Đurđica Ivanišević Lieb se je u Glasu Koncila osvrnula na nasilje koje nas svakodnevno okružuje, materijalno i duhovno. Kao jedan od primjera na koji način se može pomoći onima koji su osobito pogođeni ovim nasiljem Đurđica Ivanišević Lieb spominje knjigu Mire Donadini, našeg člana: "Među stotinama knjiga kojima smo obasuti malo ih je koje su usmjerene dobroti poput nedavno izišle iz tiska knjige "Dodir vremena" socijalne djelatnice Mire Donadini. Na više od 300 stranica ispričala je najupečatljivije događaje iz svojeg 40-godišnjeg rada, koji je i poslije odlaska u mirovinu nastavila. Kroz njezinu knjigu, s ljudima koji su za druge samo slučaj, ona je dokazala da je svatko od njih poseban i saginje se pred njihovom patnjom s dubokom poniznošću... Ta knjiga upravo je priča o tome zašto netko zaluta u nasilje i kako je mala pomoć, a ponekad i samo lijepa riječ dovoljna da bi ljudi postali drukčiji.".

 

 

Donosimo osvrt  Mladena Vukovića na knjigu "Moja polnoćka" koju je napisao dr. Radoslav Marić. "Marićeva je knjiga spoj beletrističkoga i publicističkoga stila, u prvom dijelu knjige pripovijeda o teškom životu hrvatskog čovjeka na krškom kamenu sredinom prošlog stoljeća, u drugom citira zapisnike UDB-e iz svog dosjea, pozorno ih proučavajući nakon četrdesetak godina, znanstveno dokumentira fusnotama i drugim izvorima literature, prisjeća se svoje naivnosti te "naknadno" otkriva skrivene konce udbaških provokatora koji su pleli svoju mrežu medu svojim poznanicima."

 

 

...Borovčak obilazi Domovinu i u nizu partikula slaže mozaik kao ljubavnik jedine mu Ljepotice: boli ga vandalski odnos prema spomenicima koji su ne samo stariji od mnogih u tzv. demokratskom svijetu (Dioklecijanova palača, Dubrovnik, Poljički statut), razorena orlovska gnijezda naše velikaške gospode, otoci koji se nude na rasprodaji, lažni spomenici s hrvatskim žrtvama ispisanim na ćirilici, nedostatak putokaza za velika i značajna mjesta itd… itd. Borovčak obilazi grobišta diljem križnih puteva, spominje žrtve koje se prešućuju. Piše o Daksi, nevinim žrtvama...

 

 

U utorak 5. lipnja je u potpuno ispunjenoj župnoj dvorani sv. Blaža u Zagrebu predstavljena knjiga Damira Borovčaka "Voliš li Hrvatsku?". Knjiga je izdana povodom 320. obljetnice proglašenja sv. Josipa zaštitnikom Hrvatske, po odluci Hrvatskog sabora 9. i l0. lipnja 1687. godine. Multimedijalno predstavljanje profesionalno i dojmljivo je vodila Lejdi Oreb, urednica i voditeljica HTV-a, a knjigu su predstavile hrvatska lobistica iz Toronta Valentina Krčmar i književnica Nevenka Nekić. Monografija "Voliš li Hrvatsku?" tiskana na kvalitetnom papiru i opremljena s 160 kolor fotografija na 230 stranica ustvari je zbirka putopisnih zapisa i nacionalnih pitanja. Na omotu knjige stoji kako autor tekstom i fotografijama, putujući od Prevlake do Iloka bilježi zapažanja, koja mediji u slobodnoj Hrvatskoj zapostavljaju, a školski udžbenici prešućuju. Knjiga također upozorava na još uvijek nedovoljno poznavanje povijesnih uzroka i posljedica o mučeništvu i stradanju hrvatskog naroda.

 

 

U kulturno informativnom centru u Zagrebu, 25. svibnja 2007. prikazan je film "Čuvari mrtvih sela". Režiju potpisuje Miroslav Mikuljan, a scenaristica je Marija Peakić Mikuljan. Snimljen u sjetnom, lirskom tonu, film uz romantičan prikaz ukazuje na tužnu istinu o napuštenim selima Žumberka. Naime, istražujući prirodne ljepote ovog bisera kontinentalne Hrvatske, supružnici Mikuljan otkrili su i onu tamniju stranu žumberačke povijesti - siromaštvo, progoni stanovništva, zločini u doba komunizma. Sve je to dovelo je do pogubnih posljedica. Tako, iako se čini gotovo nemogućim, svega četrdesetak kilometara od Zagreba postoji neki sasvim drugi svijet, svijet napuštenih sela. U negdašnjim selima danas stanuje tek pokoji stanovnik. Napuštene kuće skrivaju i po nekoliko desetljeća samoće i tišine, a jedino ih oživljavaju- pisma, pisma koja isčitavaju tešku sudbinu Žumberčana po svijetu. Upravo su ona poslužila kao  glavno nadahnuće za film u kojem slike praznih kuća upotpunjuju čitanim pismima. Time je na vrlo upečatljiv način skrenuta pozornost na šokantno demografsko propadanje Žumberka. U nastavku donosimo kratko prepričani sadržaj filma koji je napisala Marija Peakić Mikuljan.

 

 

Iz tjednika Fokus prenosimo vijest da je ovih dana predstavljena knjiga "Dr. Franjo Tuđman u sudskim dosjeima - 11. siječnja 1972. - 10. lipnja 1990", koju je napisao Milan Vuković, član Hrvatskog kulturnog vijeća. Tom prilikom Vuković je naglasio "kako su procesi protiv dr. Tuđmana bili montirani i isključivo su bili vođeni zbog njegova stručnog, znanstvenog i političkog nastojanja na potrebi ostvarenja prava hrvatskog naroda na samostalnu hrvatsku državu. Tako je Tuđman bio dva puta zatvaran i dva puta je protiv njega podizana optužnica, na temelju kojih je dva puta osuđen na zatvorsku kaznu. U knjizi se nalazi i izvješće Sekretarijata javne sigurnosti iz 1972. u kojem se navode razne adrese, knjige, pisma, rukopisi i popisi osoba koje su Tuđmanu čestitali novu 1971. godinu.".

 

 

U četvrtak je u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak u klubu Lira u Sarajevu predstavljeno troknjižje fra Miljenka Stojića: Ne dirajte bijelog labuda – zbirka kratkih priča; Dobro jutro, kolonijo - zbirka pjesama; Računalko - roman za djecu. Predstavljači ovog troknjižja bila su poznata imena bosanskohercegovačke, odnosno hrvatske književnosti: Željko Ivanković, Zdravko Kordić i Krešimir Šego. Zbilja pravo osvježenje ovog predstavljanja bila je glazbena stanka. S tri glazbena broja nastupio je Kvartet violončela, a važno je kazati kako su ovi mladi glazbenici ujedno i Napredkovi stipendisti.

 

 

Poznati zagrebački nakladnik Alfa d.d. ovih je dana objavio sabrane pjesme Božidara Brezinščaka Bagole pod naslovom "Između sumnje i predanja". Knjiga je objavljena u povodu autorove 60. obljetnice života i 40. obljetnice književnog stvaranja, za što mu je dodijeljeno i najviše ovogodišnje priznanje Krapinsko-zagorske županije. Riječ je o osobi koja u svojoj radnoj i životnoj sredini uživa ugled uzorna djelatnika i stručnjaka te čestitog i vrijednog čovjeka i građanina, o kulturnom djelatniku koji je svojim kontinuiranim i izuzetno značajnim organizacijskim, uredničkim, književnim, prevoditeljskim i drugim javnim radom dao trajan doprinos unapređenju stanja i kulturnom razvitku, te izuzetan doprinos međunarodnoj promidžbi Krapinsko-zagorske županije u kojoj već po treći put obnaša dužnost općinskog načelnika općine Hum na Sutli.