- Detalji
Početkom rujna navršila se 70. obljetnica jezovitog genocidnog zločina u hrvatskom mjestu Zrin. Ljubitelji kokarde i zvijezde, napali su 9. rujna 1943. hrvatsko pučanstvo u Zrinu te mjesto poharali. Sve su muške branitelje Zrina poubijali, imovinu mještana opljačkali, a kuće zapalili... Sebe su prozvali oslobodiocima, a preživjele žene i djecu narodnim neprijateljima, protjerali ih, zabranili im povratak, konačno i sudski oduzeli sve nekretnine... (D. Borovčak)
- Detalji
Tisuće ljude danas se oprostilo od Zvonka Bušića na zagrebačkom Mirogoju, izrazivši ujedno podršku obitelji, posebice supruzi Julienne Bušić. Njezina ustrajnost i hrabrost bit će vječita inspiracija onima koji vole i bore za istinu i slobodu ljudi i naroda. Jako puno napisano je ovih dana o Zvonku Bušiću, dijelom i na ovom portalu, pa umjesto teksta prepustimo ovom prilikom slikama da kažu svoje o tuzi koja je danas vladala među okupljenim Hrvaticama i Hrvatima na posljednjem ispraćaju Zvonka Bušića.(mm)
- Detalji
Dan hrvatskih mučenika svečano je proslavljen u subotu, 31. kolovoza na Udbini. Na početku mise riječ pozdrava uputio je kao domaćin biskup Mile Bogović. Tom prilikom on je ponovio inicijativu izgradnje svehrvatskog groba na Udbini. Pojasnio je kako sve žrtve, pa i one koje su pale od hrvatske katoličke ruke zaslužuju poštovanje bez obzira na vjeru i naciju.(hkv/ika)
- Detalji
U ponedjeljak 26. rujna, u organizaciji Udruga pripadnika središta gardijskog za specijalističku obuku dočasnika "Damir Tomljanović - Gavran" iz Zadra započelo je tradicionalno hodočašće vojnih veterana. Ove godine krenulo se iz povijesno slavnog Gvozdanskog u pravcu crkve Hrvatskih mučenika na Udbini. Najizdržljiviji dragovoljci i branitelji iz Domovinskog rata okupili su iz svih dijelova Hrvatske, kako bi u pet dana propješačili put od ukupno 176 kilometara. U subotu 31. rujna stići će u Udbinu gdje će sudjelovati na Križnom putu i zatim prisustvovati na euharistijskom slavlju. (D. Borovčak)
- Detalji
U Krapinskim Toplicama izabran je dr. Ante Starčević u Hrvatski sabor, a danas su najznačajniji lječilišno-zdrastveni (turistički) centar u Hrvatskoj. Zagrebčani tik železničke postaje u selu Zaprešić mogu kola dobiti, za koja gostioničari i trgovci naručbine primaju. Želi li tko, da za vožnju iz Zaprešića do kupališta liepša i udobnija kola dobije, može takova pismenim ili brzojavnim putem kod ravnateljstva Krapinskih toplica nešto prije naručiti. Ovim će pravcem putnik za 3 sata u toplice stići – piše u turističkom vodiču iz 1868. (Lj.Škrinjar)
- Detalji
Šovagović je tijekom Domovinskog rata ostao uz svoj narod, bodrio ga, patio i zbog strašnih srpskih razaranja stradao sa zdravljem, dok je Rade pobjegao na stranu agresora, Šovagović je volio Hrvatsku i sve što je činio kao umjetnik činio je s nacionalnim predznakom, dok to Rade nije, Šovagović je bio korektan čovjek, dok to Rade nije, Šovagović nije bio Jugoslaven i Srbin, dok Rade to jest, Šovagović nije bio politikant, dok Rade to jest, Šovagović nije bio nametljiv i nasrtljiv, dok to Rade jest... (Đ. Vidmarović)
- Detalji
Na putu do Nezakcija zadržali smo se u selu Šišan zbog romaničke crkvice koja je ovdje očuvana. No, pored crkvice uočio sam na pločama s nazivima ulica nepoštivanje Ustava RH glede hrvatskog jezika, odnosno ravnopravnosti hrvatskog s jezicima manjinskih zajednica u mjestima gdje je uvedena dvojezičnost. Ovdje je napadno nazočno neuvažavanje hrvatskog jezika. To nije samo problem ravnopravnosti, to je prvenstveno ustavno-pravni problem, a zatim politički, kulturološki i etički. (Đ. Vidmarović)
- Detalji
Istarski se avaz prostro kao perzijski ćilim ispred nogu srbijanskih glumaca. Napisi, intervjui, komentari, ushićenja... Doista, čitajući ovo glasilo čovjek se mora upitati: tko nas bre zavadi, kada se tako ljubimo, poštujemo, veličamo...? Ali, zato niti slova o skorom velikom događaju za Istru, odnosno njezine vjernike, ali i za cijeli narod hrvatski: ništa o pripremama za skoro proglašenje blaženim domaćeg svećenika Miroslava Bulešića. (Đ. Vidmarović)
- Detalji
Blagdan Sv. Roka, nebeskog zaštitnika sućuračke župe Sv. Jurja mučenika - najstarije župe u Hrvata prema pisanim dokumentima, svečano je proslavljen 16. kolovoza u Svetištu Gospe na Hladi procesijom i koncelebriranim misnim slavljem koje je, uz sućuračkog župnika dr. don Emanuela Petrova i don Božu Renjića, dekana Kaštelanskoga dekanata, predvodio mons. Mile Bogović, biskup gospićko – senjski. Mile Bogović je u nadahnutoj propovijedi naglasio kako kao vjernici moramo slijediti životne stavove sv. Roka, kako bismo zavrijedili Kraljevstvo Božje, jer je i on sam bio Božji hodočasnik. (R. Dobrić)
- Detalji
Vrijeme je u Istri danas idealno za turiste. Vrućina velika, a vjetra niotkud. Stranci koji se vole pržiti, na plaži leže uredno poredani kao sardine i namazani debelim slojevima raznih krema i ulja žudeći da im tijela budu bakrenaste boje. No, nisu oni nikakav problem dok mirno leže i uredno se prevrću s trbuha na leđa i obratno. Nastaju nesporazumi kada ne leže mirno, odnosno kada se uspale kao ovo sunce, pa čine neke radnje i postupke koje ovdašnji pristojan svijet drži stidnima i za koje nije predviđen javni prostor i teatarski ambijent. (Đ. Vidmarović)
- Detalji
Tijekom Prvoga svjetskog rata, iako i sami osiromašeni i bez muških članova koji su pozvani u vojsku, Hrvati Moslavci su rado primali male Istrane i skrbili o njima kao o svojoj djeci. Što je bilo dalje s tom djecom kada su odrasla, kao i s njihovim potomstvom, nije istraženo. Zbog čega nitko od njih ne podsjeti ovdje ove lokalne drmatore u današnjoj Istri na ovu plemenitu gestu, koja je, nota bene, bila ne samo znak čovjekoljublja i kršćanske sućutnosti, već, i veliki znak unutarhrvatske solidarnosti i snažnog identifikacijskog koda? (Đ. Vidmarović)
- Detalji
Za Rakovca komunistička revolucija je bila sveti pokret, dakle apsolutno pravedan, častan, pošten, etičan, bez mrlje, bez nasilja, bez jednoumlja…, a svako napuštanje komunističkih ideala veliki propust. On uopće nije razmišljao o tisućama i tisućama pobijenih muškaraca, žena i djece, bolesnih i nemoćnih, o 6.000 ubijenih svećenika, o desetinama hrvatskih novinara i književnika kojima je zabranjen rad, ili su osuđeni na zatvor, a neki i ubijeni. Njihovo ubijanje i patnje bile su opravdane jer su se suprotstavili Titu i Partiji, odnosno svetoj komunističkoj revoluciji! Desnice se Milan užasavao, jer je „htjela sve slobode“. Za desnicu slobode nije smjelo biti. (Đ. Vidmarović)
- Detalji
Istra je predivan dio Lijepe Naše. A koji dio to nije? Ovo priznaju i oni što Hrvatsku ne vole. Zapravo, riječ je o onima koji vole Hrvatsku kao zemlju lijepu i bogatu, ali ne vole Hrvate, jer na njoj žive, evo od stoljeća sedmog, a prema najnovijim spoznajama dr. Jurića, vjerojatno i od mnogo vjekova ranije. A trebali su nestati, pretopiti se u Mađare, Turke, Talijane, Austrijance, Srbe, Jugoslavene, a ako to ne može, onda bar ostati razmrvljeni prema regionalnoj pripadnosti koja bi se digla na razinu etnonima.(Đ. Vidmarović)
- Detalji
Zašto je Biokovo tako spektakularno i zašto je i ove godine već odnijelo nekoliko života trebala bi otkriti dijelom i ova reportaža. Članovi HPD „Rama" organizirali su uspon na planinu Biokovo, odnosno njen najviši vrh – Svetog Juru. Svaki posjet bilo kojem kraju donese i nova poznanstva, tako je bilo i ovaj put, kada smo upoznali djelatnicu Parka prirode Biokovo, koja će nam u sljedećem posjetu biti vodič kroz Park. Također, dogovoren je i posjet Makarana Rami, u kojem će HPD „Rama" biti domaćin.(A.Beljo)
- Detalji
Završna večer ovogodišnjeg Međunarodnog festivala vatrometa, koji se održao na jezeru Bundek u Zagrebu, poklopila se s državnom proslavom ulaska Hrvatske u EU na Trgu bana Jelačića. Donosimo fotografije posljednjeg ispraćaja Hrvatske o ponoći između 30. lipnja i 1. srpnja 2013. kod "Bandićevih fontana" u Ulici Hrvatske bratske zajednice.(Lj.Škrinjar)
- Detalji
I dok Amerikanci imaju "Tramvaj zvan čežnja", Zagrepčani imaju "tramvaj zvan obmana" na liniji 1, 9 i 17 za Borongaj, tramvajsko - autobusni terminal na Željezničarskoj koloniji u Maksimiru, koja je nama Zagrepčanima bila i ostala znana samo kao Kolonija, gradsko naselje ladanjskog načina stanovanja, danas zaštićeno kulturno dobro. Valja, također, podsjetiti da je Kolonija u razdoblju od 1941. do 1945. godine imala i Privatnu dominikansku klasičnu gimnaziju s realnim odjelima i s pravom javnosti u samostanu sv. Dominika na Trgu Augustina Kažotića, prvog proglašenog hrvatskog blaženika. (Lj.Škrinjar)
- Detalji
Zločin je bio podmuklo četnički planiran, tako je i počinjen, a 'samo' 22 godine kasnije održano je i suđenje, no počinitelji zločina i dalje su nedostupni za primjenu hrvatske kazne? Ako jednog dana i postanu dostupni hrvatskim pravosudnim vlastima, već po običaju četnički zločinci imaju pravo na obnovu suđenja, zbog razno-raznih pravnih razloga. Poslije odustajanja od tužbi za genocid, koju naveliko zagovaraju sadašnji predsjednik države i ministrica vanjskih poslova Hrvatske, moglo bi se dogoditi da se od zločinaca i zločina u Baćinu jednostavno odustane. (D. Borovčak)
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

