Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

Krapinske toplice

Krapinske Toplice - na čast domovine u korist čovječanstva

Kol 24, 2013
U Krapinskim Toplicama izabran je dr. Ante Starčević u Hrvatski sabor, a danas su najznačajniji lječilišno-zdrastveni (turistički) centar u Hrvatskoj. Zagrebčani tik železničke postaje u selu Zaprešić mogu kola dobiti, za koja gostioničari i trgovci naručbine primaju. Želi li tko, da za vožnju iz Zaprešića do…
0_gk_katedrala.jpg

Grkokatolička katedrala u Križevcima (1/2)

Tra 21, 2009
Jedna reportaža nedovoljna je da se predstavi u slici i riječi ono što je od sakralne i profane arhitekture najvrednije i najljepše u Križevcima, gradiću poznatijem po pekarskim proizvodima "Mlinara" nego po jednoj od najstarijih crkva u Hrvatskoj - Sv. Križu - uz koju se veže povijesni "krvavi sabor u…
Bribirska glavica

Bribirska glavica - Hrvatska Troja (2/2)

Svi 12, 2008
Predmeti iz grobova datiraju se u 9. i 10. stoljeće. Gradnja sakralnih zdanja na Bribirskoj glavici upućuje na zaključak da se ukop na tom groblju obavljao od početka 9. stoljeća. Nepravilnosti koje se zamjećuju u redovima uvjetovane su određivanjem orijentacije svakoga groba prema točki izlaza sunca na dan ukopa. Na…
Tribina

Obilježena 20. obljetnica "Izlaska iz hrvatske šutnje"

Ožu 02, 2009
Hrvatsko kulturno vijeće i Hrvatska kulturna zaklada upriličile su obilježavanje dvadesete obljetnice izlaska iz hrvatske šutnje tribinom koja je održana u subotu, 28. veljače 2009. u prostoru Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova u Zagrebu. Pozvani su živi sudionici, koji su govorili toga nadnevka, u Društvu…
0-svhelena.jpg

Viteški turnir u Sv. Heleni (1/2)

Svi 28, 2009
Proteklog vikenda (23. i 24. svibnja) održan je „Međunarodni viteški turnir grofova Zrinskih Sveta Helena“ na prostoru oko kapele Sv. Helene i dvorca u Svetoj Heleni, selu nedaleko Zagreba. U okolišu idealnom za takve turnire je Turistička zajednica grada Sv. Ivana Zeline uložila silan trud u uspješnu organizaciju…
0-oprtalj.jpg

Reportaža: Oprtalj – "Krasna zemljo, Istro mila"

Lip 18, 2009
Umjetnost predromanike, romanike i gotike - to je Crkva, a svaka je crkva jedna priča, povijest i život kraja i ljudi. U osmom nastavku reportaža iz središnje Istre upoznat ćemo mjesto Oprtalj i crkvicu Blažene Djevice Marije s glasovitom galerijom slika, koje nisu apstraktne pa ne zahtijevaju napor razmišljanja. Na…
Ilica, Zagreb

Vremeplovom kroz Gornju Ilicu do duda nad sitnogoricom

Ruj 19, 2011
Zagrebačka ulica Ilica na potezu od Jelačićevog do Iličkog placa bila je dugo vremena glavna gradska prometnica i trgovačko središte grada. Prije samo 120 godina imala je 5 hotela, 6 kavana, 2 slastičarnice i brojne raznovrsne dućane zagrebačkih obrtnika i židovskih trgovaca, ali i prodavaonice s prekomorskom robom.…
0 Kralj Tomislav

"Mi Hrvati"- zatajene istine o bolnici Rebru (3)

Lis 24, 2015
Jeste li znali da je zagrebački Grk Dimitrij Demetar bio glavni pokretač nastojanja da se hrvatskom banu Jelačiću podigne spomenik u Zagrebu? Da je spomenik prvog hrvatskoga kralja Tomislava bio izložen na Rokovu perivoju od 12. svibnja do svršetka lipnja 1935., te ga je tu vidjelo oko 3.500 ljudi, i da je »Društvo…
0-Ilica

Po Ilici gori i dol do Zemaljske umobolnice za širi regionalni opseg

Ruj 22, 2011
"Ilica kao glavna kucavica Harmice privažala je život iz zapadnih sela zagrebačke okoline, prilazilo je cielo Zagorje, Medjimurje i Štajer." (1892.) U Ilici je rođen Lisinski, u njoj su bili prva Hrvatska tvornica baterija i prvi Zagrebački aerodrom. Kroz Ilicu se odlazilo, preko potoka Črnomerec i Vrapčak u "Hrvatsku…
0-misa-zadusnica

Održana misa zadušnica za ratnog ministra obrane Republike Hrvatske Gojka Šuška

Svi 05, 2010
Svetu misu zadušnicu u povodu 12. godišnjice smrti ratnog ministra obrane Republike Hrvatske Gojka Šuška, u crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Zagrebu, predvodio je dr. fra Ivan Dugandžić zajedno s deset svećenika. Fra Ivan podsjetio je u propovijedi da ljubav i zahvalnost prema svojim pokojnima ljudi…
Škrip - muzej

Reportaža: Škrip - Lijepa li si...

Lis 02, 2007
Na otoku Braču kršćanstvo se raširilo vrlo rano (već od 3. st. je na ilirskom području dobro organizirano) i nigdje se na cijeloj jadranskoj obali ne nalaze ostaci tako brojnih starokršćanskih (kasno antičkih) ali i (staro)hrvatskih sakralnih prostora. Danas osamljene crkvice po unutrašnjosti otoka, a nekada uz…
Paradisaea - Rajska ptica

Zlatno doba zagrebačkih Židova i glasoviti Hrvati na Zrinjevcu

Lis 24, 2011
Rajske ptice žive na Novoj Gvineji i u tropskim kišnim šumama Australije, a prvi crtež ove ptice napravio je jedan Hrvat čije poprsje nalazimo na Zrinskom trgu u Zagrebu. "Gdje se sada šeće zagrebačko obćinstvo po krasnih nasadih Zrinjevca brazdio je plug, neima tomu ni tri četvrtine vieka. Jošte g. 1825. sadio je tu…

Reportaže u kronološkom redu

Srednjovjekovna utvrda Veliki Kalnik (2/2)

Noviji i znatno mlađi dio Velikog Kalnika izgrađen je u podnožju stijene.

19-kalnik.jpg

20-kalnik.jpg

21-kalnik.jpg 

22-kalnik.jpg

23-kalnik.jpg

Dva upornjaka podupiru ostatke vanjskog, južnog obrambenog zida (širine 1,2 metra), a u ovaj noviji dio grada se ulazilo kroz vrata osigurana pokretnim mostom.

24-kalniik.jpg

Zapadni obrambeni zid s ulaznim vratima

25-kalnik.jpg

Ulazna vrata s utorom za pokretni most i otvorima za lance kojima je podizan.

26-kalnik.jpg

Najmlađem razdoblju gradnje Velikog Kalnika pripada jugo¬zapadni dio grada u kojem dominiraju visoki ostaci južne prilazne kule s koje je branjen prilaz gradu. U tijeku su arheološka istraživanja koja će dopuniti izgled starog grada.

27-kalniik.jpg

Veliki Kalnik je zapravo neboder u kojem su sve etaže povezane strmim stubištima.

Medvednica (Zagrebačka gora) je ime dobila po medvjedima, Ivanšćica po crkvenom viteškom redu Ivanovaca, a pravo značenje i podrijetlo imena (toponima) Kalnik je nepoznato. Toponim Kalnik je prvi puta zabilježen 1217.; možda bi u korijenu imena mogao biti „kaljen“ (nalazi odljevnih kalupa s lokaliteta Kalnik – Igrišće iz kasnog brončanog doba govore o nekada razvijenoj metalurškoj djelatnosti u ovome kraju) ili „kamnik“ (kamenolom u kojem se „kalalo“ kamenje).

28-kalniik.jpg

Radosna je vijest za sve ljubitelje prirode da se do poučne eko-staze i planinarskog doma Kalnik (izgrađen po nacrtima poznatog arhitekta Plančića), udaljenih 200 metara od Velikog Kalnika - može doći i automobilom! Pritom je jedini uvjet ignorirati nesuvislo postavljene prometne znakove sa zabranom kretanja u oba smjera, a koji se nalaze na strmoj asfaltiranoj cesti kroz selo Kalnik, 18 km od Križevca, odnosno sat vožnje od Zagreba (ovdje pogledajte kartu!).

Poučna eko-staza (dužine 5 km) u kružnom toku obilazi najviši vrh Kalnika, a južnom stranom staze od planinarskog doma do TV tornja i vrha ima 20-ak minuta ugodne šetnje. Cijeli put je, kao i ostale planinarske staze na Kalniku, sjajno obilježen!

29-kalnik.jpg

Vranilac, najviši vrh označen je geodetskim stupom.

30-kalnik.jpg

Gdje ima krša ima i poskoka (otrovnica sa roščićem na nosu i crno-smeđom cik-cak linijom/šarom na leđima). Aktivniji su i češće izlaze iz svojih rupa tijekom svibnja i lipnja, kada im traje sezona parenja. Temperature iznad 30 stupnjeva ne podnose kao ni ljudi. Ako na vrijeme primijeti ili podrhtavanjem tla «čuje» ljude, zmija pobjegne. Stoga je proljeće idealno godišnje doba za bezbrižno uživanje na krševitoj Kalničkoj gori.

31-kalniik.jpg

Ovdje se ne vodi rasprava o „uskraćenim ljudskim pravima“ i moraju li robovi raditi nedjeljom.

32-kalniik.jpg

33-kalnik.jpg

Južni obronci Kalnika

Šumska zajednica na južnim i sjevernim obroncima Kalnika je različita. Na sjevernoj strani je evidentirana prisutnost endemičnih svojti (npr. kalnička šašika), te rijetkih i ugroženih ostataka reliktnih šuma iz tercijara ili razdoblja oledbi (tercijarni i glacijalni relikti) - tisa (Taxus baccata) i velelisna lipa (Tilia platyphyllos).

Južna strana zastupljena je termofilnom, submediteranskom šumom (npr. hrast medunac i kitnjak), a na stjenovitim grebenima nazočne su neke od mediteranskih biljaka (npr. žutika, hrvatska perunika).

34-kalnik.jpg

Pogled na najviši dio utvrde Veliki Kalnik i dio Kalničke grede

35-kalnik.jpg

Kalnička greda - mali raj za alpiniste

36_kalnik.jpg

Visibaba je jedna od proljetnica što najranije cvate

Hrvatska se ubraja među najbogatije zemlje Europe po raznolikosti biljnih vrsta. Prema dostupnim podacima flora Hrvatske broji ukupno 8.582 svojte (vrste i podvrste) među kojima je čak 760 ugroženih i zakonom zaštićenih (Crvena knjiga flore Hrvatske).

37-kalniiik.jpg

Na Kalničkoj gori raste 13 zaštićenih biljnih vrsta. Suzdržite se od branja zaštićenog i ugroženog cvijeća. Fotografija cvijeta ne vene, ona traje vječno.

38-kalnik.jpg

Pasji zub (Erythronium dens-canis L.)

Sačuvajmo naše zaštićeno i ugroženo cvijeće za buduće naraštaje!

MAĆUHICA

Crna kao ponoć, zlatna kao dan,

Maćuhica ćuti ispod rosne vaze,

U kadifi bajne boje joj se maze,

Misliš: usred jave procvjetao san!

 

Zato je i zovu nježno "noć i dan"

Naše gospođice kada preko staze

Starog parka ljetne sjene sjetno gaze

Ispod vrelog neba, modrog kao lan.

 

Kao samrt tamna, kao život sjajna

Maćehica cvate, ali ne miriše

Ko ni njezin susjed, kicoš tulipan.

 

No u hladnoj nevi čudan život diše,

Zagonetan, dubok, čaroban ko san,

A kroz baršun drhti jedne duše tajna.

                                                             A.G.Matoš, Hrvatska smotra, Zagreb,1907.

 

Ljubomir Škrinjar

{mxc}

Pon, 27-09-2021, 08:41:21

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.