Detalji

Objavljeno: 17. svibnja 2007.

Na pisanje ovog teksta potaknut sam brojnim prilozima u masmedijima gdje se sukobljavaju oni koji bi gradili golema odlagališta radioaktivnog otpada i oni koji se tome protive. Dosad sam objavio nekoliko popularnih tekstova o toj problematici, ali golem novac koji HEP-a izdvaja za "uvjeravanje" javnosti o potrebi izgradnje odlagališta za u Hrvatskoj nepostojeći radioaktivni otpad nadglasava sve objektivne pristupe. U javnosti se u posljednje vrijeme laički raspravlja o laički postavljenim kriterijima za izbor lokacija takvih odlagališta. Navodi se kao najznačajniji problem potencijalno zagađenje podzemnih voda takvim odlagalištem. Stanovništvo se protivi njihovoj izgradnji, a nitko ne pita da li takva odlagališta uopće u Hrvatskoj treba graditi? Ima li uopće u Hrvatskoj radioaktivnog otpada zbog kojeg bi ih trebalo graditi? Slična je pojava žestokih sukoba oko izgradnje elektrana na ugljen ili plin, gdje se na račun potrošača električne energije spore dvije moćne interesne grupe, a nitko ne postavlja pitanje, da li je trenutno uopće potrebna njihova izgradnja (brojni pokazatelji govore da nije). Pritom HEP (Hrvatska elektroprivreda) za tzv. istraživanja nekontrolirano troši golem novac prikupljen od potrošača električne energije. Stoga nije čudno da je u Hrvatskoj električna energija u odnosu na platežnu moć stanovništva oko dva puta skuplja u prosjeku nego u brojnim europskim državama za koje je prikupila podatke o cijenama električne energije.

Detalji

Objavljeno: 16. svibnja 2007.

Sveopća današnja situacija morala ili nemorala u Hrvatskoj, nije ohrabrujuća, ona je veoma, veoma zabrinjavajuća. Željko Dogan iz Melbourna, Australija, napisao je 2006. godine u svome članku:"Hrvatska mladež u moralnom i političkom vakuumu zapadnog Balkana" slijedeće: "Čudne priče o Hrvatskoj kruže. Povratnici s odmora ili posjeta, kao i domovinski tisak dostupan na Internetu, puni su priča o novom ludilu balkanskog udruživanja i moralnog urušavanja koje se osjeća na svakom koraku. Hrvatskim političkim, medijskim i kulturnim prostorom danas vlada novojugoslavensko ozračje koje zagađuje i nagriza osjećaj nacionalne pripadnosti, javni moral i obiteljske vrijednosti. Po svemu sudeći, Hrvatska je danas postala otvoreno lovište. Veliki balkanski "vašar" političkih manipulacija, na kojem se rasprodaju nacionalna dobra, a kupuju sumnjivi proizvodi te najjeftiniji kulturni otpad "Zapadnog Balkana". Bezvrijedna i umjetna globalna i novojugoslanska "kultura" slobodno i ubrzano se širi Hrvatskom i poput raka uvlači se u sve pore društva."

Detalji

Objavljeno: 13. svibnja 2007.

I ove godine 15. svibnja hrvatski narod zapalit će svijeću i pomoliti se Bogu za sve Hrvate i Hrvatice ubijane diljem Hrvatske, preko Bosne i Hercegovine, od Dubrovnika i Vukovara do Slovenije, po komunističkim stratištima u kolonama Križnoga puta i jamama Jazovkama. Taj komunistički pokolj nad hrvatskim narodom komemorira se sa svetom misom 15. svibnja na Bleiburškom polju.

Detalji

Objavljeno: 13. svibnja 2007.

... - Hrvatska ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović sudjelovala je, zajedno s kolegama iz ostalih zemalja kandidatkinja u subotu u Bremenu, na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova Europske unije. (Obavijest 2. travnja 2007.)

Komentar: kratka i skoro neprimjetna obavijest u dnevnom tisku u Domovini ostavila je čitateljstvo neobavješteno o tome, koje su to zemlje kandidatkinje bile zastupljene i o čemu se govorilo na sastanku. Stječe se dojam, da su pojedinosti, koje bi zanimale javnost namjerne izostavljene, te je tako svakom prepušteno donositi vlastiti zaključak...

Detalji

Objavljeno: 13. svibnja 2007.

Detalji

Objavljeno: 10. svibnja 2007.

Eto, danas se dogodilo: stiže u pošti knjiga Dodir vremena (Crkva u svijetu, Split 2007.) moje drage i poštovane šjore Mire iz Splita. I ona i njezin grad, koji s ljubavlju opisuje, meni su dragi kao da smo rođaci, rođeni u istom našem najlipšem mistu na svitu. Stiže poštom Dodir vremena jer pored najbolje volje tog 4. svibnja nisam mogao doći u Split. Pitam se, koji je ono dan Mira odabrala za promociju svoje knjige? Jednostavan odgovor - prvi petak mjeseca svibnja! Iz odabranog dana predstavljanja knjige može se prije svega iščitati spisateljičina duboka vjera. Opet onako skromno, kako ju opisuju njeni uvodničari, odabrala je nadnevak vrlo znakovit. Prvi petak dan je posebne pobožnosti Presvetog Srca Isusova. Mjesec svibanj uvijek je mjesec posebne počasti Blaženoj Djevici Mariji. Zar ima ljepšeg odabira takvog dana, za predstaviti knjigu punu Kristove i Marijine ljubavi? To je knjiga poštovanja i ljubavi za mnoge uboge, napuštene, ostarjele, onemoćale, uhićene, lažno optužene, zaboravljene, pogažene, oblaćene..., koje s velikom ljubavlju u svojim poetičnim i proznim razmišljanjima opisuje spisateljica Mira Donadini. O Bože, koja milost samog odabira dana predstavljanja knjige u čast i na slavu Gospodinovu!

Detalji

Objavljeno: 09. svibnja 2007.

Naš "tihi" EU susjed, "Dežela", Hrvatskoj je početkom 90ih predstavljala nadu i oslonac za put osamostaljenja, u teškim vremenima izvjesne agresije s istoka. Do današnjeg dana, sve hrvatske vlade i utjecajni političari, naivno vjerujući i osobnim poznanstvima i prijateljstvima s slovenskim političarima, nadali su se "brzom i pravednom" rješenju svih sporova i otvorenih pitanja sa Slovenijom. Ispalo je da, Slovenija ostaje "najtvrđi" orah u rješavanju otvorenih pitanja, pa kako stvari stoje vjerojatnije je da će se prije riješiti sporna pitanja sa Srbijom. U listi problema prioritet je, dakako, definirana granica, ali ne na način kako je "internacionalista" Račan i njegov SDP zamislio: Hrvatskim uzmakom i prepuštanjem teritorija, te zauzvrat dobivanjem "podrške" u integracijskim EU procesima. Hrvatsko MVP godinama, sustavno, zanemaruje ovaj problem, podcjenjivački prilazeći ozbiljnosti ovih pitanja, te ih pokušava pokrenuti isključivo u predizbornim vremenima, bez ozbiljne namjere djelovanja, a što Slovenci jasno vide i koriste, djelujući politikom "malih koraka". Ovih dana na ruku im ide i "novi slučaj" pomicanja granične crte, za oko 150 m, na štetu Hrvatske, na području Buzeta (Mlini), kao rezultat rada ili možda "šlamperaja", Državne geodetske uprave (Hrvatska).

Detalji

Objavljeno: 05. svibnja 2007.

Što je napravila bilo koja vlada u Republike Hrvatske u smislu zaštite rasprodaje dragocjene zemlje? Ni jedna od njih nije ostvarila uspješan model socijalno-tržišne izgradnje stanova, po uzoru na zapadne zemlje, čime bi se spriječilo da mnogi građani prodaju zemlju kako bi djeci omogućili primjerice kupnju stana u gradovima gdje su dobili posao. Štoviše, u Hrvatskoj je omogućeno fiktivno otvaranje tvrtki strancima kako bi mogli bez obveze prema zakonski propisanom reciprocitetu kupovati nekretnine. Postavlja se zato pitanje koliko domoljublje može biti brana rasprodaje djedovine u okolnostima kada su građani ostavljeni snalaziti se sami bez smislene podrške svoje države?