Davor Domazet LošoAdmiral Domazet Lošo predstavio je jučer knjigu «Hrvatski Domovinski rat 1991-1995. – strateški pogled» u organizaciji HDZ-a Maksimir i mr. sc. dr. med. Koraljke Marušić. „Vi znate da smo mi generali dali potporu Jadranki Kosor i HDZ-u jer vidimo gdje taj brod ide a ide u lijevo. Do te mjere se nagnuo na lijevo da preko palube ide voda u utrobu i prijeti da se nasuče na podrtinu zvanu Zapadni Balkan i Jugosfera" - rekao je između ostaloga admiral.(S.L.,Lj.Š.)

Add a comment Add a comment        
 

 

Džamija u Zagrebu"Pola vijeka hrvatske umjetnosti" naslov je prve svečane izložbe održane 1938. u novootvorenom Domu likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na istoimenom trgu u središtu Zagreba, koji živi Zagrepčani i danas zovu Džamija. U svezi s ovim Meštrovićevim paviljonom moguće je postaviti nekoliko (retoričkih) pitanja i istaknuti nekoliko činjenica. Dom je blagoslovio nadbiskup Alojzije Stepinac, u džamiju ga je preuredio dr. Ante Pavelić, a postolarski šegrt "Hlapić" je džamiju na Trgu Kulina bana srušio. Poslije oslobođenja obješen je ispred džamije prvi zagrebački muftija Ismet ef. Muftić, a nova vlast trg je preimenovala u Trg žrtava fašizma. Čak cijelo desetljeće tu je bio i Trg hrvatskih velikana. (Lj.Škrinjar)

Add a comment Add a comment        
 

 

Benedikt-Kotruljevic-SheratonDr. Eugen Laxa, javnosti poznat iz "slučaja Sanader", piše u predgovoru Mužićeve knjige Masonstvo u Hrvata: "Hrvatsko masonstvo kojemu je temelje položio grof Ivan Drašković u 18. stoljeću, bilo se odnarodilo te je bilo postalo, nažalost, nositeljem madžarskog, a poslije i srpskog imperijalizma. S obzirom na niz masona u rodu Draškovića, vrlo je vjerojatno, da je i prvak ilirskog pokreta grof Janko Drašković bio član pariške lože Philanthropes reunis (L'union philantropique)." Manje je poznato da je i biskup Maksimilijan Vrhovac imao do 1945. svoju ulicu u današnjoj Draškovićevoj. Naime, Draškovićeva na potezu od Boškovićeve do Branimirove zvala se Vrhovčeva ulica.(Lj.Škrinjar)

Add a comment Add a comment        
 

 

hrtI nakon puna tri tjedna trajnog prosvjeda za demokraciju Javne televizije, prosvjednici predvođeni neumornom braćom Krčmarek i dalje ostaju odlučni u namjeri da ova svojevrsna opsada Prisavlja potraje sve dok se njihovi zahtjevi ne ispune. Prosvjednici smatraju da državljani RH moraju putem javnih medija (a pogotovo onih u vlasništvu države, poput HRT-a), biti objektivno informirani o svim važnim pitanjima. (A.Barišić,F.Lukić)

Add a comment Add a comment        
 

 

ZagrebSuvremena svijest Hrvata je živi dokaz ništavnosti Darwinove teorije o evoluciji. Jer, narod se tuži, da se javni poslovi traljavo i nemarno opravljaju, da se pravica ne kroji kao što bi valjalo, kradje su se pomnožile, gospodarske podružnice omlitavile su kao nikad prije, nerodna i zapuštena polja – jednom rieči, za dobro naroda nije uradjeno upravo ništa. Nisam ja tako lud, da bih zbog toga našu vladu osuđivao: nije ovomu zlu naša vlada kriva, nego mi sami, piše uvodničar u prvom broju Gospodarskog lista iz 1862. godine, u kojoj je Zagreb dobio prvi željeznički kolodvor i prvu hrvatsku Tvornicu likerah, ruma, vinovca i kvasine. A u drugu ruku, piše Vjekoslav Klaić 1913., se mnogi Hrvati, osobito manje inteligentni, vole isticati stranim govorom, nego rodjenim materinjim.(Lj.Škrinjar)

Add a comment Add a comment        
 

 

Martin BorkovićNadbiskup Martin Borković pokušao je spasiti Petra Zrinjskoga i Krstu Frankapana od njihova smaknuća, ali je prevaren od strane cara Leopolda. To dobro opisuje povijesni roman Eugena Kumičića, Urota Zrinjsko-Frankopanska (1893.). Kad je hrvatski ban Petar Zrinjski smijenjen, Borković je 1670. zajedno s Nikolom Erödyjem postao hrvatskim banom. Smatra se da je njegova zasluga što je Hrvatskoj spasio ustavnost i što Hrvatska nije izjednačena s običnim nasljednim zemljama kuće Habsburga nakon sloma urote.(D.Borovčak)

Add a comment Add a comment        
 

 

Paradisaea - Rajska pticaRajske ptice žive na Novoj Gvineji i u tropskim kišnim šumama Australije, a prvi crtež ove ptice napravio je jedan Hrvat čije poprsje nalazimo na Zrinskom trgu u Zagrebu. "Gdje se sada šeće zagrebačko obćinstvo po krasnih nasadih Zrinjevca brazdio je plug, neima tomu ni tri četvrtine vieka. Jošte g. 1825. sadio je tu vriedni gradjanin i medičar Mihalj Pirker kuruz, plativ gradskoj obćini zakupninu za oranicu. U okolici bila je samo gospodska kuća grofova Keglevića, u kojoj su danas uze sudbenoga stola i jedna malena kućica." Dobro je učiti iz povijesti. (Lj.Škrinjar)

Add a comment Add a comment        
 

 

VranicaPrvi kolni most preko Save u Zagrebu izgrađen je 1783., a drugi tek 1960. godine. Skela i pristanište Kraljev brod na Savi, nedaleko današnjeg Savskog mosta, spominju se 1242., a u njezinoj blizini pronađeni su ostaci ljudskog naselja iz XI stoljeća prije Krista. Prvo Savsko gradsko kupalište otvoreno je u Trnju 1865. godine. Na Savi kod Zagreba nalazila se i granica s Napoleonovim Carstvom.(Lj.Škrinjar)

Add a comment Add a comment        
 

 

Savska cKada bi se mogli u sportskom autu vratiti kroz vrijeme, kao tinejdžer Marty McFly (Michael J. Fox) iz filmske trilogije Povratak u budućnost, vidjeli bi u Zagrebu i "Kinesku četvrt" iza današnjeg Muzeja Mimara na Rooseveltovom trgu, a tramvajem bi djecu vozili do Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj ulici. (Lj.Škrinjar)

Add a comment Add a comment        
 

 

ŠpanovicaPozivom Zavičajne zajednice Španovčana u nedjelju 9. listopada u prepunoj župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pakracu služena je sveta misa za sve žrtve Španovice stradale u zločinu počinjenom u listopadu 1942. godine. U nagovoru župnik vlč. Matija Juraković pozdravio je nazočne potomke i preživjele Španovčane te hodočasnike Hrvatskog žrtvoslovnog društva iz Zagreba. (Tekst i slike: D.Borovčak)

Add a comment Add a comment        
 

 

Frankopanska-ulica-ZagrebRazlikuju li se seksualna aktivnost i ljubavni život Zagrepčana prije 120 godina i danas? 1891. godine središnje mjesto ljetnih druženja Zagrepčana bio je športsko-rekreacijski centar na rijeci Savi kod Savskog mosta, do kojeg su dolazili konjskim tramvajem prugom kroz Frankopansku i Savsku cestu. Povijesna Savska cesta se od 1783. godine protezala na cijelom potezu od Savskog mosta do Ilice. Dio te Savske ceste preimenovan je 1845. u Frankopansku ulicu, zatim je 1872. još malo skraćena Sajmišnim trgom, a 1895. i Trgom bana Khuen-Hédervárya.(Lj.Škrinjar)

Add a comment Add a comment        
 

 

Olar domovine - polaganje vijenca - generaliPozivom Kluba veterna općine Trnje i organizatora Milana Zanoški ponovno su se na Medvedgradu okupili hrvatski branitelji i domoljubi na tradicionalnom zajedničkom odavanju počasti Domovini povodom Dana neovisnosti. Na Oltaru domovine već je ranije ujutro bio položen vjenac i gorijela svijeća predsjednice HDZ-a Jadranke Kosor. Spomenik domovini kipara Kuzme Kovačića idealno se uklopio u povijesni prostor Medvedgrada i jedino je pravo mjesto za odavanje počasti Domovini i svim braniteljima Hrvatske kroz vjekove u prigodama državnih blagdana.(D.Borovčak)

Add a comment Add a comment        

 

 

Konvencija HrastaU subotu je u Zagrebu održana konvencija političkoga pokreta Hrvatski rast – Hrast. Skup je bio zakazan u prostoru kina Europa, koje je bilo popunjeno toliko da se tražio stolac više. Opći dojam koji je skup ostavio je da se radi o okupljanju vrlo širokoga spektra osoba, intelektualaca, katoličkih udruga, branitelja, studenata i nekih novih političkih lica, a koje povezuju temeljne vrijednosti – obitelj, katolički nauk i domoljublje.(mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

Knjiga o generalu MarkačuKnjiga "General pukovnik Mladen Markač", koju je priredio i uredio publicist i novinar Mladen Pavković, predstavljena je 30. rujna u Zagrebu. O generalu Markaču u ime Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata govorio je Ante Šoljić, a o knjizi njezini recenzenti umirovljeni sudac Ustavnoga suda Milan Vuković, akademik Josip Pečarić, katolički publicist Anđelko Kaćunko i publicist Željko Krušelj.(Hina,O.Šarunić)

Add a comment Add a comment        
 

 

MaksimirU vrijeme svečanog otvaranja, 1843. godine, zagrebački park Jurjevac (Maksimir) bio je najveći i najljepši perivoj u Europi jugoistočno od Beča, kojim je i car Franjo Jospi I. prošetao 1852. godine. Danas je, iako bez brojnih prvotnih obilježja, uvršten u popis Svjetske baštine i zaštićeni je spomenik prirode i spomenik kulture. Široj javnosti je uglavnom nepoznato, jer naša anacionalna ljevica izbjegava to spomenuti, da su nam park Maksimir u nasljeđe ostavila dvojica zagrebačkih biskupa (Vrhovac, Alagović), te prvi zagrebački nadbiskup i kardinal Juraj Haulik. Još i danas u Maksimiru planinska nimfa Eho strpljivo odgovara svakom posjetitelju njezinog hrama ("Latern-tempel"), ali golf igralište s osam rupa više ne postoji.(Lj.Škrinjar)

Add a comment Add a comment        
 

 

Josip PečarićU utorak, 27. rujna u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu, predstavljena je knjiga akademika Josipa Pečarića: "Rasizam suda u Haagu". Na početku predstavljanja knjige, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Split, prof. Mario Mimica je održao uvodnu riječ, pozdravivši okupljene, te im pročitao sadržaj pisma, naslovljenom na Vijeće sigurnosti UN-a, koje su nakon predstavljanja knjige mogli potpisati svi koji su to željeli.(J.E., B.Bralić)

Add a comment Add a comment        
 

 

Kamena-vrataSjećate li se kad ste zadnji put prošetali Gornjim gradom u Zagrebu? Jeste li ikada zapalili svijeću na Kameni(ti)m vratima, tom simbolu slobodnog i kraljevskog grada Zagreba, kroz koja se ulazilo i izlazilo iz Gradeca od 1266. godine? Jeste li znali da je "cijeli Zagreb" dva puta prešao preko Kipnog trga na Gornjem gradu, i da je prvi crnac u Zagrebu konobario u kavani "Kod crnog psa" u Dugoj ulici?(Lj.Škrinjar)

Add a comment Add a comment        
Uto, 5-05-2026, 10:12:43

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.