Knjiga povijesti Ive Goldsteina 'Hrvatska 1918.- 2008,' u dijelu o obrani Hrvatske propušta prikazati dobro i zato nije niti istinita niti služi dobru. Zbog toga je neprihvatljiva. Zlo je prazno, u njemu nema ničeg, ne vodi nikamo i ne rješava ništa. Ono se može proširiti cijelim svijetom i nanositi štetu jer se poput plijesni širi površinom. Zlo se ne može shvatiti, jer misao nastoji prodrijeti u dubinu, a kad pokuša razumjeti zlo -nema ničega. U tome je 'banalnost' zla. Samo dobro ima dubinu i snagu. Dobro traži napor, učenje, suradnju, ljubav ljudi, ali se mnogostruko odužuje izgradnjom boljeg svijeta, vlastitog naroda, bližnjih, obitelji ... samog sebe. Povijest obrane je moralno nasljeđe koje predajemo svojoj djeci i narodu kako bi bili bolji ljudi i stvarali bolju Hrvatsku. Svijetu prenosimo naše iskustvo, za pomoć ljudima bilo gdje kada im je potrebno. Odgovornost prema budučnosti obavezuje nas na istinu, ne zbog mržnje, progona, razaranja ili kažnjavanja, već kako bi činili i ostvarivali dobro. Povjest vremena je povijest etike, istina o ostvarivanju dobra, poruka morala za budučnost. Zbog Vas, nas i njih, Hrvatske sutra i svijeta danas navesti ću ukratko dijela dobra bez čijeg prikaza nema istine o obrani Hrvatske.(dr.S.Lang)

 

 

Član Hrvatskoga kulturnog vijeća iz Chicaga dr. Ante Čuvalo poslao nam je prilog o tome kako su u lipnju 2000. godine američke vlasti za javnost otvorile mnogobrojne dokumente prikupljene od strane američkih (i drugih) tajnih službi koji se odnose na vremena poslije Drugog svjetskog rata. Danas se oni nalaze u National Archives and Records Administration (NARA) u Washingtonu. Neki od tih dokumenata tiču se Hrvata, ali i drugih naroda u našem dijelu svijeta. Dokumenti koji se odnose na Hrvate mogu se uglavnom svrstati u dva dijela. Jedan broj njih govori o NDH, posebice o traganju za Pavelićem odmah nakon završetka rata, a drugi o UDB-i i komunističkoj Jugoslaviji. Preslike dokumenata koje dobijemo donosit ćemo u prepričanom obliku na hrvatskom jeziku kako ih dr. Čuvalo bude slao, a on sam će ih objavljivati na stranicama www.cuvalo.net zajedno s engleskim izvornikom, što je hvalevrijedna inicijativa s obzirom na njihovu povijesnu važnost. Prvo izvješće koje prenosimo s www.cuvalo.net iz dokumentacije NARA odnosi se na ustroj zloglasne UDB-e te na „doček“ i život Alojzija Stepinca u Krašiću nakon povratka iz zatvora u Lepoglavi.(mmb)

 

 

U srijedu, 14. siječnja 2009. u 19.00 sati na Kaptolu 27 je održana javna tribina na kojoj je govorila Martina Grahek Ravančić iz Hrvatskog instituta za povijest. Tema je bila Bleiburg i križni putevi. Na predavanje održanoj u punoj dvorani iznio bih nekoliko primjedaba i pitanja. Nužno je formulirati smislena pitanja obzirom na ozbiljnost i važnost teme. Posebno je to važno, jer gospodja Martina Grahek Ravančić priprema doktorsku disertaciju, kako je naznačeno na web stranici Hrvatskog Instituta za Povijest, koja će se odnositi na Rad Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača (1944. – 1947.). U uvodu predavanja je bio kratki osvrt na okolnosti prije odluke o povlačenju prema zapadu Hrvatske Vojske i hrvatskih civila, uključujući žene i djecu. Formuliranje okolnosti i izbor bibliografije su temelj svakog znanstvenog rada, pa se je nadati da slijedeće okolnosti i ( više ili manje ) poznate činjenice ne će biti zaobiđene, kako bi se mogao donijeti objektivan i istinit sud o opcijama, koje su bile na raspolaganju državnom i vojnom vodstvu Nezavisne Države Hrvatske.(G.O.)

 

 

U organizaciji Zajednice udruga HVIDR-e grada Zagreba u muzeju Mimara održan je 20. studenoga 2008. godine, glede teme «Domovinski rat - zločin za pisaćim stolom», okrugli stol «Erasmus gilda - petnaest godina poslije». Naime, točno prije petnaest godina, na istom mjestu, Goldstein-Pusićkina Erasmus gilda organizirala je okrugli stol «Srbi i Hrvati», koji je, kako je uvodno rekao Ivana Pandža - predsjednik ZU HVIDR-e, «svojedobno izazvao žustre ne samo intelektualne, već i političke parbe». Osim maloće (Slaven Letica i Vjekoslav Krsnik), koji tom skupu «odriču bilo kakvo povijesno ili političko značenje», većina u njegovim zaključcima i intencijama «vidi niz političkih procesa koji su obilježili Hrvatsku tijekom proteklog razdoblja, a obilježavaju je i danas». O čemu se, zapravo, radi? Kada je u Hrvatskoj, uz potporu Sorosove filantropije, kulturnu hegemoniju mahom preuzela Erasmus Gilda (1993.), ona se predstavila kao «ne baš nevažan dio alternativne [građanske] javnosti». Neobavezatna «ni jednoj državnoj ni stranačkoj opciji», stavljajući u prvi plan «ljudska prava i civilne slobode, manjinska prava, demokraciju …», erazmatici su projektirali «Drugu Republiku Hrvatsku», po crti aksioma «demokracija ili nacija», što ga je oblikovala Vesna Pusić - Berkovićeva «kozmopolitsko-liberalna politička femina». Nakon trećejanuarske smjene vlasti, prispodobno Goldsteinovom algoritmu («od nacionalne države ka državi građana»), otpočinje Mesićeva demontaža hrvatske nacionalne države, poznata kao detuđmanizacija.(I.Biondić)

 

 

Dosljedno politici hrvatsko-srpske koalicije, od manjinskog izborivši konstitutivni identitet, «kao kolektivitet» (Stjepan Mesić), Srbi su na prošlim parlamentarnim izborima na velika vrata banuli u hrvatski politički život. «Srbin u Banskim dvorima», bila je vijest dana, pohvalno dočekana diljem Europe i svijeta. Uspješnost Sanaderove politike «novog kursa», uz manje Tuđmanove recidive, dočekavši novog Supila, posebno je pozdravio Ivo Banac. Njegova lauda ima težinu: kao «vrhunski južnoslavenolog», sve je on to predvidio u kultnoj knjizi Nacionalno pitanje u Jugoslaviji (Zagreb, 1988.). Bila je to njegova doktorska teza: obranjena kod američko-srpskog povjesnika Voje S. Vučinića, inače Bančeva oćuha, eksperta za «hrvatsko-srpsku koaliciju», po kojoj Hrvatska treći put glíbi bespućima balkanske zbilje. Međutim, glede takve politike, odlučnu je dvojbu još ranije izrazio Tonči Tadić (2004.). Naime, on je upozorio na stanje «gdje se ministri praktični biraju po nacionalnom ključu», što nije, npr., neobično u BiH i Makedoniji. Riječ je «o državama u kojima je više konstitutivnih naroda», što su «(najblaže rečeno) pod posebnom skrbi tzv. međunarodne zajednice». Zapravo, «tako birane članove izvršne vlasti imaju države s podijeljenim suverenitetom», pa je «ulazak u hrvatsku državnu vlast značajan korak SDSS-a prema tom cilju».(I.Biondić)

 

 

23. studenoga 2008. završila je 40. godišnja konvencija Americke udruge za promicanje slavističkih znanosti/American Association for the Advancement of Slavic Studies (AAASS). Taj trodnevni skup znanstvenika održan je u Marriott hotelu u centru grada Philadelphija. Konvencija se sastojala od preko 400 panela i okruglih stolova, izložbe knjiga, raznih sastanaka, domijenaka i drugih djelatnosti. To je najveći i najvažniji skup slavista na ovom kontinentu koji okupi ljude iz cijelog svijeta. Na ovogodišnjoj konvenciji mogli su se zapaziti i slijedeći paneli koji su se ticali Hrvata i Hrvatske: „Informatička tehnologija i politički procesi u Jugoistočnoj Europi“, „Rađanje 'Moderne' u Hrvatskoj: umjetnost, glazba i literatura.“, „Sanjarenje o boljoj prošlosti: komemoracije i sporna povijest u Hrvatskoj dvadesetog stoljeća.“, „Bosna i Hercegovina: Kriza 1908. – Njezino značenje i usporednice stoljeće kasnije.“, „Hrvaski bog Mars: Ars Poetica in Tempore Belli.“, „Trpljenja, nade i iluzije: Hrvati i Prvi svjetski rat.“, „Gradske i seoske žene u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću.“, „Administracija i uprava u južno slavenskim zemljama, od imperija do monarhije i medjunarodna nadležnost.“, „Oprečni pogledi o ratovima oko raspada Jugoslavije.“, „Novi realizam i novi valovi u slavenskim i euroazijskim kinima, 1945-1968.“, „Informatička tehnologija i politički procesi u Jugoistočnoj Europi.“, „Opća sjećanja na socijalizam u bivšoj Jugoslaviji.“, „Suočavanje sa identitetom: Jugoslavija onda i danas.“, „Politike religija u Centralnoj Europi od 1990.“, „Rock glazba i identitet mladih u Sovjetskom savezu i Istočnoj Europi.“, „Izbacivanje Jugoslavije iz Kominfore - 60 godina kasnije.“ i „Sjećanja na Titov gulag: Goli otok (1948-2008).“(A.Čuvalo)

 

 

U četvrtak 20. studenoga 2008. godine u 19 sati u prostorijama Hrvatske kulturne zaklade na tribini "Hrvatsko slovo uživo" prikazan je dokumentarni film pod naslovom "Dr. Vesna Bosanac". Ovaj film o heroini vukovarske bolnice u Domovinskom ratu režirao je naš televizijski i filmski redatelj Miroslav Mikuljan, a scenarij za film napisala je hrvatska književnica Marija Peakić-Mikuljan. Film je snimljen 1991. godine i do sada je prikazan tek dva puta (još za trajanja Domovinskog rata) iako po svojoj kvaliteti, a posebno po svježini i težini svjedočenja zaslužuje vrhunske termine, posebice u dane kada se s neopisivom boli prisjećamo vukovarskog martirija. Dr. Vesna Bosanac u ovom filmu nastupa neposredno nakon povratka iz srpskog zarobljeništva, odnosno iz logora i potresno evocira događaje u krvavoj drami Vukovara nakon sloma njegove obrane. Kao ravnateljica vukovarske bolnice dr. Bosanac neposredno prolazi kroz pakao bezumne mržnje i zastrašujuće vojne agresije čuvajući u sebi i u svojoj bolnici ono najvrednije, a to je načelo humanosti, kršćanske dobrote i odanosti Hipokratovoj zakletvi. Njezine riječi u ovom filmu imaju veliku težinu i između ostalog govore nam i o tome kako mali ljudi u posebnim okolnostima izrastaju u velike ličnosti – u heroje svoga vremena.(hkv)

 

 

Dr. Jure Krišto, povjesničar i znanstveni savjetnik u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu, na putu u Philadelphiju na 40. slavistički kongres (20.-23. studenog) posjetio je Chicago i na zamolbu Hrvatskog kulturnog društva Napredak održao je predavanje naslovljeno „Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini: u povodu 100. obljetnice aneksije.“ Predavanje je održano 16. studenog 2008. u prostorijama hrvatske katoličke župe sv. Jeronima na Princeton aveniji. Osim predavanja prestavljena je i Kriština nedavno objelodanjena knjiga „Riječ je o Bosni“ (Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga, 2008.) Župnik fra Jozo Grbeš je zaželio svima dobrodošlicu, posebice gositima iz Hrvatske i fra Marku Puljiću, kustosu Hrvatskih franjevaca u Chicagu. Ante Čuvalo je predstavio dr. Stjepana Matkovića, ravnatelja Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, koji je također bio na putu na slavističku konvenciju u Philadelphiji, a dr. Matković je zatim govorio o Krištinu znanstvenom radu, posebice o njegovoj najnovijoj knjizi. Iza kratka prikaza knjige slijedilo je predavanje.(A.Čuvalo)