Josip BrozNedavni ulazak u novi milenijum nam pruža mogućnost konačnom otkrivanju najbolje čuvane tajne, Tko je bio T.I.T.O.? Pod tim naslovom ARENA je objavila članak eminentnog profesora u domovini, Zlatka Tomičića (broj 1857, 18.7.1996). Vjerujem da su mnogi čitatelji ARENE prihvatili taj članak skeptično (naročito bivši komunisti) jer su autoru toga članka manjkali ‘konkretni’ dokazi dok su neki prihvatili tu mogućnost objeručke bez obzira na dokaze. Iz tog razloga je potrebno objasniti da li je to stvarnost ili dio “emigrantske bajke” kako mi je nedavno predbacio u pismu bratić iz Varaždina. Iz tog razloga kronološkim redom navađam ‘konkretne’ dokaze, objavljenih u knjigama engleskog govornog područja čiji se detalji suprostavljaju Titovom porijeklu.
Add a comment Add a comment        
 

 
dr. Borislav ArapovićDr Borislav Arapovic, član društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne i član Švedskog društva književnika, prije nekoliko dana poslao nam je svoj književni doprinos promociji našeg trećeg zbornika o radu Haaškog suda, održanoj 16. listopada ove godine u Zagrebu. Riječ je, naime o djelu  "Jednooka pravda jednookoga Den Haaga" - koje čine dva stihoveza  - 'Minutu do ponoci' i 'Uskrs u Den Haagu', objavljena u nagrađenoj zbirci stihoveza Prolomom, Mostar, 2005. U nastavku, spomenuta autorova djela donosimo u cjelosti
Add a comment Add a comment        
 

 
Zašto dokazujemo istinu podrijetla Hrvata: Da u slobodi, u obnovljenoj državi rasvjetlimo konačno i zauvijek saznanja o sebi: Od kuda potječemo? Gdje nam je Pradomovina? Odakle nam ime Hrvat? Odakle vučemo korijen hrvatskog materinskog jezika ; čakavštinu i ikavštinu? Odakle nam vijekovni valoviti troplet?  Odakle nam kockasti crveno-bijeli državni grb? Odakle nam nazivi : Bijele i Crvene Hrvatske? Točnim odgovorima, moći ćemo onda mirne duše zaključiti jednom zauvijek našu hrvatsku nacionanu povijest.
Add a comment Add a comment        
 

 
Obraćamo vam se ovim otvorenim pismom jer je Domovina u pitanju, a još ste samo vi i Katolička crkva u borbi za spas Lijepe naše. Za neovisnu, cjelovitu, demokratsku i prosperitetnu Republiku Hrvatsku.
Add a comment Add a comment        
 

 
Norman Davies Prošle je godine Norman Davies objavio povijesnu knjigu u kojoj spominje detalje o izgradnji najvećega koncentracionog logora u razdoblju od 1939. pa do kraja Drugoga svjetskog rata te o tomu koja je država tada pretpjela najveći gubitak stanovništva. Podatci u toj opsežnoj knjizi, tvrdih korica na 544 stranice, podkrijepljeni su mnogim statističkim izvorima. Sasvim logično da autor odgovara na mnoga pitanja na koja možda nisu odgovorili prijašnji autori povijesnih knjiga na području Europe. Sastav i konstrukcija knjige prisiljava čitatelja da pomno prati objavljeno gradivo koje isprepleću pojedini povijesni događaji popraćeni s interesantnim podnaslovima.
Add a comment Add a comment        
 

 
Akademik Stanko Popović Zaklinjemo se, posebno na razini Vlade RH, da RH treba biti "država znanja", te da hrvatsko školstvo mora kratkoročno postati ogledno u srednjoj Europi. Jesmo li iskreni u toj tvrdnji? Jesu li Vlada, Sabor, Predsjednik države i ostale institucije učinili dovoljno da se stanje u obrazovanju i odgoju poboljša? Očito da nisu! Plaće nastavnika su niske. Obrazovanje je vrlo zahtjevan i odgovoran poziv, a samo nastavnici, koji su radni vijek proveli u razredu, znaju koliki su trud i samoprijegor uložili u osposobljavanju učenika kako bi postali korisni članovi društva. Većina populacije to ne vidi ili ne želi vidjeti, a institucije države poduzimaju vrlo malo da se stanje popravi. Nastavnik početnik ima plaću oko 4000 kuna, a do kraja radnog vijeka od 40 godina plaća će možda narasti do 5000 kuna.
Add a comment Add a comment        
 

 
CEFTA - crveno Novinska vijest, možda, je „suhoparno“ izvijestila čitateljstvo o činjenici da je „trgovački“ sporazum između zemalja, udruženih prema formuli „bivša YU – Slovenija+Moldavija+Albanija“, stupio na snagu. Istina, očekuje se još ratifikacija u nekim parlamentima (pr. Srbija), no, „glavno da je mehanizam pokrenut“! Sjedište CEFTE, privremeno je u Bruxellesu, jer su animoziteti prema Beogradu ili, od međunarodne zajednice, favoriziranom Sarajevu, još uvijek prejaki. Službena politika Hrvatske prepuna je hvalospjeva ovoj integraciji, navodeći brojne prednosti hrvatskom gospodarstvu u pristupu na „višemilijunsko“ tržište potencijalnih kupaca. Nema nikakvih upozorenja o možebitnim gospodarskim problemima po Hrvatsku, nastalih stvaranjem ove trgovačke zone, a još manje o eventualnim političkim posljedicama.
Add a comment Add a comment        
 

 
Josip Pavičić Malo sam se gdje osjećao tako neugodno kao u diplomatskim predstavništvima bivše Jugoslavije. Nisam s njima imao loša iskustva, ali ih svejedno nikako nisam mogao doživjeti kao mjesta na kojima kao jugoslavenski građanin u kakvoj neprilici mogu dobiti zaštitu. Misija tih misija nije bila u tome da pomažu svojim građanima, nego da ih nadziru. U hrvatske diplomatske misije ulazim bez nelagode, ali sa sve manje iluzija da su one tu zbog mene i ikoga od nas običnih državljana RH. Osobno mi nisu ništa uskratili, no kao služba i kao politika ipak djeluju kao da su im interesi hrvatskih građana zadnja rupa na svirali.
Add a comment Add a comment        
 

 
LurdHrvatski hodočasnici – vojnici, policajci, vatrogasci, djelatnici MORH-a i MUP-a, invalidi Domovinskog rata, članovi braniteljskih udruga te pripadnici povijesnih postrojbi – koji su u Lurdu sudjelovali u programu 49. međunarodnog vojnog hodočašća, održanog pod motom "Pomirite se s Bogom!", vratili su se u Zagreb u utorak 15. svibnja. U sjemenišnoj crkvi Srca Isusova na Šalati – odakle su 8. svibnja, na dan rođenja Bl. Alojzija Stepinca, poslije sv. Mise koju je predslavio i održao propovijed vojni ordinarij Juraj Jezerinac, krenuli na svoje 15. vojno-redarstveno hodočašće – pjesmom "Tebe Boga hvalimo" izrazili su zahvalnost za primljene milosti u Lurdu i sretan povratak u Domovinu.
Add a comment Add a comment        
Sri, 5-11-2025, 09:04:05

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.