Prosvjed 7. 4. 2013. u Zagrebu u organizaciji Stožera za obranu hrvatskoga Vukovara

Skup "Ne ćirilici u Hrvatskoj" na kojem se na središnjem zagrebačkom trgu po našim procjenama okupio pedesetak tisuća ljudi, završen je nešto prije 14 sati uz zahtjev Vladi RH da promjeni hitno ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i da se Vukovar do 18. studenog proglasi gradom trajnog pijeteta u kojem nikad neće biti uvedena ćirilica. Prosvjednici s istaknutim brojnim hrvatskim i braniteljskim zastavama te transparentima u cijelosti su ispunili Trg bana Jelačića zbog čega je bio prekinut tramvajski promet.(djl/hkv/Hina)

Add a comment Add a comment        
 

 

0LNakon objave prvog dijela slikovnice neki su mi rekli da lupetam gluposti, a jedna od njih je "da su djecu pretvarali u patuljke". Od gluposti me nisu uspjeli obraniti niti Shakespeare "Nosi se, patuljče, ti majušni, od troskota načinjeni, ti mrvice! Ti žiru!", niti citirana knjiga Fortunata Liceta u kojoj se spominje "čarobni napitak" od sedam biljaka među kojima su troskot i žir. Kompleks derivata iz tih biljaka djeluje na hormon rasta u hipofizi, a iz troskota na rast nekih malignih stanica. I u drugom nastavku slikovnice traži se odgovor zašto nam petokraku utiskuju u mentalni sadržaj. (Lj. Škrinjar)

Add a comment Add a comment        
 

 

0-HatsepsutJe li petokraka zvijezda "lijeva ruka Boga"? Daje li ona "pokojnicima božansko vodstvo i zaštitu"? Jesu li je zato naši vrsni arhitekti Bollé i Lubinski-Lövy stavili u grb Kraljevine Slavonije na zagrebačkoj Prvostolnici, odnosno Trgovačko obrtni muzej (Etnografski muzej)? Opčinjenost petokrakom nikad nije bilo jaće nego danas. Orgija broja 5! Champions League! Malobrojni to zamjećuju, dok većina o simbolici zvijezda ne zna gotovo ništa jer drže da su to priče za malu djecu. Ovaj tekst, zapravo slikovnica u četiri nastavka, pokazat će "maloj djeci" tragove zvijezda u arheologiji, manuskriptima i umjetnosti, i kako odijeliti zbilju od mašte babe Bažuljarke. Nadam se. (Lj.Škrinjar)

Add a comment Add a comment        
 

 

="MaceljU subotu, 16. ožujka na poziv župe Đurmanec i Udruge Macelj 1945. na Križni put "Stopama pobijenih" od Đurmanca do Macelja, na petosatno pješačenje i molitve, odazvalo se oko tristotine hodočasnika. Maceljski križni put hodočasti se pod imenom "Stopama pobijenih", upravo kako bi noviji naraštaji shvatili veličinu tragedije krvavog pokolja u Maceljskoj gori. Potrebno je stalno društveno razobličavanje i osuda partizansko-komunističkih zlodjela, ideologije i prakse, zbog utvrđivanja povijesne istine, kao osnove oprosta i pomirenja. (D. Borovčak)

Add a comment Add a comment        
 

 

Zagrpčanka godine 2013 - Marija Slišković - foto D.Borovčak  6Marija Slišković je od devedesetih aktivna sudionica mirovnih inicijativa, potpore obrani, prognanima, djeci poginulih. Pokrenula je projekt "Žene u Domovinskom ratu" kojim prikuplja izuzetno vrijedna svjedočanstva žena o proživljenim ratnim danima i njihovu doprinosu obrani. Urednica je sedam knjiga svjedočanstava tih hrabrih žena. Prikupila je i izdala iskaze silovanih žena u knjizi "Sunčica". Najznačajnije ipak je to, da je Marija Slišković pružila iznimnu potporu ženama u razotkrivanju prešućenoga ratnog zločina silovanja žena u Domovinskom ratu i omogućila im da nakon dvadeset godina šutnje o proživljenim torturama javno progovore. (D. Borovčak)

Add a comment Add a comment        
 

 

="jovanovic1"Završnom karnevalskom slikom s dvojezičnim naslovom „Bacpitauje 3dpablja - Zdravstveni odgoj", te spaljivanjem Krnje, na čije je čitavo tijelo, kao i na njegov srednji prst, bio navučen prezervativ, na rivi u Kaštel Sućurcu završen je ovogodišnji Sućurački krnjeval, održan u organizaciji Krnjevalske pučke udruge „Kampanel". (R. Dobrić)

Add a comment Add a comment        
 

 

rud2Duboko ispod zemlje, u Poljskoj, nalazi se jedan neobičan rudnik soli. Stoljećima su ovdje rudari kopali sol. No, iza sebe ostavili su doista i još nešto posebno. Rudnik soli postao je jedinstvena umjetnička galerija, katedrala i podzemno jezero.Pogledajte najneobičniji rudnik soli u svijetu. (svjetskiputnik.hr)

Add a comment Add a comment        
 

 

KARLOVAC 1Izložbom u muzeju MIMARA s pratećim katalogom Gradski muzej Karlovac predstavlja najnoviji fotografski ciklus umjetničkog fotografa Gorana Vranića kojim se uvjerljivom pokazljivošću nastavlja Vranićevo višegodišnje bavljenje fotografskom interpretacijom detalja arhitekture i urbanizma hrvatskih gradova. Zaista nemirni Vranić dinamično i pomno propituje zanimljivosti gradova u Hrvatskoj, eto nakon Zagreba (1994.), Pakraca i Lipika (1996.), Koprivnice (2007.) i Dubrovnika (2008.), ovom prilikom motive pronalazi u staroj karlovačkoj jezgri - Zvijezdi i njezinoj blizini. (I. Raos)

Add a comment Add a comment        
 

 

01 M.Tudjman Programiranje istineJučer je u Novinarskom domu u Zagrebu predstavljena knjiga prof. Miroslava Tuđmana "Programiranje istine". Osim Anite Šikić, koja je u ime nakladnika održala uvodno slovo, o knjizi su još na vrlo zanimljiv način govorili recenzent prof. dr. sc. Ivan Rogić, prof. dr. sc. Ante Nazor, prof. dr. sc. Ozren Žunec, prof. dr. sc. Slaven Letica te autor knjige prof. dr. sc. Miroslav Tuđman.(ljš,mm,hina)

Add a comment Add a comment        
 

 

NM Roscic - Isus u zidovstvu Nova poučna knjiga fra. N.M. Roščića "Isus Krist u židovstvu" je poduži ogled o židovskome stavu prema Isusu Kristu i kršćanstvu od Isusova javnoga djelovanja do danas. Tijekom dva tisućljeća taj se stav baši nije promijenio. U sadašnjemu vremenu i procesima postmoderne to se itekako susreće u raznim trendovima koji smjeraju rastakanju kršćanstva, od Pashalne urote i Evanđelja po Sinu do Da Vincijeva koda i tzv. feminističke teologije. (Lj.Škrinjar) 

Add a comment Add a comment        
 

 

14 obljetnica smrti Franje TudjmanaUdruga za hrvatski identitet i prosperitet (HIP) u srijedu, 12. prosinca, organizirala je svečanu akademiju u povodu 13. obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja moderne hrvatske države dr. Franje Tuđmana. Na akademiji su govorili monsinjor Ivan Miklenić, dr. sc. Ante Nazor, dr.sc. Đuro Njavro, Zlatko Vitez i admiral Davor Domazet Lošo. U nastavku donosimo slike s Akademije. (Lj. Škrinjar)

Add a comment Add a comment        
 

 

islamNedavno je izašla knjiga «Isus Krist u Islamu» fra Nikole Mate Roščića. Na osobi i djelu Isusa Krista nastali su svi prijepori između kršćana i muslimana koji su imali, a imaju i danas, presudno značenje. Je li moguć "ekumenski dijalog" između kršćanstva i islama za koji bi se moglo reći da je bio najjači razaratelj Isusa Krista, i to u velikom vremenskom slijedu od 622. godine do danas? (Lj.Škrinjar)

Add a comment Add a comment        
 

 

Vukovar 18. studenoga 2012Jučer se na 21. obljetnicu srbijanske agresije, stradanja Vukovara i progona više od polovice njegovih stanovnika, simbolično okupila cijela Hrvatska. Međutim, za razliku od prijašnjih godina, ovo okupljanje proteklo je bez gorčine, u prvom redu s ponosom i radošću. Uz brojne mlade iz svih hrvatskih krajeva, mnoštvo građana i cijelih obitelji, vukovarske branitelje, veterane s raznih hrvatskih bojišnica, generala Mladena Markača, kolona sjećanja okupila je do sad najveći broj sudionika u ugođaju koji će se zasigurno dugo pamtiti.(mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

07 Maribor TeznoHrvatsku katoličku misiju bl. Alojzija Stepinca u Mariboru u nedjelju 21. listopada pohodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak koji je tom prigodom predvodio svetu misu u crkvi sv. Alojzije Gonzage. Nakon mise svi okupljeni uputili su se na novo mariborsko groblje Dobrava, u blizini Tezanskoga Gozda gdje je u Memorijalnom centru održana zajednička molitva te su upaljene svijeće u znak spomena za sve nevine žrtve totalitarnih režima. (D. Borovčak)

Add a comment Add a comment        
 

 

lopta-australski-nogomet-slika-16763620Da mi Hrvati igramo dobro klasični nogomet to svi znaju, ali da nam to nije dosta, i da smo osnovali ligu australskog nogometa - to je već manje poznata stvar. Priča kaže da početci australskog nogometa u Hrvatskoj vezani za prve treninge na Savi koje je pohađala grupa entuzijasta iz Zagreba zajedno s Hrvatima pridošlima po raznim osnovama iz Australije. No, stvari su se u međuvremenu znatno razvile.(KAN Zapruđe Giants, mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

2 Sv-Franjo povratak u Anconu Berlinghieri oko 1235gU povodu proslave jubilarne 800. obljetnice dolaska svetoga Franje Asiškoga na hrvatsku obalu Jadrana izašla je ovih dana knjiga fra Nikole Mate Roščića Sveti Frane brodolomac. Knjiga sadrži dosad najtemeljitiji i najopsežniji pokušaj rješavanja i odgonetavanja zagonetke o luci u koju je dospio Franin brod nakon brodolama negdje između talijanske i hrvatske obale ujesen 1212. godine. Kroz povijest su se spominjali Zadar, Šibenik, Trogir, Split i Dubrovnik. Roščić cjelovito i opširno navodi autore koji su se u daljnoj i bližoj prošlosti bavili ovim pitanjem. Autor također temeljito rasvjetljava pojam Sclavonia. (Lj.Škrinjar)

Add a comment Add a comment        
 

 

HRBIHNa tribini Hrvatskoga kulturnoga vijeća (HKV) "Svi razlozi protiv ratifikacije ugovora s Bosnom i Hercegovinom" jučer su u Hrvatskoj kulturnoj zakladi u Zagrebu govorili akademici Vladimir Ibler i Nenad Vekarić, saborski zastupnik Miroslav Tuđman, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva Stjepan Ćosić i bivši saborski zastupnik Drago Krpina. (Hina/hkv)

Add a comment Add a comment        
Pet, 1-05-2026, 12:23:24

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.