Detalji

Objavljeno: 26. veljače 2020.

Teško je ne primijetiti uporna nastojanja najutjecajnijih medija i političara da unatoč sustavnim radikalnim izjavama, a nerijetko i pravim ispadima, Milorada Pupovca prikažu umjerenjakom i pacifistom. U nešto manje pristranim analizama, dotičnoga se doduše na silu ne prikazuje humanistom i mirotvorcem, ali i autori ovih prikaza, valjda zbog straha od dobivanja etikete hrvatskog šovinista, nevjerojatnom lakoćom prelaze preko zapaljive retorike kojom se redovito služi prvi čovjek srpske manjine u Hrvatskoj. (E. Kraljević)

Detalji

Objavljeno: 13. siječnja 2020.

Nasuprot anonimnim "ustaškim ratnicima" s društvenih mreža, na jugoslavenskoj strani poruke koje pozivaju na uništenje (politički) drugih i drukčijih adresirane su s najviših adresa: izgovaraju ih ugledni liječnici simpatizeri SDP-a, saborski zastupnici SDP-a, te prije neki dan i Krešimir Beljak, i čelnik HSS-a, također saborski zastupnik i odnedavna otvoreni zagovaratelj udbaškog terora. (E. Kraljević)

Detalji

Objavljeno: 18. rujna 2019.

Kada rat ne završi potpunom pobjedom jedne strane, nego, kao u hrvatskom slučaju mirom koji agresora ostavlja nekažnjenim, tada se sukob nastavlja drugim sredstvima. Oružanu silu zamjenjuju profinjenija diplomatska, gospodarska, administrativna i prije svih informativna djelovanja. (E. Kraljević)

Detalji

Objavljeno: 29. studenoga 2018.

Konačni kraj tlapnje o tomu da dolaskom boljševika na vlast i uspostavljanjem klasnog jedinstva kao integrativnog temelja radničkih država i njihove međusobne suradnje automatski započinje doba međunacionalnog, odnosno međudržavnog mira, uslijedio je već 1948. godine. (E. Kraljević)

Detalji

Objavljeno: 28. studenoga 2018.

Obnovljena jugoslavenska država bez ikakva jasnog jamstva hrvatske autonomije u njoj bila je politička jednadžba koja nas je kao narod dovela u podređen položaj u Titovoj Jugoslaviji. Odnos prema toj tvorevini igrao je odlučujuću ulogu i u poratnim lividacijama Hrvata. (E. Kraljević)

Detalji

Objavljeno: 27. studenoga 2018.

Unatoč boljševičkoj koncepciji ravnopravnosti naroda koja se manifestirala kao podjednaka ravnodušnost spram svih ovdašnjih nacija, fetišiziranje jugoslavenskog državnog jedinstva kao poluge partijske diktature, "presložilo" je narode druge Jugoslavije u dobitnike i gubitnike. Oni kojima je taj okvir odgovarao postali su režimski saveznici ili suputnici, oni drugi dežurni krivci. (E. Kraljević)

Detalji

Objavljeno: 26. studenoga 2018.

Jedna od ključnih neojugoslavenskih teza glasi da su Tito i komunisti 1945. godine stvorili temelje današnjoj Hrvatskoj. Dio je to širih nastojanja cilj kojih je rehabilitacija što je moguće većeg dijela jugoslavenskog komunističkog naslijeđa i njegova inkorporacija u današnju hrvatsku državu. (E. Kraljević)

Detalji

Objavljeno: 23. studenoga 2018.

Jugofilni odnos prema prošlosti mogao bi se prema tomu sažeti u krilaticu: "Ne dirajte u povijest koju smo mi napisali", s tim da kriterije 1945. utemeljene historije (točnije jednostrane histerije) nastoje protegnuti do danas i njima obuhvatiti suvremenu Hrvatsku koju oni, jednako kao i velikosrbi, vide kao običnu "ustašiju". (E. Kraljević)