Razgovor s Ivanom Bekavcem: „Vodite više računa o onima koji za to više nemaju dovoljno snage“
U hrvatskoj javnosti posljednjih se godina sve više govori o izazovima zdravstvenog i
socijalnog sustava, a osobito o problemima s kojima se suočavaju starije osobe. Demografska slika Hrvatske, obilježena starenjem stanovništva i odlaskom mlađih generacija, dodatno opterećuje sustav jer broj korisnika raste, dok broj aktivnih radno sposobnih osoba koje financiraju sustav opada.
Dugotrajna čekanja na preglede, složen sustav naručivanja i nerijetko nedovoljna informiranost korisnika stvaraju osjećaj nesigurnosti i nepovjerenja. Poseban problem predstavlja nedostatak medicinskog kadra, jer sve više liječnika i medicinskih sestara odlazi u inozemstvo, što povećava pritisak na one koji ostaju. Starije osobe, koje su najčešće kronični bolesnici, tako se suočavaju s nizom prepreka – od nedostatka obiteljskih liječnika i specijalista do nedovoljne dostupnosti socijalnih usluga, poput pomoći u kući ili smještaja u domovima za starije. S druge strane, postoje i pozitivni primjeri gdje se, zahvaljujući novim praksama i predanosti liječnika, stvari ipak mogu unaprijediti.
O tim i srodnim pitanjima razgovarali smo s umirovljenikom, gospodinom Ivanom Bekavcem, koji je iz prve ruke podijelio svoja iskustva s ostvarivanjem prava u zdravstvenom i socijalnom sustavu.
Kako biste općenito opisali svoje dosadašnje iskustvo s ostvarivanjem prava na zdravstvenu zaštitu u Hrvatskoj?
Bogu hvala zdravlje me dobro služi. U onim prilikama kad je trebalo ući u sustav naručivanja pojedinih pretraga ili intervencija, iznenađenja su bila velika. Ponekad je trebalo čekati i po godinu dana. To bi bio prvi pregled, a nakon toga se ni na drugi nije manje čekalo – bar po nekoliko mjeseci. A mjesta na kojima se čeka po zdravstvenim ustanovama, često su vrlo napućena ljudima koji čekaju na red, za pregled ili intervenciju.
Koliko dugo u prosjeku čekate na pregled kod obiteljskog liječnika ili specijalista?
Kod obiteljskoga liječnika sad čekam kraće, jer se naručim e-poštom i liječnik odredi točno vrijeme kad trebam doći. Čini mi se da je to dobro postavljeno.
Jeste li se u posljednje vrijeme susreli s problemom nedostatka termina ili odbijanjem u sustavu naručivanja?
Ne, nisam imao takvih iskustava.
Kako ocjenjujete dostupnost lijekova – jeste li nailazili na poteškoće u dobivanju propisanih terapija?
Nisam nailazio na takve poteškoće.
Smatrate li da ste dovoljno informirani o svojim pravima i mogućnostima koje vam nudi zdravstveni i socijalni sustav?
Ne znam, vjerojatno nisam dovoljno informiran, ali to je i do mene.
Imate li iskustva s ostvarivanjem socijalnih prava (npr. pomoć u kući, smještaj u dom, naknade)? Kako je to izgledalo u praksi?
Nemam takvih iskustava.
Koje su vam najveće prepreke kada trebate doći do zdravstvenih ili socijalnih usluga – udaljenost, nedostatak informacija, birokracija, ili nešto drugo?
Sve svladavam sam, pa se tako i nosim i sa zaprjekama osim kod obiteljskoga liječnika gdje imam potporu i liječnika i med. sestre.
Osjećate li da zdravstveni sustav dovoljno uvažava posebne potrebe starijih osoba?
Ne mogu sa sigurnošću ocijeniti, jer „posebne potrebe“ vjerojatno više ovise o naravi zdravstvenih problema ljudi
koji koji ih osjećaju.
Imate li prijedloge što bi se u zdravstvenom i socijalnom sustavu trebalo promijeniti kako bi život umirovljenika bio lakši i sigurniji?
Na to će pitanje kvalitetnije odgovoriti ljudi koji su obrazovani i za skrb o starijim osobama. Empatija je svakako nužna pretpostavka.
Kada biste mogli poručiti nešto donositeljima odluka, što bi bila vaša glavna poruka o položaju umirovljenika u zdravstvu i socijalnoj skrbi?
Vodite više računa o onima koji za to više nemaju dovoljno snage.
Razgovarao: Davor Dijanović
Tekst je dio niza „Kako žive naši stari?“, a objavljen je na Portalu HKV-a u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti u 2025. godini Agencije za elektroničke medije. Prenošenje sadržaja dopušteno je uz objavu izvora i autorova imena.

Povezano
Kako žive naši stari? (1./10.) - Razgovor s N. Nekić: Naša se epoha zadnjih stotinjak godina često odlikuje beskrajnom bešćutnošću prema starima
Kako žive naši stari? (2./10.) - Razgovor s prof. emer. Ljubom Jurčićem: Potreban je dugoročni plan hrvatskog razvoja u okviru kojega bi bio razrađen i održiv mirovinski sustav
Kako žive naši stari? (3./10.) - Razgovor s Đ. Vidmarovićem: Starije osobe prepuštene su same sebi




Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na 
