanih 'Rončevićevih vojnih kamiona' (182 prema deset milijuna). Prema kupoprodajnom ugovoru vrijednom nemalih 85 milijuna eura, konzorcij se obvezao da će nadogradnju i kompletiranje vozila kupljenih od Daimler-Mercedesa izvršiti IMM-Ozalj zajedno s kooperantskim hrvatskim poduzećima. No, prema javno obznanjenim podacima taj dio ugovorne obveze nikad nije realiziran. Najveći dio nadogradnje obavljen je ipak u inozemstvu.(D.Kalafatić)
- Detalji
Od srednjeg vijeka hrvatske vojnike se spominje u velikim ratničkim epopejama kad su oni bili nazočni na mnogobrojnim bojištima. U Francuskoj su im kraljevi davali povlaštena mjesta unutar kraljevske vojske, a kasnije je car Napoleon koristio njihove usluge. Poznata je već priča o «estradiots ou corvats» kralja Luja XII. kao i Royal Cravate Luja XIV. i husara u Napoleonovoj Velikoj vojsci. Čak i protivnici Francuske imali su hrvatske trupe: 1636. godine, u jeku Tridesetogodišnjeg rata, hrvatske trupe su opkolile Corbie pored Amiensa. Zatim, 1744. godine, Trenkovi panduri zauzimaju Lauterbourg i Saverne, a 1814. godine, bataljuni generala Bubne zauzimaju Annecy. Vojnici koji su služili Francuskoj bili su stacionirani oko Pariza, dočim su na sjeveru zemlje bili Hrvati koji su napadali Francusku. Izgleda da vojne postrojbe Hrvata nisu ostavili tragove u ostalim dijelovima Francuske... Osim možda uz jednu zanimljivu iznimku na Korzici, kada se nekolicina Hrvata pojavljuje u lokalnoj povijesti...(C. Dolbeau)
- Detalji
Treba visoko cijeniti konstataciju sa naslovne stranice najnovijeg broja Hrvatskog lista (broj 288) „Svaku večer dobra večer" , po kojoj je gospođa Vesna Pusić rekorderka po broju nastupa u programu HTV-a u posljednjem jednogodišnjem razdoblju. Ona doista doživljava i dobru večer i dobar dan, jer joj je omogućeno kao predstavnici Hrvatskog sabora u mnogim međunarodnim institucijama skrivati istinu upravo pred Hrvatskim saborom. Naime, dana 2. travnja 2010. g. se navršava prva godišnjica kako je Europski parlament u Bruxelesu donio Rezoluciju o Europskoj savjesti i totalitarizmu, određujući 23. kolovoza kao Dan za komemoraciju svim žrtvama tih režima. Taj dan se u tekstovima vezanim za Rezoluciju nazivlje engl. „ A combined day of commemoration for the victims of nazism and communism" ili u prijevodu „Mješoviti dan komemoracije za žrtve nacizma i komunizma".(dr.sc. I.Lisac)
- Detalji
Danas ništa nije nemoguće. Ravnatelji su uistinu „bogovi" u školama, dobro prekriveni velom politike, ali, nisu svi isti po svojim karakterima. Ima dobrih ljudi i ravnatelja, ali ima i ravnatelja koji su surogat prosvjetnoj službi. U prvom redu, ravnatelj bi trebao ispuniti dvije osnovne karakteristike: biti stručnjak i biti čovjek koji će znati toleranciju, koji ne će biti onaj koji će kažnjavati, a nikako otpustiti djelatnika. U slučaju Vlade Vladića, dobrog stručnjaka, organizatora, znanstvenika, književnika... uplela se i ambicija ravnatelja „boga". U istom žrvnju sam i sam bio, dva puta štrajkao glađu, dok nije bezumlju došao kraj. Danas je nešto sasvim drugo, a mislim, kako je oduvijek moglo, trebalo biti tako.(F.Lovrić)
- Detalji
U jučerašnjem Dnevniku Hrvatske televizije prikazana je kratka reportaža o posjeti predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josipovića Jasenovcu. Kako je u samoj reportaži kazano, hrvatski je predsjednik u Jasenovac stigao bez pompe i velike pratnje, razgledao spomen područje i položio vijenac pred spomenik stradalim u Jasenovcu. U vrlo kratkoj izjavi novinaru HTV-a Josipović je rekao da je došao odati počast svima stradalim u Jasenovcu i osuditi krivce za njihovo stradanje. Smatramo kako je posjet predsjednika Josipovića, i kako su prenijeli mediji, daleko primjereniji nego posjeti njegovog prethodnika. Josipović je učinio ono što se od predsjednika i očekuje, bez politiziranja je osudio zločine i zločince, i odao počast i poštovanje njihovim žrtvama. Njegov je prethodnik uvijek dolazio s velikom svitom, među kojima je bilo mnogo onih s crvenim petokrakama i srpom i čekićem na kapama, dakle, sa simbolima komunizma.(mš)
- Detalji
Donosimo tekst Damira Kalafatića na najavljeni okrugli stol koji će se pod nazivom "Učinkovitije procesuiranje ratnih zločina te obeštećenje preživjelih i obiteljskih žrtava" održati 31. ožujka 2010. u Zagrebu. "Ne zaboravite 'gospodo hajkaši': Kroz srpske koncentracijskee logore prošlo je tridesetak tisuća branitelja i civila. Te logore Srbija ne priznaje ni dan danas. U logorima je pobijeno najmanje 300 ljudi a 3.000 ih je skončalo nakon izlaska iz logora - bili su na smrt pretučeni; pa, gospođo Teršelič, suočite se konačno s prošlošću i prestanite dok je na vrijeme s hajkom na ljude koji su branili svoju domovinu, našu Hrvatsku!"
Potkategorije
Ivan Raos 32
Ivan Raos
Slaven Šuba 163
Mile Pešorda 31
UHD91 11
Marijan Jošt 26
Mate Kovač 10
Damir Pešorda 430
Ante Bokšić 12
Artur Bagdasarov 453
Romano Sole 12
Mirko Omrčen 74
Mile Prpa 187
Zdravko Mršić 101
Ivo Derado 30
Mate Kovačević 135
Mira Ivanišević 220
Damir Tučkar 181
Vaši prilozi 2491
Damir Kalafatić 277
Đivo Bašić 81
Prilozi članova 196
Egon Kraljević 121
Jakov Mamić 15
Ante Periša 12
Lucija Fosić 46
D. S. 5
Antun Babić 86
Željko Dogan 148
Nevenka Nekić 357
Zlatko Miliša 328
Zoran Vukman 52
Obnova 24
Marko Curać 149
Josip Sabol 159
Ivan Bekavac 57
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

