Detalji

Objavljeno: 15. ožujka 2013.

Postoji rješenje za „sveobuhvatnu" legalizaciju. Građanima treba dopustiti plaćanje u ratama tako da iznos rate ne prelazi i mora biti manji od 10% iznosa najveće plaće koju prima određeni građanin (fizička osoba) u nekom kućanstvu. Na rate ne smiju biti obračunavane kamate jer mnogi neće moći platiti u gotovini (ili gotovo ikako), a vremensko obročno plaćanje bi se utvrđivalo po visini te plaće i primanjima kućanstva u cijelosti.(Đ. Bašić)

Detalji

Objavljeno: 03. veljače 2013.

Jedan od posljednjih dubrovačkih poslanika haračem u Carigradu bijaše Božo Luja Lujova Saraca. Koliko je njegovo poslanstvo znamenito, toliko je zanimljivo sad [1908.] nakon 100 godina od propasti republike znati štogod i o njegovim obiteljskim prilikama. Još se u obitelji pok. Luja Sarake, ć. k. bilježnika, čuva njegova slika i ona njegove žene Ane, koja je u odijelu onog doba. O ovom Saraki i o njegovu poslanstvu kazat ćemo na temelju arhivskih spisa i obiteljske predaje. (Đ. Bašić)

Detalji

Objavljeno: 28. siječnja 2013.

Veliki golf tereni nemaju zaštitu od velikih vrućina i zvizdana, šiloka (južine) i jakih bura. Možete samo zamisliti iskrivljenu putanju loptice po jakoj buri! Ipak, zamislimo na trenutak da će tamo iza Srđa „teći med i mlijeko" i da je sve kako treba i valja. Kada pogledate plan cesta i putova predviđenih na tom prostoru, upada u oči slaba povezanost s Gradom, što mi nabacuje misao o povlaštenoj „akropoli". (Đ. Bašić)

Detalji

Objavljeno: 08. siječnja 2013.

Poznata je priča o Drvu života kojeg susrećemo u raznim kulturama diljem svijeta. U povijesti čovječanstva previše je „slučajnosti" koje možemo otkriti „dugim trajanjem", a ovo je jedno od najdužih i trajat' će dok je svijeta. Uska identifikacija (prikaza) i povezanost s Bogom i božanskim jednostavno i (s)tvarno je neizostavna. (Đ. Bašić)

Detalji

Objavljeno: 04. siječnja 2013.

Turizam bi trebao nuditi znatno više slojevitih načina upoznavanja s baštinom Dubrovnika, trebao bi sudjelovati u njenoj promidžbi, ali i u znalačkoj muzeološkoj interpretaciji povijesnih i kulturnih vrijednosti Dubrovnika, financiranjem projekata koji to nude, od razine zabave na povijesnoj razini, do omogućavanja individualnog otkrivanja dubrovačkih vrijednosti putem svih mogućih vrsta  informacija u prostoru, u vodičima ili pak na virtualnoj razini. (Đ. Bašić)

Detalji

Objavljeno: 03. siječnja 2013.

Po njihovim plodovima ćete ih poznati. Dobro je uvijek imati na umu da je stablo simbol života, a zao život donosi zao plod ili zla djela. Potrebno je priznati zlu prirodu stabla, utjelovljenje, te neočekivati proizvod drukčije značajke. Ključ je razlučivanje koje je stablo zlo, a koje je dobro. Kada je stablo mlađe i nije mu sezona plodova koje momentalno ne nosi, tada ste u poziciji nagađanja kakvi bi mogli biti plodovi tog stabla. (Đ. Bašić)

Detalji

Objavljeno: 12. listopada 2012.

Govoreći o demokraciji zapravo najčešće govorimo o sprdokraciji, bez obzira na (ne)uljuđenost i način izraža(van)ja. Narod niti je vladao, niti vlada, a niti će vladati da se ne bi možda zamjerio ne samom sebi, već onima koji su na vlasti i navodno predstavljaju „vladavinu naroda" (tzv. demokraciju). Zapravo bi precizniji termin bio „genocidna demokracija" kojom se u mirnodopskim uvjetima pokušavaju ubijati ideje i identiteti. (Đ. Bašić)

Detalji

Objavljeno: 02. listopada 2012.

Tijekom XVII. vijeka nalazimo dubrovačke brodove, s dubrovačkim kapetanima i posadama, koji sudjeluju u svim španjolskim pomorskim ekspedicijama. Ovi aktivni avanturisti, bilo da služe na španjolskim ratnim brodovima, bilo na njenim trgovačkim brodovima, obično su uspijevali gomilati velika bogatstva; neki od njih su se vraćali u Dubrovnik uživati plodove svojih napora, dok su drugi ostajali u Španjolskoj i dolazili do visokih položaja na dvoru. (Đ. Bašić)