- Detalji
Bez obzira na različite pristupe, određena neslaganja, nesporazume i podjele među Hrvatima u BiH po većini pitanja postoji (formalno) nedvojbeno suglasje svih o važnosti i značaju Sveučilišta i potrebi njegovog očuvanja, jačanja i razvitka. Bez obzira što se tako izjašnjavaju svi i što (vjerojatno) tako uistinu misle i žele, ponašanja i događanja na Sveučilištu i oko Sveučilišta ne potvrđuju da se o toj instituciji vodi računa koliko bi trebalo i da zbog toga mogu nastati nesagledive negativne posljedice:
da može biti upitan njegov opstanak ili da
umjesto modernog europskog sveučilišta ostane lokalno, provincijsko (balkansko) na kojemu se neće moći kvalitetno obrazovati studenti kao što će to na drugim sveučilištima i na kojemu će predavati profesori bez odgovarajućih kvalifikacija, profesori koji će svoju djecu slati na druga sveučilišta, a predavati tuđoj djeci discipline za koje nisu osposobljeni.[1]
Ako su ljudi (kadrovi, stručnjaci, znanstvenici) najvažniji činitelj, a trebali bi biti, onda se postavlja pitanje što se i koliko pomaže ljudima (osobito mladima), kako ih se potiče i stimulira za bavljenje znanstvenim radom i strukom, a bez toga nema kvalitetnog Sveučilišta i kvalitetnog obrazovanja studenata, nema provedbe Bolonjskog procesa na pravi način. Može se razumjeti nezavidna financijska situacija, ali se ne može razumjeti zašto djelatnici Sveučilišta nisu među redovitim korisnicima proračunskih sredstava i zašto ne dijele sudbinu drugih korisnika tih sredstava.(F. Ljubić)
- Detalji
Naši čitatelji zasigurno pamte jednog od junaka Domovinskog rata, hrvatskog branitelja Mihajla Hrastova. Njemu je tri puta bilo suđeno za navodni ratni zločin. Naime, Mihajlo Hrastov, pripadnik MUP-a Republike Hrvatske, dana 21. rujna 1991. godine, hicima iz automatske puške, ubio je 13 rezervista JNA i ranio dvojicu na Koranskom mostu u Karlovcu. Dva suđenja održana su pred Županijskim sudom u Karlovcu, dva puta je donijeta oslobađajuća presuda, s obrazloženjem da je optuženi pucao u nužnoj odbrani. Vrhovni sud Republike Hrvatske je, međutim, dva puta ukinuo oslobađajuću presudu. Druga oslobađajuća presuda je ukinuta rješenjem Vrhovnog suda RH od 9. ožujka 2004. godine i predmet je bio vraćen prvostupanjskom sudu, te se postupak vodio pred potpuno izmijenjenim Vijećem. To je vijeće 28. ožujka 2007. godine donijelo oslobađajuću presudu. Danas je gospodin Mihajlo Hrastov, zajedno sa suprugom i njihovom kćerkicom, ponovno u teškoćama.(djl)- Detalji
Prvi put, Hrvatska zastava zavijorila se 11. lipnja 1992 god. na Orlovcu, brdu povrh Mostara. Ovi slavni dani, nisu zaboravljeni i slave se svakog lipnja u Ilićima, zapadnom dijalu Mostara, pod nazivom “Lipanjske zore”. Tih lipanjskih dana, uspješno su se protjerale okupatorske snage srpsko-četničkih specijalaca i JNA, koji su terorizirali i bombardirali Mostar i njegove gradjane sa okolnih brda.
Evo šta je zapisano u Ratnom dnevniku iz tog vremena: "Tijekom jutra 2. lipnja naše su postrojbe zauzele brdo Orlovac, te su potom očistile Hum, Čule, Krivodol, Rodoč, i G. i D. Jasenice. Na zapadnoj strani Nertve ostalo je u poluokruženju oko 80 četnika s postrojbom "bijelih orlova" (Blaževići, Smrduša, Biorine, TT 342 i Donja Jasenica) Zapljenili smo dva tenka (bez zatvarača) i veću količinu raznog streljiva. Jedan je T 55 onesposobljen.
Srbi su odgovorili rušenjem mostova u noći 10./11. i 12. lipnja. Srušeni su Carinski i most Hasana Brkića. Rušenje mosta Ortijaš je spriječeno. Veći dio tehnike uspjeli su izvući sa zapadne na istočnu stranu Neretve" (kraj citata) Za proslave i sve društvene aktivnosti brine se “Bratovština brata Franje Ilići”, koja živi za i sa ovim narodom.
- Detalji
Iz rasprave Hrvoja Kačića pod nazivom "Za ravnopravnost u pregovorima o ulasku u EU" objavljene 2006.g. u Zborniku "Hrvatski nacionalni interesi i EU" donosimo određene dijelove koji sadrže
izbor bitnih podataka iz Domovinskog rata o kojima do sad nije bilo evidencije da su korišteni u obrani od optužbi hrvatskih generala u procesima međunarodnog suda u Haagu, a koje je priredila dr. sc. Inga Lisac. Izdvajamo:
"Već dugo u našoj i u svjetskoj javnosti vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“ se pripisuju pretežno negativni predznaci.... Str.165....U ovom trenutku posebni publicitet usmjeruje se na pojedine ekscesne situacije, a to, uz šutnju sudionika tih dramatičnih vremena, i u Hrvatskoj i susjednoj BiH, pridonosi održavanju negativna ozračja. Istinu možemo braniti jedino ako se suprotstavimo onima koji zauzimaju takove stavove. U suprotnom se tolerira neobjektivnost. ....Operacija „Oluja“ ne može biti i neće biti korektno vrednovana ako se ignoriraju uzroci i stanje koje je prevladavalo na ovim područjima, osobito tijekom prvog polugodišta 1995. g. koji su za posljedicu imali tragediju civilnog stanovništva Srebrenice i Žepe. ...
Radi zaštite ugroženog stanovništva Vijeće sigurnosti UN je 1992. g. odlučilo osnovati UNPA područja u Hrvatskoj i BiH.... to se provelo osnivanjem tzv. „protected area“ (zaštićena područja). Predstavnici međunarodne zajednice ocijenili su da određena područja zbog veće ugroženosti zaslužuju veći stupanj zaštite... U tu je svrhu Vijeće sigurnosti posebnim odlukama odredilo tzv. „safety zones“ (zone sigurnosti). Rezolucijom VS UN br. 819, 16. travnja 1993. g. proglašena je Srebrenica zonom sigurnosti. ..."
- Detalji
Svi mračni stoljetni oblaci dovlačeni zlobnim i osvajačkim namjerama
istočnih susjeda nisu mogli nadvladati vedrinu i hrabrost hrvatskih
ljudi kao ni blistavu ljepotu naše domovine koja ih obnevidi svojim
sjajem i vrati u brloge iz kojih pokrenuše svoje zle čine. Tada se malo
umire, pa opet udri u bubnjeve po iskušanim predlošcima: laži, odlaži i
stalno nešto traži. Čudom se čude kako više ne uspijevaju? A kako bi i
uspjeli kad ne mogu shvatiti da je Hrvatska nakon više stoljeća ponovno
slobodna i neovisna zemlja, članica Vijeća sigurnosti u Ujedinjenim
narodima, pred ulazom u NATO savez i Europsku uniju te više nije
poslušnik nikakvih bjelosvjetskih lažova, pljačkaša i ubojica,
naviknutih samo komadanju naših prostora, kulturnih dobara i ljudi.
- Detalji
Svi gledamo u glupu kutiju. Neki, doduše, više, a neki manje. No, činjenica je kako je taj uređaj postao središnje mjesto gotovo svakog doma, važan do te mjere da možemo očekivati da se u budućnosti kuće i stanovi projektiraju prema poziciji televizora. Kupite zemljište, dovedete arhitekta i kažete mu: "Tu kraj ovog grma će mi biti televizor, a ti sad crtaj okolo zidove, prostorije, prozore i vrata." Prije nekoliko godina kada je HRT prodavao svoj treći program, mnogi su se veselili dolasku RTL televizije u Hrvatsku. Tek rijetki su na to gledali s negodovanjem, tvrdeći kako je, eto, došlo vrijeme da i idioti imaju TV kanal namijenjen samo njima. Tada su se takve ocjene činile neprimjerenima i preoštrima. No, danas... danas se čine možda i preblagima. RTL televizija u zadnjih nekoliko godina, koliko je prisutna u hrvatskom medijskom prostoru, uspješno provodi projekt "idiotizacije nacije".- Detalji
Nekoliko smo dugih tjedana prisustvovali trećerazrednom političkom cjenkanju, koje je međutim sa sigurnošću rezultiralo formiranjem nove hrvatske Vlade. U to nije sumnjao čak ni tako iskusan politički igrač kao što je Stipe Mesić, koji je dao mandat Ivi Sanaderu znajući da je on u takvim cjenkanjima nenadmašan. Cijene su u toj igri dane, uz ostalo, u eurima i u kunama, no ne treba zaboraviti da se plaćaju novcem poreznih obveznika i obiteljskim zlatom hrvatskog naroda, uglavnom zlatnim ljeskanjem Jadranskog mora.
Takvo političko cjenkanje i njegov ishod posljedica je opće trećerazrednosti koja je jedan od korijena sadašnjeg položaja hrvatske države. Svi dobro znaju da je Ivo Sanader ove izbore (jedva) dobio ne zato što je djelovanje njegove Vlade u prošlom mandatu bilo uspješno, ne zato što je „pokrenuo Hrvatsku“ kao što je obećao, nego zato što su se glasači preplašili arogantne iskrenosti čelnika SDP-a Zorana Milanovića. Sve bi međutim bilo drugačije da je Ivo Sanader zaista pokrenuo Hrvatsku, okupivši oko sebe njene najkvalitetnije ljude i dao im mandat da rade za dobrobit zemlje i svih njenih stanovnika. Mnogi će reći, a prvi put sam to čuo iz usta jednog savjetnika Predsjednika Republike već 1991.g., da je to nemoguće, jer navodno takvih ljudi Hrvatska nema. Zatim mi je to isto rekao i jedan ministar obrane iz vremena pokojnog predsjednika Tuđmana.
Pa onda valjda treba zaključiti da preostaje samo političko kazalište za narod, a stvarno oslanjanje na druge, uz prihvaćanje sluganskog položaja, koji uz to ide.- Detalji
Svima nam je poznato kako je djelovao fašizam/nacizam, boljševizam i komunizam na građane a pogotovo na vjernike, pripadnike raznih religijskih opredjeljenja. A što nam donose globalizam, liberalizam i ostali koji završavaju na - izam možemo samo naslutiti. Do sada je svima bilo osnovno eliminirati vjeru u narodima i vjerske institucije. Na našim prostorima je to već provodila Napoleonova vojska i svi ostali osvajači do današnjih dana. Verbum je u okviru Biblioteke Tempus 2006. tiskao knjigu «Božje podzemlje» Stjepana Tomislava Poglajena. Naslov izvornika : Father George, God's Underground, Copyright 1949 by Gretta Palmer.»
Isusovac bogatog životnog iskustva i znanja, profesor sociologije i moralne teologije, kao lječnik djelovao i kao misionar od Slovačke do Rusije (1943. do 1945.). Nažalost ta je knjiga prošla u medijima, bar koliko je meni poznato, nezamijećeno. Valjda su važni samo pisci Jergović, Tomić, Dežulović, Drakulić i ostali koji imaju punu slobodu pisanja a sigurno i svoje čitatelje. U knjizi sam naišla na mnoge opise piščevih doživljaja koje bi se moglo prenjeti i na stanje u našem društvu.- Detalji
Član Hrvatskoga kulturnog vijeća Josip Malović predložio je pokretanje posebnoga projekta skupljanja gradiva na temu Domovinskoga rata. U obrazloženju Malović naglašava kako se u vezi s tim pitanjem kod mjerodavnih državnih institucija već poslovično nailazi na "slijeganje ramenima" te odbijenice u smislu kako "u proračunu za to nema novaca...". Zbog toga je odlučio razraditi vrlo podrobno svoju inicijativu, ne bi li se na taj način unutar naše udruge našao potporu za njezino ostvarenje. Izdvajamo kratki sažetak ozbiljno i opravdano ambiciozno zamišljenog projekta: "Projekt "Povijest Domovinskoga rata" zamišljen je kao polu-leksikon, a sastojao bi se od tri dijela: dva knjiška dijela i dijela koji uključuje CD-ove odnosno DVD-ove. 1. dio – knjiga: Kronologija Domovinskoga rata – datumi, mjesta i sudionici s najosnovnijim podacima poredani vremenskim slijedom događanja - s jednostavnim smjerokazom prema drugom i eventualno trećem dijelu. 2. dio - knjiga, ili knjige: Ratna i druga događanja u vrijeme Domovinskoga rata: uvodno poglavlje (a) o političkim i drugim prilikama, koje su dovele do rata, detaljni opisi ratnih zbivanja, tko je bio agresor, tko je vodio agresorske i zločinačke akcije (ako ima konkretnih podataka), broj napadača, tko se branio, tko je vodio obranu, brojnost i naoružanje branitelja, broj poginulih, prognanih, poimenično sa svim osnovnim podacima, i sve drugo... Smjerokaz prema trećem dijelu... 3. dio – Dokumenti o Domovinskom ratu – na CD-ima i na DVD-ima: snimke autentičnih svjedočenja, fotografije, zemljopisne karte, video i filmske snimke, dijelovi dokumentaraca...."
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 4. studenoga 1873. umro Ivan Padovec
- 4. studenoga 1876. praizvedba opere „Nikola Šubić Zrinski“
- 4. studenoga 1900. rođen Mime (Mile) Rosandić
- 4. studenoga 1905. rođen Dragutin Tadijanović
- 4. studenoga 1960. rođen Siniša Glavašević
- 4. studenoga 1965. umro Krsto Odak
- 4. studenoga 1991. – ratna zbivanja
- 5. studenoga 1839. rođen Adam Mandrović
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

