Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

visovac_0

Gospa od Milosti na Visovačkom jezeru (1/2)

Ruj 22, 2008
Između Skradinskog buka i Roškog slapa u Nacionalnom parku Krka nalazi se Visovačko jezero i otok Visovac, kojeg s ruba miljevačke visoravni motri posljednji kralj hrvatske krvi Petar Svačić. I dok se Visovac i Franjevački samostan Gospe od Milosti spominje u manjeviše svim turističkim vodičima kroz Dalmaciju, o…
0-Ilica

Po Ilici gori i dol do Zemaljske umobolnice za širi regionalni opseg

Ruj 22, 2011
"Ilica kao glavna kucavica Harmice privažala je život iz zapadnih sela zagrebačke okoline, prilazilo je cielo Zagorje, Medjimurje i Štajer." (1892.) U Ilici je rođen Lisinski, u njoj su bili prva Hrvatska tvornica baterija i prvi Zagrebački aerodrom. Kroz Ilicu se odlazilo, preko potoka Črnomerec i Vrapčak u "Hrvatsku…
Božji grob - Zagrebačka katedrala

Riznica zagrebačke katedrale: Božji grob, remek-djelo XVII stoljeća

Tra 26, 2011
Riznica zagrebačke katedrale je utemeljena 1094. godine osnivanjem biskupije. U izuzetno blago riznice ubraja se i vezeni pokrov za Božji grob (datira se u 1659. godinu) izrađen u tehnici reljefnog zlatoveza, remek-djelo europske barokne umjetnosti i umjetničkog obrta tkanja. Izrađen je u Zagrebačkoj biskupskoj…
Daorson – Hercegovačka Mikena

Reportaža: Daorson – Hercegovačka Mikena

Pro 03, 2009
Pedeseta putopisna reportaža vodi nas daleko od Zagreba, na brdo iznad nekropole Radimlje kod Stoca gdje se nalazi najveći antički spomenik Hercegovine - ostaci ilirske gradine s megalitskim zidinama, grad Daorson. Prostor unutar grada bio je naseljen već u rano brončano doba, a na zaravni ispred grada nalaze se i…

Ženski zborovi „Orač“ i „Tokyo Josei choir“ oduševili publiku

Tra 12, 2010
Subotnju večer 10. travnja uveličali su u Zagrebu nastupi hrvatskog ženskog zbora Kulturnog umjetničkog društva „Orač" iz Demerja i Japanskog ženskog zbora „Tokyo Josei choir" zajedničkim koncertom u župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu. Koncertu je nazočio i japanski veleposlanik u Hrvatskoj, njegova…
Zdravko Tomac - predstavljanje knjige Crveni Predsjednik

Uz izuzetno zanimanje javnosti predstavljena knjiga "Crveni predsjednik"

Lis 28, 2014
Knjiga ratnoga potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske Zdravka Tomca "Crveni predsjednik" predstavljena je večeras u dvorani Vijenac na zagrebačkom Kaptolu. O knjizi, u kojoj autor detaljno obrazlaže etičku optužnicu Hrvatskoga nacionalnoga etičkog sudišta (HNES) protiv predsjednika Republike Ive Josipovića za…
Promocija

Reportaža u slikama s predstavljanja knjige "Klonovi nastupaju"

Ožu 02, 2007
S pjesmom Kroacijo iz duše te ljubim, u izvedbi klape Nostalgija, i stihovima iz pjesme Antuna Gustava Matoša: "U katedralu jedne teške noći, Uđoh tiho i priđoh do oltara. Sa zvonika ječahu zvona stara, Htio sam duši molitvom pomoći. Kad tamo pri tamnom visokom odru, Jedna žena gledaše u daljinu, Tri su boje ovile…
beram.jpg

Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“ (1/2)

Svi 26, 2009
Hrvati izvan Istre uglavnom nikad nisu čuli za hrvatsku „Siktinsku kapelu“ i kasnogotičke freske iz crkvice sv. Marije na Škriljinah kraj Berma, najpoznatije djelo cjelokupnog istarskog srednjovjekovnog slikarstva i istarske kršćanske sakralne baštine. Rad su hrvatskog, domaćeg majstora Vincenta (Vinka) iz Kastva,…
Trski Vrh - Krapina - Crkva

Trški Vrh – hrvatski Jeruzalem u Krapini

Svi 24, 2011
Današnja kultura je područje koje malo zanima hrvatsko, a "dobar Hrvat" je samo onaj koji nije vjernik ni domoljub, nego je nadasve izdajica svih načela koje je baštinio od pradjedova, i koji je spreman sustavno njegovati uništenje toga nasljedstva. A hrvatska kultura i identitet, ono materijalno i danas dodirljivo,…
0 Orjuna

Orjuna i Neoorjuna - povijest i sadašnjost u reportaži Ljubomira Škrinjara

Ožu 22, 2014
Budući se u široj hrvatskoj javnosti zna malo ili gotovo ništa o Orjuni – "avangardi državne sigurnosti" – a ta tema nije zanimljiva ni "uglednim povjesničarima", onda čitatelje valja ukratko podsjetiti na činjenice o tom "spontano organiziranom" terorističkom pokretu čije štetno djelovanje za Hrvatsku trpimo do…
0_cigoc

Čigoć – selo s najmanje dimnjaka, a najviše roda u Hrvatskoj

Kol 23, 2008
U središnjem dijelu Lonjskoga polja, uz staro korito rijeke Save, nalazi se Čigoć, selo s najviše rodinih gnijezda na jednom mjestu u Hrvatskoj. Naši klinci znaju reći da rode donose djecu, a pauci odnose aute. No u Čigoću nema male djece, možda zato jer rode gnijezde na kućama bez dimnjaka.(Lj.Š.)
0 knjiga cr

Mladen Ivezić: Titov Jasenovac

Svi 23, 2014
Jučer je u Velikoj dvorani rezidencije Družbe Isusove u Palmotićevoj predstavljena najnovija knjiga mr. sc. Mladena Ivezića "Titov Jasenovac", nastavak Ivezićeve knjige "Jasenovac - brojke" kojom je nepobitno dokazano srbofilno napuhavanje broja žrtava, prihvaćeno i po današnjim tzv. antifašistima. Ona nepobitno…

Reportaže u kronološkom redu

Od Ilice do Save - 3. nastavak

1906. Savska cesta

1906.

Mnogo toga se promijenilo od dana kada je snimljena ova fotografija.

Savska ulica (žuta boja) od križanja s Jukićevom do Savskog mosta; Tratinska-Ozaljska (zelena boja) od križanja sa željezničkom prugom; Jukićeva –Jagićeva (plava boja) paralelna sa željezničkom prugom; današnji izgled lokaliteta označenih brojevima 1, 2 i 3 vidi se na sljedeće tri fotografije:

Savska - Vodnikova - Jukićeva ulica -Zagreb

1 – Križanje Savske, Jukićeve i Vodnikove ulice, 2011.

Cibona - Tratinska ulica

2 – željeznički nadvožnjak kod Tratinske ulice, 2011.

Vukovarska-nadvoznjak

3 – željeznički nadvožnjak na Ulici grada Vukovara, 2011.

1935. željeznički nadvožnjak na Tratinskoj cesti

1935. željeznički nadvožnjak na Tratinskoj cesti

Željeznički nadvožnjak - Tratinska 2

2011.

Savska ratinska Cibona

2011. Savska – Tratinska

Savska - Koturaška  -poplava u Zagrebu

1964. nadvožnjak Savska – Koturaška

U noći od 25. na 26. listopada 1964. je Sava preplavila trećinu Zagreba i ugrozila oko 183 tisuća Zagrepčana. Nikada nam nije objašnjeno zašto je obavijest o katastrofalnoj poplavi kasnila (radio i TV) i zašto narodna vlast nije oglasila uzbunu.

1895. – Zagreb su potopile čak dvije katastrofalne poplave, a Sava se razlila sve do Ilice i Frankopanske, kao nekada u ledeno doba...

Savska - Koturaška

2011.

Savska - Vukovarska - Zagreb

1960.

Križanje Savske ceste sa:

Varaždinskom ulicom (do 1945.)

Moskovskom ulicom (od 1946.)

Ulicom Proleterskih brigada (od 1951.)

Ulicom grada Vukovara (od 1991.)

Vukovarska - Savska

2011.

Križanje Savske i Vukovarske je jedno od najprometnijih križanja u Zagrebu. Dnevno njime prođe stotinjak tisuća Zagrepčana, no pitanje je koliko njih zna da prolaze pokraj rimskih grobova i grobova hrvatskih branitelja, te zloglasnog zatvora.

A ni 200 metara od križanja, u podrumu ondašnje SUP-ove ambulante u Šarengradskoj ulici, 1962. godine je spaljeno srce Zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Alojzija Stepinca (proglašen blaženim 1998.).

*SUP – Sekretarijat unutrašnjih poslova (današnji MUP)

1939. - pronađena su dva rimska groba s urnama iz 1 - 2. stoljeća. Nalazište je obilježeno 1992. godine pločom kod ulaza u pivnicu Zlatni medo.

Savska - Vukovarska - zatvor

2011. Križanje Savske ceste i Ulice grada Vukovara

Okrugli paviljon preko puta nebodera Vranica ("Zagrepčanka") izgrađen je 1970. na mjestu nekadašnjeg zatvora, na kućnom broju 58. Savske ceste.

Hrvatska državna vlast je u ovom zatvoru tijekom Drugog svjetskog rata zatvarala uhvaćene pripadnike Staljinove "Al-Qa'ide" koji su u Zagrebu i okolici organizirali terorističke napade, a poslije oslobođenja 1945. odvodila zatočene hrvatske branitelje i civile na streljanje u dvorištu Pedagoške akademije pokraj "Zagrepčanke". Imena ubojica i svjedoka javno su poznata. Svi danas žive u Zagrebu. DORH je zahtjev za istraživanje grobnice i zločina zaprimio 29. ožujka 2008. godine... Sve nam to daje sliku društva u kojem živimo.

Mitnica-Savska

1930. Mitnica i okretište tramvaja na Savskom mostu.

Tijekom XVIII stoljeća trgovci počinju naseljavati pristanište splavara na kraju Savske ceste, osobito nakon izgradnje drvenog Savskog mosta 1783. i 1784. (na inicijativu cara Josipa II.), te tako nastaje malo urbano naselje Predgrad Sava.

1242 . – spominje se skela i pristanište Kraljev brod na Savi, nedaleko današnjeg Savskog mosta.

Ovo područje Zagreba bilo je naseljeno već u XI stoljeću prije Krista - pronađene su kamene sjekire i grobovi sa žarama (urnama) iz bakrenog doba.

Mitnica - Savska ulica - Zagreb - Hrvatska

2011.

1934. Međunarodna automobilska utrka C.I.A. - Mitnica

1934.

Međunarodna automobilska utrka C.I.A.; kontrolna postaja ispred današnje pekarnice na okretištu tramvaja.

Savska - pekarnica - Mitnica

2011.

Zašto Albanci i Janjevci pekarnicu nazivaju pekarna?

Tramvaj - gostionica Pavelić - Savska ulica - Zagreb

1930.

Zadnja tramvajska stanica na Savskom mostu; u pozadini gostionica "Pavelić" (poslije "Grozd").

Savska ulica - gostionica Grozd

2011.

U nekad popularnu gostionicu Grozd uselio se dućan s kineskom robom.

1957. Savski cestovni most - Zagreb

1957.

Savska - okretište tramvaja

2011.

1964. Sava poplavila - okretište

1964. Savski most

Na Miholje 29. rujna 1469. godine je velika poplava zaustavila tursku vojsku na desnoj obali Save, i tako spasila Gradec i Kaptol.

1783. je izgrađen drveni, a 1892. most sa željeznom konstrukcijom na mjestu današnjeg starog Savskog mosta.

1940. - Svečano otvorenje cestovnog Savskog mosta - ban Šubašić, Vlatko Maček i nadbiskup Alojzije Stepinac

1940.

Svečano otvorenje cestovnog Savskog mosta pokraj starog mosta sa željeznom konstrukcijom: hrvatski ban Šubašić, Vlatko Maček i nadbiskup Alojzije Stepinac.

Savski cestovni most

2011.

2006. - piramida - Sava - obelisk

2006.

1989.- U povodu dvjesto-godišnjice Francuske revolucije podignut je obelisk na desnoj (južnoj) obali Save uz stari Savski most, granici Habsburškog i Napoleonovog Carstva u vremenu od 1809. do 1813. godine.

186. Sava - željeznički most - sjever

1864.

1862. – izgrađen željeznički Savski most i pruga Zagreb – Sisak.

1931 sava-most Zagreb

1931.

Željeznički most - Sava - Zagreb

2011.

Sava kod Zagreba

2011.

Nakon zadnjeg ledenog doba, prije 11 tisuća godina, sjeverna granica Save bile su ulice Ilica, Vlaška i Maksimirska pa sve do Sesveta, a južna rubovi Vukomeričkih gorica iza Velike gorice. S vremenom se Sava sužavala, a izgradnjom nasipa smo je kasnije sveli na današnji tok.

1935. kupalište u Zagrebu

1925. Gospodarićevo gradsko kupalište na Savi

Skela sa "solarijem", odnosno kabinama s otvorima na krovu za nudističko sunčanje.

Kupalšte u Zagrebu - Gospodarić

1925.

1890. Gospodarićevo kupalište - Sava

1890.

Savske-ljepotice

                                                                             1930.                                                                            1958.

Babinjak - stari cestovni most

1930.

1958. Kupalište ispred Babinjaka

1958. Kupalište ispred Babinjaka

1926.- izgrađeno sunčalište Babinjak i kupalište za 5000 posjetitelja.

Savski mlinovi u Trnju - Trnje - Zagreb

1940. Savski mlinovi u Trnju.

1865.- otvoreno je prvo gradsko kupalište na sjevernoj obali Save u Trnju.

Ovo Huttererovo kupalište je već 1867. imalo 24 metara dugu splav na koju su postavljeni naslapi (tj. tuševi).

1880.- kupalište Huttererovo premješteno na obalu kod željezničkog Savskog mosta.

1931. Trnjanska skela Bundek

1931. Trnjanska skela "Bundek"

2011. Ostaci pristaništa Trnjanske skele Bundek u Novom Zagrebu

2011. Ostaci pristaništa Trnjanske skele Bundek u Novom Zagrebu

1956-TRNJE-skela-Bundek-Zagreb

1956. Trnjanska skela

Skela - Trnje - Sava - Zagreb

2011.

1960. – izgrađen Most slobode

2006. Nova godina - most - Sava - Zagreb - Croatia

Nova godina 2006.

 

(Nastavlja se)

Ljubomir Škrinjar

Pet, 22-10-2021, 05:32:54

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.