Rasprava o nekim aktualnim temama

Nazivi kao što su „sloboda", „libertas" i slični zapravo su ostaci ostataka onoga što istinski nazivamo slobodom, a u današnjem svijetu itekako se prodaju za točno određena i po veliku većinu građana uskraćena i ograničena „zlata". „Plavo" (voda) i „reful-zlato" (vjetar) znatno su pogodnija za iskorištavanje i napredak uljudbe jer, po meni, (istinsko) zlato nikad nije trebalo niti može biti „crno". Naravno, izvori vode više nisu ono što su nekad bili: neplanski Dubrovnik-muralles lateralsnezagađeni i općeljudsko pravo svijeta koje ne mogu ugroziti za lokalnu zajednicu rizični i financijski dugoročno pogubni projekti.

Iza stavaka o komunalnoj i vodnoj naknadi izgradnje iza Srđa nije stavljena treća: za nasuti materijal (iskop) jer je po hrvatskim zakonima predviđena naknada od 30 Kn za kubik (metar kubični), kao što se to nedavno moglo vidjeti na TV, ako se ne varam, u emisiji „Provjereno". Vrlo je važno odakle se zemlja dovodi i pitanje nemale količine iskopa i uopće zemlje koju treba nasuti.

Pogubno je projekt iza Srđa ostvariti tako da se na mjestima sječe drveće, a na drugima se ponovno sadi, umjesto da se zaštiti postojeći fond i samo uklone osušena i stabla na umoru. Šteta je što Grad nema ogromna (bespovratna) sredstva jer bi tamo mogao niknuti jedan od najvećih zaštićenih parkova u Europi.
Koji god bio ulagač, trebao je doći i provući princip „jedan za jedan": jedan metar kubični njihove gradnje i jedan metar kubični gradnje za građane, pa sigurno ne bi bilo toliko vila.

U blizini Nuncijate su predviđeni vatrogasci, što je dobar primjer kako se budući, zasad fingirani stanovnici Srđ-akropole žele u blizini riješiti možda njima neprimjerenih sadržaja, zvukova sirene i sl., a po meni je potreban vatrogasni dom na samom platou. Nadalje, ako je onaj put što križa padinu Srđa četverotračni, to je prava katastrofa i nepotrebnost, a nastavljao bi se na sadašnji magistralni (dvosmjerni) koji takav i treba ostati, a ne odvaljivati padine Srđa i visova općenito.

Nesagledive posljedice

Pogubnost zakona je samo jedna u nizu, ali iz nje mogu generirati nesugledive posljedice. U RH je tipičan primjer zakona o tržišnom natjecanju (Zakona o javnoj nabavi i sl.). Tako je predviđen izabir najpovoljnije (najpogodnije) ponude, a nije predviđena nužnost načelne, ovisno o pojedinom slučaju, okvirne početne gornje dubrovnikcijene!

ZakoniPogubnost zakona je samo jedna u nizu, ali iz nje mogu generirati nesugledive posljedice. U RH je tipičan primjer zakona o tržišnom natjecanju (Zakona o javnoj nabavi i sl.). Tako je predviđen izabir najpovoljnije (najpogodnije) ponude, a nije predviđena nužnost načelne, ovisno o pojedinom slučaju, okvirne početne gornje dubrovnikcijene!Tako su stari Dubrovčani još u XIV. stoljeću donijeli Zakon o dozvoljenoj (dopuštenoj) crti krcanja tereta na brodove (slični zakoni na Zapadu doneseni su tek u XVII. i XVIII. stoljeću!), a zakonodavac XXI. stoljeća u RH nešto slično nije donio po prethodnom pitanju! Iz ove zakonske nedorečenosti i uopće kršenja zakona država gubi milijarde i nije čudo što još nisu izgrađeni auto-cesta do Dubrovnika i most preko Pelješca kad je prethodno trebalo udovoljiti nečijoj pohlepi.

Na javnom izlaganju i raspravi 16. 03. 2013. moglo se čuti da će zarada Grada Dubrovnika biti 80 milijuna Kn. Usporedbe radi, za dodatno osvjetljenje gradskih zidina prema moru tražilo se upravo toliko. Ove 2013. godine EU će zabraniti proizvodnju običnih žarulja, te LED-žarulje traže mjesto pod suncem (zapravo, mjesecom).

Jedan (sada već zastarjeli) reflektor za osvjetljenje zidina koštao je 5.000-6.000 Kn. Procijenite sami koliko što košta jer je najskuplja pohlepa. Često se raspravlja o velikim milijunskim iznosima, a ne realnim mogućnostima, stvarnim vrijednostima i normalnoj nenapuhanoj cijeni.

Zakon o strateškim investicijama

Na kraju moramo poći od sebe. Posjede, izgradnje i pripadajuće imovine građani jednostavno ograđuju, postoje vrata, brave i dr. Drugim riječima, slično, možda malo karikirano (trojedino) pravilo, vrijedit će i iza Srđa: kučki (psi), žica i struja. Na raspravama sam predlagao razne sadržaje i izgradnje za građane Dubrovnika kopački ritmožda i unaprijed znajući da izvođač i ulagač kao nesocijalna ustanova upravo to neće izgraditi.

U slučaju donošenja Zakona o strateškim investicijama građanima se nudi kaos, pa se zakonodavac ne bi trebao začuditi mogućnosti da se „klin klinom izbija". Takav i slični zakoni čine bilo koju raspravu o bilo čemu u biti besmislenom, a rasprave općenito služe kao ventili (država i društava za koja često kažemo da su „demokratska", dok su ona u biti blaži oblik sofisticiranog bankarsko-korporacijskog fašizma).

Na Internetu je postojao jedan mali kratki film o Siriji koji je kružio, a tvorci uratka tražili su i apelirali tim činom da se njihovi gradovi i područja poštede bombardiranja i rata uopće. Moram priznati da sam se kao stanovnik svijeta pred tim prirodnim i kulturnim ljepotama posramio, pa i stoga što (generalno „uljudbeni") sukobi mogu poharati bilo koje područje svijeta jer čak i iza i prije njih leže inscenirani i devastirajući interesi.

Također se moglo vidjeti da plaće zastupnika u EU-parlamentu zapravo nisu oko 7.000 EUR, već sa svim dnevnicama i drugim oko 14.000 EUR. Tako je njemačka televizija snimila EU-zastupnike kako se za dnevnicu kriomice i s kuferima (jer idu kući) dolaze potpisati u petak prije 07.00 h, pa su tako, između ostalih, snimili i zastupnicu Stranke zelenih koja je brzo pobjegla u lift, slično kao i ostali. E, moji budući „zeleni" zastupnik-ljudi i moderatori spiskova riječi, baš se (ne) pitam kada kakva stranka zelenih i njezini članovi iz RH bude u EU-parlamentu hoće li se prodati za tih 200-300 EU-škuda dnevnice.

Đivo Bašić

 

P. S. U knjizi (objavljenoj još 1934. godine): Lewis Mumford, Tehnika i civilizacija, Mediterran Publishing, Novi Sad, 2009, str. 340-341, 343, stoji: „Potražna za cirkusima i onda kada su blaži spektakli nedostatni za povratiti životnu energiju, potražnja za sadističkim avanturama i, najposlije, za krvlju, tipična je za civilizacije koje gube svoj oslonac: Rim pod Cezarom, Meksiko u vrijeme Montezuma, Njemačka pod nacistima.

Ovi oblici surogata muškosti i odvažnosti su siguran znak kolektivne impotencije i rasprostranjene želje za smrću. Danas se opasni simptomi te konačne propasti mogu pronaći svugdje u civilizaciji strojeva pod maskom masovnog sporta. Stvaranje novih oblika sporta i pretvaranje igre u sport bila su dva značajna obilježja prošlog [XIX.] stoljeća. Košarka je primjer za prvu pojavu, a transformacija tenisa i golfa u turnire spektakla, u današnje vrijeme, je primjer za drugu. ...

Sport je predstavljen pomoću tri glavna elementa: spektakla, takmičenja i osobe gladijatora. ...spektakl je sam po sebi jedno od najpotpunijih zadovoljenja za estetski osjećaj koji civilizacija strojeva nudi onima koji nemaju ključ ni za jedan drugi oblik kulture... sport u ovom mehaniziranom društvu više nije samo puka igra koja ne sadrži nikakvo drugo zadovoljstvo osim uživanja u samom činu igre, već je to jedan profitabilan biznis. ..., a održavanje sporta postaje isto toliko važno kao i održavanje bilo kojeg drugog mehanizma koji donosi veliku zaradu."

Pon, 21-06-2021, 15:50:15

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.