Kako žive naši stari? (3./10.)

Hrvatska se već godinama suočava s ozbiljnim demografskim izazovima, a među njima posebno mjesto zauzima problem starenja stanovništva. Sve je više starijih osoba, dok istodobno zdravstveni i socijalni sustav teško prati njihove potrebe. Dugi redovi čekanja, nedostatak smještajnih kapaciteta u domovima umirovljenika, birokratske prepreke te osjećaj da ih društvo prečesto ostavlja po strani stvaraju dodatnu nesigurnost i osjećaj odbačenosti među najstarijim članovima zajednice. O tim problemima razgovarali smo s književnikom i publicistom Đurom Vidmarovićem, koji je i sam osjetio poteškoće ostvarivanja zdravstvenih i socijalnih prava, a posebno upozorava na činjenicu da su stariji sve češće prepušteni sami sebi.

Kako biste općenito opisali svoje dosadašnje iskustvo s ostvarivanjem prava na zdravstvenu zaštitu u Hrvatskoj?

Ne bih ništa posebno istaknuo. Kao i svi ostali građani.

Koliko dugo u prosjeku čekate na pregled kod obiteljskog liječnika ili specijalista?

Tjedan dana najmanje, katkad i duže.

Jeste li se u posljednje vrijeme susreli s problemom nedostatka termina ili odbijanjem u sustavu naručivanja?

U bolnicama jesam, a u domu zdravlja kod obiteljskog liječnika nisam.

Kako ocjenjujete dostupnost lijekova – jeste li nailazili na poteškoće u dobivanju propisanih terapija?

Uglavnom nisam. Ako pojedinog lijeka nije bilo, ljekarna ga je naručila za nekoliko dana.

Smatrate li da ste dovoljno informirani o svojim pravima i mogućnostima koje vam nudi zdravstveni i socijalni sustav?

Nisam dovoljno informiran. Kao vjerojatno ni većina ljudi.

Imate li iskustva s ostvarivanjem socijalnih prava (npr. pomoć u kući, smještaj u dom, naknade)? Kako je to izgledalo u praksi?

Na vrijeme sam se prijavio za dom umirovljenika. Molba za pomoć u kući nije riješena. Hrana dolazi po potrebi.

Koje su vam najveće prepreke kada trebate doći do zdravstvenih ili socijalnih usluga – udaljenost, nedostatak informacija, birokracija, ili nešto drugo?

Dugo čekanje na termin kod specijalista u bolnici. Pojedini liječnici su grubi u komunikaciji. Često prebacuju svoj posao na medicinske sestre. Ponekad nisu odjeveni sukladno ugledu svoje struke.

Osjećate li da zdravstveni sustav dovoljno uvažava posebne potrebe starijih osoba?

Ne, nažalost.

Starije osobe u jednakom su problemu kao i mlade osobe što s obzirom na njihovu dob nije nimalo jednostavno. Često je teško izdrživo.

Imate li prijedloge što bi se u zdravstvenom i socijalnom sustavu trebalo promijeniti kako bi život umirovljenika bio lakši i sigurniji?

To je teško pitanje jer zadire u čitav sustav zdravstvene politike. Trebalo bi uvesti princip generacijske solidarnosti.

Kada biste mogli poručiti nešto donositeljima odluka, što bi bila vaša glavna poruka o položaju umirovljenika u zdravstvu i socijalnoj skrbi?

Poštivati starije osobe, ponašati se prema njima s empatijom, imati razumijevanja za njihovu zaboravljivost, emocionalnu uznemirenost, učestalo ponavljanje istih pitanja, prestrašenost za vlastito zdravlje, nesigurnost, osjećaj odbačenosti itd. Posebna poruka tiče se izgradnje novih domova za starije i nemoćne osobe. Sadašnji broj je nedostatan i nehumano je da starija osoba mora čekati preko deset godina kako bi dobila pravo na smještaj u domu. Potrebna je veća kontrola privatnih domova za starije i nemoćne kako bi se izbjegle zlouporabe i nehumano ponašanje prema stanovnicima.

Problem je vrlo akutan i potrebno ga je hitno riješiti jer kao nacija starimo – svake godine imamo sve više starijih kojima je smještaj u domu vrlo važan. Uz to ide atomizacija obitelji. Starije osobe prepuštene su same sebi jer im djeca odlaze u inozemstvo ili žive zasebnim životom ili se ne skrbe o roditeljima.

Razgovarao: Davor Dijanović

Tekst je dio niza „Kako žive naši stari?“, a objavljen je na Portalu HKV-a u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti u 2025. godini Agencije za elektroničke medije. Prenošenje sadržaja dopušteno je uz objavu izvora i autorova imena.

Povezano

Kako žive naši stari? (1./10.) - Razgovor s N. Nekić: Naša se epoha zadnjih stotinjak godina često odlikuje beskrajnom bešćutnošću prema starima

Kako žive naši stari? (2./10.) - Razgovor s prof. emer. Ljubom Jurčićem: Potreban je dugoročni plan hrvatskog razvoja u okviru kojega bi bio razrađen i održiv mirovinski sustav