Detalji

Objavljeno: 16. veljače 2011.

...Ljudi u RH moraju znati da se promjenom ili nadijevanjem novih naziva ulica ne može promijeniti ili poboljšati povijest. Tako svaka novoimenovana ulica ili trg moraju imati pozadinu istinitosti i pravednosti (nakana) u cijelosti postojanja. U suprotnom, kada vidim kakav nakaradni naziv ulice, ona će meni imati naziv „Nikad!". Ma koliko se trudili i pokušavali, nikad nećete moći utrnuti istinsko hrvatstvo koje se stoljećima čuva za buduća pokoljenja. Nikada!...(Đ.Bašić)

Detalji

Objavljeno: 25. siječnja 2011.

Na televiziji se mogla čuti naznaka o privatizaciji vod(e)nih resursa RH, te činjenica kako je to pogubno provedeno u Mađarskoj. Nedavno je Vlada RH (Premijerka) ugostila predstavnika MMF-a, te su oni razgovarali iza "zatvorenih vrata" jer su njihovi razgovori uvijek tajnoviti, a prijedlozi katastrofalni za gospodarstvo neke zemlje koja sluša njihove savjete. Možemo li pretpostaviti o čemu su razgovarali i što su savjetovali? Manje izdvajanje za školstvo i zdravstvo, privatizaciju prirodnih (prvenstveno vodenih) resursa, veća ulaganja odnosno jače otvaranje tržišta (drugim riječima, nesigurnost radnih mjesta), veće kamatne stope, zaštitne mjere za banke (novi ovršni zakon) i sl. Možemo ovo nazvati spekuliranjem ili fantaziranjem uslijed nepostojanja vidovitosti, ali poslušajmo riječi jednog nobelovca.(Đ.Bašić)

Detalji

Objavljeno: 02. rujna 2010.

Već sada smo propustili nekoliko šansi da su se prije lokalnih izbora na glasačkom listiću mogla naći dopisana dva pitanja: jeste li za golf-terene, te jeste li za ulazak u EU. Šanse su nepovratno izgubljene, kao što su i sredstva za bilo koji referendum čije nepostojanje može biti kobno po ekološki i uopće ekonomski trenutak nekog područja. Sam naziv Zakona o golfu otkriva nam zapravo neekološki karakter neke države, te bi takav izričito trebao nositi naziv Zakon o gospodarenju krajobrazem. Ako imamo u vidu važnost sporta za civilizaciju, pošteno i razumno bi bilo da onda postoje i drugi zakoni koji se tiču ostalih sportova koji bi bili pojedinačno (ili skupno) detaljno obrađeni (u jednom povećem zakonu). Nevjerojatna je činjenica da se Zakon o golfu kvalificira kao "nacionalni interes" jer nacije u većoj mjeri ne čine bogati pojedinci stranih nacija, već se onda radi od interesima multinacionalnih kompanija, a to je nešto drugo i nimalo ne obvezuje RH za razliku od nužnog očuvanja krajobraza koje je obveza po Ustavu RH i ostalim zakonima. To znači da je Zakon o golfu svojim postojanjem kontradikto ran u samom naslovu jer ne zaštićuje golf kao sport, već dugoročno ruinira krajobraz.(Đ.Bašić)

Detalji

Objavljeno: 29. lipnja 2010.

Ponekad ljudi znaju postaviti pitanje što je bilo prije: kokoš ili jaje? Po nekim mitovima je (naj)prije bilo "kozmičko jaje", ali to je stvar mitologije koja također mora stajati na čvrstom tlu dosta jake predaje. Često ćemo o nevidljivim stvarima razmišljati kao o materijalnim i većim dijelom opipljivim. Usporedba malih i većih veličina, te vremenskog slijeda i posljetka govori u prilog tome da malene (s)tvari čine veće, pa je pravo pitanje kako i zašto su nastale i zbog čega evenutalno (ne) stoje zajedno. Znanstvenici današnjice pokušavaju uhvatiti najsitniju česticu tzv. Higgsov (ili skalarni) bozon. Zanimljivo je da tu česticu nazivaju "božjom česticom", a kada otkriju da se ta čestica sastoji od još sitnijih čestica (ili hipermini-polja) onda će takve valjda biti moguće nazvati "prabožjim ili podbožjim česticama". Kako opipati misao? Tko je stvara? Možda sofisticirane moždane vijuge, ali one se opet sastoje od "nasitnijih" čestica. Što takvima omogućuje skladan rad (naravno, to za nekoga ne mora značiti i razuman rad)? Sve su to pitanja koja nas vode do mikrosvemira koji je slika (preslik) većeg makrosvemirskog plana kojeg (još uvijek pokušavajući) ne vidimo u cijelosti. Kako stvoriti formulu o biti svemira kada ne znamo koliki je?(Đ.Bašić)

Detalji

Objavljeno: 28. svibnja 2010.

Još 20. svibnja 2008. u Strasbourgu je (za početak) po tripartitnoj deklaraciji ustanovljen Europski pomorski dan ("European Maritime Day"), a pod okriljem birokratski iznimno potkovane EU. Tada se Europa po svom glasnogovorniku EU pozvala na samu Europu kao pomorski kontinent koji ima skoro 70.000 km obale, a 22 zemlje od 27 članica EU su uzobalne i otočne zemlje, te je čak 40% stanovništva smješteno upravo u tim područjima. Tako su 2/3 EU-granica zapravo pomorske, a (po)morska područja članica veća su od kopnenog teritorija. (Ne zaboravimo ono što se prečesto zaboravlja, a to je da more ima barem tri dimenzije, te nije smješteno na zemljovid kao lijepa, plava ili modra dvodimenzijska površina koju treba očuvati za buduća pokoljenja, te s vremena na vrijeme na takav zemljovid/morevid zabiti pokoju zastavicu o zaštićenoj ovoj ili onoj zoni.). U deklaraciji je navedeno stvaranje i provedba europske pomorske politike, ali mislim da će ta imati korijene teritorijalne europske politike prošlosti. Taj "Europski pomorski dan" će se obilježavati svake godine.(Đ.Bašić)

Detalji

Objavljeno: 27. svibnja 2010.

Napadom Njemačkog Reicha na Jugoslaviju, u travnju 1941., država se raspade: Srbija bi zauzeta od Nijemaca, Makedonija priključena Bugarskoj, albanske pokrajine Kosovo i Metohija anektirane matici zemlji Albaniji pod vrhovništvom Italije, Slovenija podijeljena na pola između Njemačke i Italije, Hrvatska uspostavljena i priznata kao Nezavisna Država. Srpska narodna manjina, poduprta od srpskih časnika, koji ostadoše skriveni po planinama, usprotivi se uspostavi Države Hrvatske oružjem u ruci. Njima se naskoro pridružiše komunisti predvođeni od kovinskog majstora Josipa Broza Tita, Hrvata iz Zagorja, koji se do danas [1977.] ni jednom prigodom ne priznade Hrvatom po narodnosti. [Vjerojatno je to ipak učinio, ali problem nije u priznavanju onoga što jesi, već i onoga što si bio ili ćeš tek učiniti, te leži i u začetku samog NOB-a, jer su partizani kasnije prihvaćali upliv četnika u svoje redove koji su "oslobađali" mjesta. To će kasnije novonastalu državu koštati njezinog postojanja, demografske slike i neprilike, te zaostalosti.] Prvi bijahu poduprti od Londona i Pariza, a drugi od Moskve. Hrvatska postade žrtva i mučenica srpskih šovinista četnika i Titovih komunista kao i sapletaka nelojalnih saveznika Talijana i Nijemaca.(N.Čolak 1977.,Priredio Đ.B.)

Detalji

Objavljeno: 07. svibnja 2010.

U nutrinom iznimno lijepom hotelu "More" bila je 29. travnja 2010. upriličena prezentacija natječaja Ministarstva turizma za dodjelu bespovratnih financijskih potpora razvojnim turističkim projektima i predstavljanje Programa poticaja razvoja malog i srednjeg poduzetništva Dubrovačko-neretvanske županije za 2010. godinu. Banke pružaju potpore, te traže jamstva (uostalom, kao i ministarstva) jer očito nisu socijalne ustanove. Poduzetni ljudi imaju volje, ponekad se zapliću u birokratske zavrzlame, ali zapravo se sve svodi na početni kapital i jamstva iliti novac i nekretnine. Kako se moglo čuti, kad RH bude članica EU, onda će procedure biti znatno kompliciranije, te će EU-birokrati dolaziti neposredno vidjeti u što oni to ulažu novac, a to će sve netko morati platiti i tek na kraju poslati račun EU za isplatu sredstava poticaja kada su sredstva već većim dijelom zapravo utrošena. Uz poduzetni duh moraju ići i čelični živci i strpljivost.(Đ.Bašić)

Detalji

Objavljeno: 05. ožujka 2010.

"U Dubrovniku je u kasnije vrijeme vrhovnu vlast imalo u rukama 'Veliko vijeće', u kojem su bila izabrana odrasla vlastela; to je vijeće izdavalo i mijenjalo zakone i sve važnije odredbe, postavljalo sve više činovnike, a po njima i niže - jednom riječju cijela uprava općine, a kasnije republike morala je udovoljavati njegovoj suverenoj volji, a svi su javni namještenici bili njegovi eksponenti i njemu odgovorni. Kada je Veliko vijeće nastalo, ne znamo, ali kao svuda u srednjem vijeku, tako se bez sumnje i u Dubrovniku razvijalo usporedno sa samom općinom: najprije su se ugledniji stanovnici mjesta (sa)stajali dogovarati o stvarima koje se tiču cijeloga mjesta, a zatim su malo-pomalo moćniji i bogatiji o tim stvarima sami odlučivali i ne pitajući slabije i siromašnije, dok su se napokon ta gospoda pretvorila u kastu vlastele što su ostalima jednostavno zapovijedali. Ne znamo, dakle, kada je zbor te gospode-vlastele postao priznatom javnom vlašću i kada je dobio to ime, koje svakako pretpostavlja da je uz to Veliko vijeće bilo i drugo, kakvo je bilo i u Dubrovniku 'Malo vijeće' koje je vršilo odredbe Velikoga; ali svakako Veliko je vijeće bilo dosta vremena prije 1235. kada se prvi put spominje u dokumentima. Nije također sigurno da li je u starije vrijeme vrijeme ipak postojala neka vlast i nad Velikim vijećem.(Đ.Bašić)